Vrijeme politike
Mislim da je agresivna apolitičnost, koju danas prešutno podržava većina građana, autentična, skrivena i stabilna službena ideologija. Začepite više, dečki, s tom vašom prokletom politikom.
Mislim da je agresivna apolitičnost, koju danas prešutno podržava većina građana, autentična, skrivena i stabilna službena ideologija. Začepite više, dečki, s tom vašom prokletom politikom.
Ja bih na paklama cigareta tiskao upozorenja: Pušenje pobuđuje tajnu tugu. Pušenje pobuđuje sumnje u vlastitu nevinost. Pušenje povećava rizik od sunovrata u metafizički ponor.
U kulturnoj zajednici se zaoštrila vječna tema, koja se uvjetno može nazvati odnosom umjetnika i vlasti. Taj odnos je danas u razgovorima prisutan kao osjetljiv problem suradnje s državom.
Fale nam priče, makar i ne najljepše, ali sa sretnim krajem. Isprva ću ispričati tri obične priče, više zabavne nego poučne. A potom ćemo zajedno pokušati odrediti što ih spaja.
Samo onaj koga je to mrzelo nije nam objašnjavao koliko nam je neophodna Olimpijada u Soči.
Nije uvek moguće razlikovati mrtvo od živog. Ali postoji jedan pouzdani način. Ono što je živo, ponekad ume da bude smešno. Ono što je mrtvo – nikada.
To što Jevreji ratuju protiv Arapa, ličilo mi je ne na nacionalni, već na socijalni konflikt: pametni Jevreji bi hteli da žive mirno, a neuporedivo manje inteligentni Arapi, u stvari varvari, to ne daju.
Premijer je povodom svog rođendana pozvao nekolicinu pisaca u goste. Nema tu ničeg neobičnog. Poželeo čovek da ih lično upozna i da malo porazgovara o bolnim temama.
Ovi danas lažu bezgranično, s nadahnućem i s razbludnim uživanjem. Lažu bez gnjavatorske ideologije i bez instituta marksizma-lenjinizma. Lažu bez stida.
U Rusiji je broj ljudi koji žive ispod granice siromaštva od 18,5 miliona u prošloj godini skočio na 24,5 miliona u aprilu 2009.
Na pitanje u čijem posedu bi trebalo da budu četiri južna Kurilska ostrva međunarodno pravo ne daje nedvosmisleni odgovor.
Vlasti u Rusiji izgleda primenjuju ruzveltovski recept izlaska iz krize. Samo što Rusija – nije Amerika.
Sprovodimo vojne manevre, koji su uvežbavanje rata protiv SAD, a onda ih okrivljujemo za naše ekonomske teškoće
Ever since I was a little boy, I knew the answer to the eternal Russian question “Whose fault is it?” It is always the fault of the one who is the biggest, strongest and dumbest.
Patriota militarizovane benzinske pumpe, kako on s ponosom zamišlja sopstvenu državu, veoma voli da se podsmehne siromaštvu komšija.
U Moskvi su, bez mnogo buke, počela dva suđenja grupama skin-hedsa, koji su optuženi za raspirivanje međunacionalne mržnje.