Od autentičnosti do volje
Za Hanu Arent, volja je sredstvo za ostvarenje naše slobode, obećanje da uvek možemo biti drukčiji nego što jesmo, kao što i svet može biti drukčiji. Skratila je kosu i počela da puši.
Za Hanu Arent, volja je sredstvo za ostvarenje naše slobode, obećanje da uvek možemo biti drukčiji nego što jesmo, kao što i svet može biti drukčiji. Skratila je kosu i počela da puši.
Savremene jevrejske poglede na odmazdu oblikovalo je nasilje 20. veka. Ne samo Holokaust, već i Kišnjevski pogrom u Ruskom carstvu, masakr u Ukrajini, masakr 1929. u Palestini i još mnogo toga.
Ove godine obeležavamo 50. godišnjicu Hokingove jednačine, važne karike u naučnoj teoriji koja nam je pokazala da crne rupe ne žive večno. Njen matematički izraz glasi: T=ℏc3/8πGMk.
Uspostavljanje Evropske unije 1993. godine nije razrešilo tenzije između tehnokratske i demokratske Evrope. Do danas je EU ostala na raskrsnici između „Evrope naroda“ i „Evrope vlada“.
Možda je tajna uspeha naše vrste upravo u sporosti našeg odrastanja? Ako je tako, koje evolucione koristi može doneti odložena zrelost i šta to znači za put kojim se naša vrsta zaputila?
Pre dolaska u Britaniju nisam znao koliko hrana može biti loša. Meso je bilo prekuvano i nedovoljno začinjeno. Povrće je bilo kuvano dugo pošto bi izdahnulo, sve dok se ne bi pretvorilo u kašu…
Simone de Beauvoir prijateljstvo shvata kao način prevladavanja tragedije radikalne ljudske razdvojenosti. Prijateljstvo je ključ konkretne potvrde naše slobode i izgradnje etičkih veza sa drugima.
Trudimo se da izmerimo najudaljenija prostranstva našeg svemira. Katalogizovali smo galaksije čijoj je svetlosti bio potreban gotovo čitav životni vek kosmosa da bi stigla do nas.
Učenje je glavni zadatak mozga u žalosti, koji je dugo zasnivao svoje proračune na pretpostavci da će voljena osoba biti tu. Šta se događa kad predviđanja našeg mozga postanu sasvim pogrešna?
Tokom zatvaranja zbog pandemije Tom Henks je primetio da „više nema subote, uvek je danas“. Ljudi su preimenovali sedmični ciklus u „ovajdan, onajdan, drugidan, nekidan, juče, danas i sutra“.
Ideja o umetnosti kao vratima u druge svetove stara je vekovima. Umetnička dela imaju takvu privlačnost da zaboravljamo svet oko sebe i gubimo osećaj prostora i vremena, drugih ljudi i samih sebe.
Dok su u leto 1940. Hana Arent i njen muž u Montobanu čekali vizu, nisu padali u očajanje. Uživali su u vožnjama biciklom po francuskim predelima i u detektivskim romanima Žorža Simenona.
Rana upotreba droga, uz genetske predispozicije i često u kombinaciji s ranom traumom, vodi u izmenu moždanih veza ka glavnim atributima adikcije: žudnja za drogom, tolerancija i zavisnost.
Čak ni u ratobornoj Evropi decenije mira nisu retka pojava. I kad bi ponovo izbio, rat je bivao vođen tada dostupnim oružjem – što znači da bi u sledećem velikom ratu bilo korišćeno i nuklearno oružje.
Dirigent je hor dece logoraša učio da peva Odu radosti iz Betovenove 9. simfonije. Jedan dečak se kasnije sećao „strašnog čuda“ izvođenja te pesme naspram krematorijuma u Aušvicu.
Zalaganje za ratni nagon kao suštinsku ljudsku osobinu proširilo se izvan evolucionih i antropoloških krugova. Tako jedan autor kaže: „Mi smo majmuni ubice, zli, agresivni, nasilni, gramzivi hominidi“.
Svest je zasićena osećanjima. Gotovo svaki opažaj i svaka misao su emocionalno uobličeni nekim svojstvom privlačnosti ili odbojnosti. Osećanja formiraju semantičke obrise naše svesti.
Divim se zoološkim vrtovima zato što sve više vode računa o životinjama. Ali pre svega volim zoološke vrtove iz istog razloga iz koga ih vole i drugi ljudi: zato što volim da gledam životinje.
Uprkos evropskom poznom kolonijalizmu, ekumenski ideal i san o stvaranju suverenih društava većih od zbira sopstvenih delova uspeo je da opstane u arapskom svetu tokom znatnog dela 20. veka.
Jedna od najdubljih promena u svetskoj istoriji je prelazak bliskoistočnih naroda u islam. Pritom se zaboravlja da su presudnu ulogu u tome odigrali brakovi muslimana sa pripadnicima drugih vera.
Uniformisani dečaci su recitovali američku zakletvu ispod zastave, molili se neodređenom američkom bogu, a onda odrecitovali izviđačku zakletvu: da će pomagati, biti iskreni, verni i… veseli.
Kada je bežao iz Francuske 1940. Benjamin je sa sobom poneo crni kofer. Da li je u njemu bio neki rukopis? Znamo da to nije Projekat Arkade jer ga je dao Bataju, ni Teze o filozofiji istorije koje je poverio Hani Arent.
Priča o kriminalnim bandama koje nastaju iz kombinacije loše državne uprave i eksploatacije prirodnih resursa je široko rasprostranjena. Za ovaj fenomen u nauci postoji i poseban termin: prokletstvo resursa.
Koliko je uljudnost zaista značajna za demokratiju? Prema nemačkom filozofu Jirgenu Habermasu, ne naročito. On veruje da je za demokratiju najbolje kada je javna sfera otvorena, anarhična i konfliktna.