Mit o nuklearnom odvraćanju
Čak ni u ratobornoj Evropi decenije mira nisu retka pojava. I kad bi ponovo izbio, rat je bivao vođen tada dostupnim oružjem – što znači da bi u sledećem velikom ratu bilo korišćeno i nuklearno oružje.
Čak ni u ratobornoj Evropi decenije mira nisu retka pojava. I kad bi ponovo izbio, rat je bivao vođen tada dostupnim oružjem – što znači da bi u sledećem velikom ratu bilo korišćeno i nuklearno oružje.
Dirigent je hor dece logoraša učio da peva Odu radosti iz Betovenove 9. simfonije. Jedan dečak se kasnije sećao „strašnog čuda“ izvođenja te pesme naspram krematorijuma u Aušvicu.
Zalaganje za ratni nagon kao suštinsku ljudsku osobinu proširilo se izvan evolucionih i antropoloških krugova. Tako jedan autor kaže: „Mi smo majmuni ubice, zli, agresivni, nasilni, gramzivi hominidi“.
Svest je zasićena osećanjima. Gotovo svaki opažaj i svaka misao su emocionalno uobličeni nekim svojstvom privlačnosti ili odbojnosti. Osećanja formiraju semantičke obrise naše svesti.
Divim se zoološkim vrtovima zato što sve više vode računa o životinjama. Ali pre svega volim zoološke vrtove iz istog razloga iz koga ih vole i drugi ljudi: zato što volim da gledam životinje.
Uprkos evropskom poznom kolonijalizmu, ekumenski ideal i san o stvaranju suverenih društava većih od zbira sopstvenih delova uspeo je da opstane u arapskom svetu tokom znatnog dela 20. veka.
Jedna od najdubljih promena u svetskoj istoriji je prelazak bliskoistočnih naroda u islam. Pritom se zaboravlja da su presudnu ulogu u tome odigrali brakovi muslimana sa pripadnicima drugih vera.
Uniformisani dečaci su recitovali američku zakletvu ispod zastave, molili se neodređenom američkom bogu, a onda odrecitovali izviđačku zakletvu: da će pomagati, biti iskreni, verni i… veseli.
Kada je bežao iz Francuske 1940. Benjamin je sa sobom poneo crni kofer. Da li je u njemu bio neki rukopis? Znamo da to nije Projekat Arkade jer ga je dao Bataju, ni Teze o filozofiji istorije koje je poverio Hani Arent.
Priča o kriminalnim bandama koje nastaju iz kombinacije loše državne uprave i eksploatacije prirodnih resursa je široko rasprostranjena. Za ovaj fenomen u nauci postoji i poseban termin: prokletstvo resursa.
Koliko je uljudnost zaista značajna za demokratiju? Prema nemačkom filozofu Jirgenu Habermasu, ne naročito. On veruje da je za demokratiju najbolje kada je javna sfera otvorena, anarhična i konfliktna.