Prošlost, odgovornost, budućnost
Bez obzira na to da li sam glasao za ili protiv Miloševića; da li sam izražavao razumevanje za brutalni nacionalizam ili iznosio argumente protiv – počinjeni zločin je deo mog identiteta.
Reči i smrt: nacionalistička konstrukcija stvarnosti
Govor mržnje bio je principijelni pokretač rata na Balkanu i najvažniji instrument masovnog ubijanja i razaranja.
Moral, kultura i zločin
U centru moje pažnje biće masovni zločin, odnosno način na koji se ova praksa ponekad objašnjava i brani teorijskim argumentima moralnog i kulturnog relativizma.
Moral responsibility for collective crime
Crucial to the process of transition in the former Yugoslavia is responding adequately to the question of responsibility for crimes committed in the name of a collectivity.
Blow Up
Radio emisija 13.04.2007, govore: Dubravka Stojanović, Olga Manojlović-Pintar, Nenad Dimitrijević, Žarko Puhovski, Nataša Kandić, Dimitrije Boarov i Nenad Prokić.
Izlog pun ljudi
Radio emisija, 02.03.2007, govore: Zumra i Sabra iz Srebrenice, Latinka Perović, Vesna Pešić, Srđa Popović i Nenad Dimitrijević.
Tuča pod šljivom
Radio emisija 10.11.2006, govore: Mirko Đorđević, Dubravka Stojanović, Nenad Dimitrijević, Dragoljub Stošić i Srbijanka Turajlić.
Patriotska ucena
Radio emisija 27.10.2006: delovi govora učesnika skupa U potrazi za Srbijom: Dragoljub Mićunović, Aleksandar Molnar, Nenad Dimitrijević, Nebojša Popov, Nenad Prokić; Miljenko Dereta i Marko Vidojković.
Rodoljupci pišu ustav
Akteri promene još uvek su ujedinjeni i zato se u ovom periodu može realno očekivati da će oni biti u stanju da se slože oko konstitucionalizacije principa i aranžmana koji bi bili podjednako prihvatljivi za sve.
Taoci i jataci
Radio emisija 29.09.2006, govore: Vesna Rakić-Vodinelić, Nenad Dimitrijević, Ljubiša Rajić i Biljana Kovačević-Vučo.
Moralna odgovornost za kolektivni zločin
Moralni problem sa kojim se tranzicija suočava sastoji se u tome što isti ljudi koji su u zločinačkom režimu kao podanici odbijali da se suoče sa zlom sada postaju građani u demokratskom sistemu.
Zašto je prošlost važna
Polazim od toga da poželjna demokratska budućnost ostaje nedostupna dok god ne počnemo da se bavimo pitanjem ispravnog odnosa prema lošoj prošlosti.
Ubistvo u Orijent ekspresu
Radio emisija 11.03.2005, govore: Miloš Vasić, Branka Prpa, Dubravka Stojanović, Nikola Samardžić, Miroslav Tamburović, Dragoljub Stošić, Mirjana Miočinović, Végel László, Milosav Marinović–Saki, Nenad Dimitrijević, Srđa Popović, Mileta Prodanović i Stojan Cerović.
Zašto čitati Đinđića
Đinđićevu knjigu Jugoslavija kao nedovršena država vidim kao do danas najznačajnije delo koje smo dobili u oblasti političke i ustavne teorije.
Komisija za istinu
Kultura ćutanja nije kultura zaborava, već je u krajnjoj konsekvenci kultura političke afirmacije loše prošlosti. Alternativa je kultura suočavanja sa prošlošću.
Srbija kao nedovršena država
“Ni trezveniji posmatrači neće se moći oteti utisku da su ovde zaista osnovne stvari dovedene u pitanje, utisku da je Jugoslavija zapravo nedovršena država, takoreći kao neka otvorena opcija, koja se opire svakoj konačnoj definiciji…” (Zoran Đinđić)
Između reforme i revolucije
U ovom radu analiziraju se mogućnosti za uspostavljanje ustavne demokratije u Jugoslaviji.
The past, responsibility and the future
Who is “responsible”, and what does that “responsibilitiy mean? How does one deal with this responsibility and look at one’s past through those eyes, and finally – what does it mean for one’s steps into the future?