Fotografije čitateljki, Arta Merk Kostić
Fotografije čitateljki, Arta Merk Kostić

U delu Izveštaja komisije FON-a (str. 8/15) u vezi sa plagijatom gradonačelnika Malog, dekan ovog fakulteta prof. dr Milan Martić osvrnuo se i na tekst Iz Nemačke s ljubavlju (Peščanik, 9.9.2014). Dekan Martić pokušao je da ospori iznete tvrdnje kako je nemačka izdavačka kuća De Gruyter potvrdila da je članak Siniše Malog na osnovu kojeg je stekao pravo da brani doktorsku disertaciju na FON-u – plagijat.

Povodom ovog tvrđenja na sajtu Peščanika “ostvaren je kontakt sa izdavačkom kućom De Gruyter u cilju utvrđivanja statusa u kome se rad nalazi i oznake “unauthenticated” uz rad. Odgovor izdavačke kuće je bio da pomenuta oznaka nema nikakve veze sa samim sadržajem rada i njegovom autentičnošću… Svaki drugi zaključak izveden iz pomenute oznake predmetnog rada na sajtu, stoga, nije adekvatan…” (Izveštaj Komisije FON-a, str. 8/15, 20.11.2014)

Međutim, nikakva tvrđenja, a ni zaključci o povlačenju članka Value Creation Through Restructuring – Key Value Drivers and Value Creation Models, Siniša Mali, Slađana Barjaktarović Rakočević, Gheorghe Savoiu, nisu izvedeni na osnovu bilo kakvih oznaka na sajtu izdavača. Izdavačkoj kući De Gruyter upućen je dopis o sumnjama da je deo spornog članka, i to onaj čiji je autor Mali – plagijat. Prateći stroga uputstva Etičkog odbora za publikacije i nakon temeljne interne provere, uredništvo časopisa Organization and Management i menadžment izdavačke kuće koja je sporni članak objavila, potvrdili su da je rad Malog plagijat. Dakle, suprotno dopisu koji je izdavaču poslala Iva Vuksanović (Izveštaj Komisije FON-a, str. 10/15, 20.11.2014) gde je postavljeno pitanje irelevantno za temu da li je sporni članak plagijat ili ne, a na koji se poziva dekan Martić, tvrđenja izneta u tekstu Iz Nemačke s ljubavlju rezultat su višemesečne komunikacije i razmene relevantnih informacija sa nemačkim izdavačem (preuzmite pdf).

Iako je dekan Martić očigledno detaljno upoznat sa tvrđenjima iznetim u članku na Peščaniku, ostaje nejasno zašto je dekan tako selektivno odgovorio na optužbe o svojoj ličnoj i odgovornosti uprave FON-a u slučaju afere Mali. Naime, kao što su najpre primetili bivši studenti FON-a u otvorenom pismu dekanu Martiću, članica komisije za odbranu doktorske disertacije Siniše Malog, Slađana Barjaktarović-Rakočević, koautorka je spornog naučnog članka sa dotičnim kandidatom. Dekan Martić pak nije našao za shodno da u Izveštaju Komisije FON-a, ili bilo gde drugde objasni kako je moguće da je uprava fakulteta dozvolila odbranu doktorske disertacije na osnovu članka koji je, zajedno sa kandidatom, pisala članica njegove komisije, a koji čini deo same doktorske disertacije. Ovo tvrđenje o nedopustivom sukobu interesa očigledno nije bilo vredno izjašnjavanja Martića, a dekan takođe nije video nikakve prepreke u tome da Slađana Barjaktarović-Rakočević bude članica Komisije FON-a koja je sačinila Izveštaj u vezi sa plagijatom gradonačelnika Malog.

O fleksibilnom odnosu dekana Martića i uprave FON-a prema konfliktu interesa svedoči i činjenica da je i drugi naučni članak na osnovu kojeg je Mali stekao pravo da brani doktorsku disertaciju sporan. Naučni rad Privatization Through the Sale of Equity – Conceptual Framework and Archived Results in Serbia, Siniša Mali, Ekonomika preduzeća, januar –februar 2013. god, str. 149-162. objavljen je u domaćem časopisu Ekonomika preduzeća Saveza ekonomista Srbije, čiji je urednik redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu dr Dragan Đuričin, takođe jedan od članova komisije za odbranu gradonačelnikovog doktorata, ali i član Komisije koja je sačinila Izveštaj FON-a. Profesor Đuričin bio je i mentor na doktorskoj disertaciji Siniše Malog na Ekonomskom fakultetu, a nakon što je taj fakultet odlučio da doktorat Malog nema kvalitet za konačnu odbranu, gradonačelnik je spornu titulu stekao na FON-u (Danas, 9.7.2014). U tome mu je, po svemu sudeći, pomogao i njegov bivši mentor Đuričin, koga je zadržao kao člana komisije.

Navedeni propusti nedvosmisleno ukazuju na to da komisija za odbranu doktorata nikako nije smela da ocenjuje, niti dozvoli odbranu disertacije Siniše Malog. Pored toga, kako je primetila Grupa autora i Pokret Spasimo nauku, u tekstu Kako je FON priznao plagijate Malog, oba časopisa u kojima je Mali objavio naučne radove, čime je navodno stekao uslove za odbranu doktorata, nisu časopisi sa SCI liste što je uslov propisan Pravilnikom o akreditaciji studijskih programa. Kao i prema konfliktu interesa, ambivalentan odnos dekana Martića prema naučnim časopisima ne iznenađuje. Naime, i sam dekan je radove objavljivao u opskurnom časopisu Metalurgia International na koji su pažnju javnosti skrenuli upravo profesori FON-a, kako bi ukazali na hiperprodukciju kvazinaučnih radova koji se objavljuju u časopisima sumnjivog kvaliteta (InSerbia, 15.9.2013).

O sramnom Izveštaju FON-a u vezi sa plagijatom Siniše Malog Beogradski univerzitet već se izjasnio. Uz tesnu većinu, Veće pravno-ekonomskih nauka Beogradskog univerziteta nije prihvatilo predlog dekana Martića da se izveštaj usvoji. Odluka je sada na Senatu Beogradskog univerziteta koji bi uskoro trebalo da se izjasni o ovoj odluci Veća. Na članovima Senata i rektoru Bumbašireviću je da odluče da li će biti mali od palube aktuelnog političkog establišmenta, ili će pokrenuti proceduru formalnog oduzimanja titule Malog od plagijata.

Peščanik.net, 17.01.2015.

Srodni linkovi:

Natalija Miletić – U laži je kratak Retraction Note

Grupa autora / Spasimo nauku – Kako je FON priznao plagijate Malog

PLAGIJATI