Foto: Tatjana Kosanović
Foto: Tatjana Kosanović

U politički retko razumnom sledu događaja, predsednik Bajden se povukao i prepustio predsedničku trku potpredsednici, Kamali Haris. Odluka je potpuno poništila efekat atentata na Trampa: sad se nadmeću rasa (pojam koji još samo uslovno postoji, da objasni rasizam), soj i institucionalno potvrđena pravičnost (Kamala je bila državna tužiteljka), dakle prirodne žrtve i izvori simpatije na jednoj strani i dozvoljeno zločinstvo, rasizam, seksizam i prostaštvo na drugoj strani. U svom uverenju da će pobediti Kamala, računam na konačni bes Amerikanki pred tolikom količinom seksizma i mizoginije: to je jedino što Tramp može iskoristiti protiv nje, a počeo je iz sve snage – još gore, sa njim se u pljuvanju takmiči njegov glavni pomagač/prevrtač Vens, koji je mlad, lep i beskonačno ogavan. Dvoglavi patrijarhat u najgorem obliku… Moralo bi delovati!

To naravno ne znači da odobravam američku spoljnu militarističku i imperijalnu politiku, i ne verujem da bi je Kamala temeljno promenila. No kada se za vreme govora „Naci-njahua“ (jedan od transparenata demonstratora) u kongresu ispred Kapitola pojavi više hiljada Jevreja, od buntovnih studenata do najradikalnijih starih rabina raznih škola teologije, i zahteva da se prekine genocid u Gazi, Kamala neće moći da ostane gluva – to su njeni, drugi… Neuporedivo konzervativnija Hilari Klinton brojčano je pobedila Trampa, ali joj je pobedu uzela komisija koju je lako potkupiti. To može da se desi i Kamali, no dva puta isti trik retko uspeva. Ukratko, kladim se na Kamalu. Uostalom, započela je kampanju ubistvenom izjavom da je u svojoj sudskoj karijeri upoznala mnogo tipova kao što je Tramp, trenutno optužen ili već u sudskom procesu zbog prikrivanja poreza, korupcije, potkupljivanja, prevara, pokušaja državnog udara, zloupotrebe prostitutki, pokušaja silovanja… Blud se više ne računa, nažalost, bar ne muškom soju: Kamali su odmah pripisali da je imala (mo’š mislit’) ljubavni život!

Moja glavna tema su mitovi, kako se stvaraju i kako funkcionišu – dakle i performans onoga što nazivam miturgija: rad na mitu i delovanje mita. U ovom slučaju, osnova se nudi u imenu (možda) buduće predsednice. Njeno ime označava Lotos, cvet povezan u staroj indijskoj mitologiji sa lepotom, čistoćom i obiljem, ukratko sa boginjom Lakšmi. Lepo ime, nema sumnje. Na drugoj strani je nešto što bi se moglo povezati sa lotosom. U Homerovoj Odiseji, u IX pevanju, Odiseja i drugove na lađi severni vetar baci od najdužeg prsta Peloponeza do nepoznatog ostrva, na kojem žive neobični stanovnici, inače miroljubivi, kojima se ponekad desi da jedu lotos. Od te biljke postanu potpuno letargični, padnu u neku vrstu narkoze, ništa ih ne zanima – sem daljeg uživanja lotosa. Odisej je inače imao mnoga iskustva sa drogama i magijom, hipnozom i drugim oblicima nevoljnog i voljnog menjanja ljudske naravi. Lotosirane drugove silom je odveo na lađu da se polako osveste. Antički autori ostrvo su različito identifikovali, neki kao današnju Đerbu, mesto opuštanja i uživanja. Herodot pominje da su Egipćani od lotosa pravili opojno piće, što su egiptolozi potvrdili.

Kakve bi to moglo imati veze sa Trampom? Nije li njegovo ponašanje potpuna suprotnost letargiji lotofaga odnosno lotojeda? Postoje i druga tumačenja za lotojede: Somerset Mom, u pripovetki sa istim imenom (Lotus-Eater) isnosi sudbinu čoveka koji se odlučio da u najboljim mlađim godinama ode da živi na Kapriju i da uživa u svojoj renti. Negde u najboljim starijim godinama renta istekne, on se na ostrvu zaduži, i konačno odluči da se ubije. Samoubistvo ne uspe, i on sa oštećenom svešću dane provodi hraneći životinje na farmi nekog seljaka koji se sažalio na njega. Konačno ga nađu mrtvoga na mestu odakle je najlepši pogled sa Kaprija… Veza između svih tih naizgled nepovezanih naracija može se naći u psihologiji; to naravno radim kao amater, ali mitovi za naučne discipline ne haju previše. Bez ikakve veze sa lotosima, igrači golfa su češće žrtve ALS (amiotrofična lateralna skleroza), ranije poznate kao Lu Gerigova bolest, zbog pesticida i formaldehida kojima su izloženi – pretežno muški igrači. Druge mogućnosti su više povezane sa letargičnim stanjima, ali bogme i sa golfom – recimo lenjost, sa mnogim varijantama, od kojih je posebno zanimljiva prokrastinacija (lat. „ostavljanje stvari za sutra“). Frustracije koje nastaju iz sukoba želja, posebno za užitkom, i napetosti koju lenjost stvara, često se izražavaju kao ADHD (Attention Deficit Hyperactivity Disorder), sindrom koji najčešće povezujemo sa hiperaktivnom decom, ali može da se pojavi i kod staraca. Lenjost i povlađivanje užitku karakteristične su za bogatašku decu, koja traže načine da vladaju nad svojim pametnijim i uspešnijim vršnjacima, i pri tome koriste sve što im je pri ruci, najčešće novac i vlast, pri čemu nalaze nove užitke u ponižavanju drugih, sve do sadizma. Prelaz iz lotos-faze u agresivnost, ostvaren i zbog lakog pristupa drogama, i uverenje da je letargija bila samo izvor pobedonosne pameti i drugih sposobnosti je relativno lak; nije li Tramp izjavio da bi nekažnjeno mogao ubiti čoveka usred dana na Petoj aveniji? I nije li u najtežim državnim trenucima odlazio da igra golf?

Da podsetim, mit je suprotnost religiji, autoritetu i pravilima; mit je laž, ali ne skriva istinu i ne oslepljuje; mit ne može bez verzija, i svako može da izmisli svoju; smrt mita nastaje kad se usili jedna verzija.

Peščanik.net, 27.07.2024.

TRAMPOZOIK

The following two tabs change content below.
Svetlana Slapšak, rođena u Beogradu 1948, gde je završila klasičnu gimnaziju i doktorirala na Odeljenju za antičke studije na Filozofskom fakultetu. Pasoš joj je bio oduzet 1968-73, 1975-76. i 1988-89. Zaposlena u Institutu za književnost i umetnost 1972-88. Predsednica Odbora za slobodu izražavanja UKS 1986-89, sastavila i izdala preko 50 peticija, među njima i za oslobađanje Adema Demaćija. Bila članica UJDI-ja. Preselila se u Ljubljanu 1991, gde je redovna profesorka za antropologiju antičkih svetova, studije roda i balkanologiju (2002-14), koordinatorka studijskih programa i dekanka na ISH (2004-14). Glavna urednica časopisa ProFemina od 1994. Umetnička direktorka Srpskog kulturnoga centra Danilo Kiš i direktorka Instituta za balkanske i sredozemne studije i kulturu u Ljubljani. Predložena, u grupi Hiljadu žena za mir, za Nobelovu nagradu za mir 2005. Napisala je i uredila preko 100 knjiga i zbornika, oko 500 studija, preko 3.000 eseja, nekoliko romana, libreto, putopise, drame; prevodi sa grčkog, novogrčkog, latinskog, francuskog, engleskog i slovenačkog. Neke od novijih knjiga: sa Jasenkom Kodrnja, Svenkom Savić, Kultura, žene, drugi (ur, 2011); Franc Kavčič in antika: pogled iz antropologije antičnih svetov (2011); Mikra theatrika (2011); sa Biljanom Kašić i Jelenom Petrović, Feminist critical interventions [thinking heritage, decolonising, crossings] (ur, 2013); Antička miturgija: žene (2013); Zelje in spolnost (2013); Leon i Leonina, roman (e-izdanje, 2014); Leteći pilav (2014); Kuhinja z razgledom (2015); sa Natašom Kandić, ur. Zbornik: Tranziciona pravda i pomirenje u postjugoslovenskim zemljama (2015); Ravnoteža, roman (2016); Preživeti i uživati: iz antropologije hrane. Eseji i recepti (2016); Kupusara. Ogledi iz istorijske antropologije hrane i seksualnosti (2016); Škola za delikatne ljubavnike, roman (2018); Muške ikone antičkog sveta (2018); Libreto za kamernu operu Julka i Janez, Opera SNG Ljubljana, premijerno izvedena 19.1.2017; Antična miturgija (2017); Muške ikone antičkog sveta (2018); sa Marinom Matešić, Rod i Balkan (2018); Mikra theatrika II: antropološki pogled na antično in sodobno gledališče (2018); Volna in telo: študija iz zgodovinske antropologije (2019); Moj mačkoljubivi život (2021); sa Aleksandrom Hemonom, Mladost (2021); Feminističke inscenacije (2021); Osvetnice, roman (2022); Grožnja in strah: razraščanje sovražnega govora kot orodja oblasti v Sloveniji (2022). Romani su objavljeni na slovenačkom i makedonskom. Dobitnica nagrada Miloš Crnjanski za knjigu eseja 1990, American PEN Award 1993, Helsinki Watch Award 2000, Helen Award, Montreal 2001, nagrade Mirko Kovač za knjigu eseja 2015, nagrade Mira ženskog odbora PEN-a Slovenije 2016, Vitalove nagrade Zlatni suncokret 2017.

Latest posts by Svetlana Slapšak (see all)