Oluja – 25 godina
VIDEO i transkript – O operaciji Oluja govore Dejan Jović, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, novinar Boris Pavelić i Tihomir Ponoš iz Arhiva Srba u Hrvatskoj.
VIDEO i transkript – O operaciji Oluja govore Dejan Jović, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, novinar Boris Pavelić i Tihomir Ponoš iz Arhiva Srba u Hrvatskoj.
Mladina – Na višegodišnjoj gradonačelnici Knina, a potom državnoj tajnici, prelama se ovih dana sva bijeda, politička i moralna, stranke koja 30 godina vlada i zatire Hrvatsku.
Mladina – Tek sitna vijest o presudi kojom su dvojica pripadnika hrvatske vojske oslobođena optužbi za masakr šestorice mještana sela Grubori, nakon „uzorne“ vojne akcije Oluja, 1995…
Prošlo je 23 godine od Oluje, ali o tome šta se tada desilo, šta je bio cilj te operacije i kakve su njene posledice – između Hrvatske i Srbije nema ni minimuma konsenzusa.
Mladina – Hrvati su ratnička nacija, ne boje se oni ni puno goreg neprijatelja od paklene vrućine, pa su ovih dana, zaštićeni domoljubljem kao nepropusnom kabanicom, masovno pohrlili u Knin.
Novosti – Predložio sam Lazaru Stojanoviću da on i neki od studenata dođu tog aprila 1991. s nama u Knin. Rekao sam mu da imamo dogovoren razgovor s Jovanom Raškovićem, da ćemo ga zamoliti da upotrijebi svoj ugled…
Autograf – Zarasle spaljene kuće iz vremena utvrđivanja vlasti milicionara Martića odavale su one druge, netom spaljene. Sitna je kiša usporila vožnju…
Možda ga grize savest jer izbeglicama tada nisu pomogli najtvrđi nacionalisti kojima je i sam pripadao, nego „izdajnici“ (još češće „izdajnice“) iz nevladinih i drugih organizacija.
Novosti – To što se u Hrvatskoj osporava njihova presuda Stepincu, ali ne i presuda Draži Mihailoviću, dok je u Srbiji obratno – dokazuje da su samo jugoslavenski antifašisti objektivno sudili za ratne zločine.
Radio Slobodna Evropa – Iz Dnevnika: Odnos prema Oluji pokazuje razliku između dva državna narativa. Biće potrebno mnogo dobre volje da se percepcije srpskog i hrvatskog društva na zajedničku prošlost približe.
Tri i po godine po izlasku iz haškog pritvora, umirovljeni general se vratio kao predsednik Veća za domovinsku sigurnost Ureda predsednice Republike Hrvatske.
Novosti – Devetero psihijatrijskih bolesnika i invalida ubijenih u Dvoru na Uni nisu bili ničiji. Ovdje su ih se setlili tek kad je prikazan film ‘Petnaest minuta: Masakr u Dvoru’
Zločin u Gruborima je tipičan primer zločina nad Srbima nakon Oluje. Ući u selo i pobiti starce koji nisu pobegli od hrvatske vojske i policije bila je takoreći stvar folklora.
Mladina – Mediji za fašističko nasilje u Rijeci krive Olivera Frljića, koji „izaziva incidente“, pa se podrazumijeva da neko od sudionika njegovih „četničkih“ performansa dobije batine.
Novosti – Obezvređivanje srpskih ratnih žrtava devedesetih usporedivo je sa segregacijom među živima, s tim da se ova druga može političkim zaokretima otkloniti.
Novosti – Oluja je valjda bila, šta drugo, kad su te vrele avgustovske subote polomljena sva stabla i bandere pod Dinarom.
Banka – Etno-nacionalni naboj ne dopušta da se i druga strana uzme u obzir, jer bi tako relativirao vlastitu (etno)moralnu poziciju.
Kad vi pompezno slavite dvadeset godina „Oluje“, mi ćemo vam uzvratiti pompeznim prolivanjem naših krokodilskih suza nad stradalništvom srpskog naroda.
Ovo nije bio Dan sećanja na žrtve, nego dan obnavljanja i snaženja ratnohuškačke retorike. Ispod krinke mirotvorstva i dalje se ovde oglašavaju okoreli ratni huškači.
Već dvadeset godina u Srbiji se ne donosi zakon po kome bi osobe izbegle iz Hrvatske u avgustu 1995. dobile status civilnih žrtava rata, a time i mogućnost da im država pomogne.
Ni posle 20 godina od počinjenih zločina, pravda za žrtve ovih zločina još uvek nije dostignuta, za šta odgovornost snose i institucije Hrvatske i institucije Srbije.
Novosti – To više nije dilema, već tvrdnja koja se izriče kroz masovni zavjet šutnje: ratna je pobjeda utoliko veličanstvenija što je zločin gnusniji!
Kada ministarka spoljnih poslova izjavi da se proslavom Oluje „ne slavi ničija tragedija“, to ne zvuči ubedljivo jer Hrvatska ne preduzima mere da tu tragediju ublaži.
Novosti – Hrvatskoj nasušno treba kultura sjećanja u kojoj će pijetet tražiti ne samo za svoje nego i za žrtve drugih, pogotovo ako ih je ona izazvala.
Tajanina mama je rekla: „Narod gladuje, a oni troše lovu na vojne cirkuse! Nemoš virovat!“ Tajanin tata je rekao: „Samo u ljutin diktaturama se priređuju par… vojni mimohodi!“
Novosti – Predsjednicu Hrvatske na trenutak dohvati zebnja zbog nepoznate tehnologije. Ipak, brzo se ohrabri. Zašto ne bi znala rukovati induktorskim telefonom?
Radio Slobodna Evropa –
Điha, điha, dvaest ljeta
Imamo slobodu,
Stupat sve će vojske svijeta
U mom mimohodu.
Mladina – Ministar obrane podsjeća na strašne opasnosti koje su u vrijeme „Oluje“ prijetile hrvatskim ratnicima. Od koga to? Od zmija! – nimalo zajebantski piše ministar i pojašnjava da su odvažni momci, samo u jednom danu ubili njih čak 68. Zmija, dakako.
Novosti – Na proslavi “Oluje” opet se nije pojavio Milorad Pupovac, a prvi put ni trojica kninskih osloboditelja, Gotovina, Markač i Čermak, sva četvorica nezadovoljna time u čije je ruke Knin pao.
T-portal – Protjerivanje ćirilice iz grada koji je razoren da bi se iz njega protjerala latinica.
„Povratak u devedesete”, do skora mi je delovao samo kao jedna od neinventivnih poštapalica. Ipak, pokazuje se ovih nedelja kao nesporno, da je reakcija na zločine ostala ista.
ZaMirZine – I oslobođenje u Haagu daje materijal teoreticima urote za nove konstrukte.