Koliko gadosti?
Mladina – Strašni je cinizam i besramno podcjenjivanje bošnjačkog naroda izabrati baš Prijedor za cmoljenje nad srpskim žrtvama, grad najsmrtonosnijeg pohoda JNA hordi…
Mladina – Strašni je cinizam i besramno podcjenjivanje bošnjačkog naroda izabrati baš Prijedor za cmoljenje nad srpskim žrtvama, grad najsmrtonosnijeg pohoda JNA hordi…
Oslobođenje – Uvjeravati svijet i sebe da je rat počeo u kolovozu 1995. i da Srbija nije imala ništa s tim ratom zvuči uvjerljivo kao uvjeravanje hadezeovaca da Tuđman nije dijelio BiH.
Vlasti i institucije u Srbiji da prekinu kontinuitet kršenja prava i uskraćivanja podrške žrtvama, kao i da prestanu sa njihovom političkom zloupotrebom.
DwP – Politička klima je omogućila neznanje polovice mladih u Hrvatskoj o Oluji, a laki zaborav onima kojima dob ne može poslužiti kao opravdanje.
Novosti – Po zamisli Vučića, Dodika i Porfirija, 4. kolovoza Srbi će se odati organiziranom sjećanju na mjestu organiziranog zaborava. Golemim srpskim žrtvama napunit će se goleme rupe u memoriji.
Policija je izbeglice iz Knina odvodila već iz kolone po ulasku u Srbiju. Krajem prve nedelje avgusta intenzivirano je privođenje u kolektivnim centrima, na ulicama, u kafićima…
Nijedna žrtva Oluje u Srbiji nema status civilne žrtve rata. I prethodno i sadašnje zakonsko rešenje onemogućavaju sticanje ovog statusa žrtvama koje su nastradale van teritorije Srbije.
O Oluji se može napisati isti tekst svake godine, jer s izuzetkom one šačice preostalih Srba nikome ne odgovara saniranje ovog rascjepa u Hrvatskoj.
DwP – „Donio stari iz Knina“, kesi se zadovoljno koji tren kasnije, dok pred nama, svojom instant publikom, razvlači dječju harmoniku. „Original. Ali ne smijemo glasno jer moji možda još spavaju“.
VIDEO – 27 godina od akcije Oluja 4. avgusta 1995, sa promocije knjige crno belih fotografija iz današnjeg Knina autora Igora Čoka i Slavena Raškovića, održane u Dorćol Platzu u Beogradu.
Novosti – Nastup ministra Vulina prilikom posjeta ekipi koja u okolici Valjeva snima film „Oluja“ Miloša Radunovića otklonio je svaku dvojbu oko žanrovskog formata nastajućeg umjetničkog djela.
Poruke patrijarha Porfirija su ove godine bile bitno različite, hrišćanske i humanističke. Patrijarh je u nezgodnoj poziciji, s obzirom na to da ga jedno od glavnih zala sluša iz publike.
Većinski srpska sela još uvijek su u ruševinama, s možda je dvadesetak posto onih koji su se vratili i žive teško. Nekih sela više uopće i nema, a Knin izgleda kao zaboravljeni grad, što zapravo i jeste.
Jedan od problema s kojima se suočavaju žrtve „Oluje“ jeste i to da ih institucije Srbije ne prepoznaju kao civilne žrtve rata.
DwP – Predsjednik je mnoge iznenadio kada je Branimiru Glavašu vratio državna odlikovanja koja mu je oduzeo bivši predsjednik Josipović jer je bio osuđen za ratne zločine u Osijeku.
Nakon „Dare iz Jasenovca“ i najave filma o Oluji, postoji opasnost od banalizacije još jedne kompleksne teme. Zato prilažem sinopsis filma o Oluji iz perspektive poraženih.
I dalje stižu komentari povodom 25 godina od Oluje. Tako patrijarh Irinej u Politici apeluje na vođe obe strane „da čine sve što mogu da se iskoreni mržnja i zavlada mir između dva naroda“.
U julu nismo obeležili Srebrenicu ali zato smo u avgustu obeležili Oluju. Da je samo do nas, ožalili bismo Oluju a proslavili Srebrenicu, što su neki i radili mada skromno, na mrežama.
Gospodar se u Sremskoj Rači izvinio Krajišnicima zato što je Srbija 1995. „ne samo podigla belu zastavu, nego i sramotno ćutala“. I zato što im nije „dala da idu traktorima kroz centar Beograda“.
Premda su žrtve centralna tema komemoracije Oluje, one ni posle 25 godina u Srbiji nemaju status civilnih žrtava rata.
U avgustu 1995. MUP Srbije uhapsio je hiljade izbeglica iz Hrvatske i sproveo ih u kamp Arkanove garde u Erdutu.
Dogodilo se nešto novo. Odjeknula je vest da će potpredsednik Plenkovićeve vlade iz redova SDSS-a Boris Milošević prisustvovati obeležavanju 25. godišnjice akcije Oluja u Kninu.
VIDEO i transkript – O operaciji Oluja govore Dejan Jović, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, novinar Boris Pavelić i Tihomir Ponoš iz Arhiva Srba u Hrvatskoj.
Mladina – Na višegodišnjoj gradonačelnici Knina, a potom državnoj tajnici, prelama se ovih dana sva bijeda, politička i moralna, stranke koja 30 godina vlada i zatire Hrvatsku.
Mladina – Tek sitna vijest o presudi kojom su dvojica pripadnika hrvatske vojske oslobođena optužbi za masakr šestorice mještana sela Grubori, nakon „uzorne“ vojne akcije Oluja, 1995…
VIDEO i transkript razgovora sa Hasanom Nuhanovićem kojem su u genocidu u Srebrenici ubijeni majka, otac i mlađi brat. Do pada grada bio je prevodilac za UNPROFOR u ovoj „zaštićenoj enklavi“ UN-a.
Prošlo je 23 godine od Oluje, ali o tome šta se tada desilo, šta je bio cilj te operacije i kakve su njene posledice – između Hrvatske i Srbije nema ni minimuma konsenzusa.
Mladina – Hrvati su ratnička nacija, ne boje se oni ni puno goreg neprijatelja od paklene vrućine, pa su ovih dana, zaštićeni domoljubljem kao nepropusnom kabanicom, masovno pohrlili u Knin.
Novosti – Predložio sam Lazaru Stojanoviću da on i neki od studenata dođu tog aprila 1991. s nama u Knin. Rekao sam mu da imamo dogovoren razgovor s Jovanom Raškovićem, da ćemo ga zamoliti da upotrijebi svoj ugled…
Autograf – Zarasle spaljene kuće iz vremena utvrđivanja vlasti milicionara Martića odavale su one druge, netom spaljene. Sitna je kiša usporila vožnju…
Možda ga grize savest jer izbeglicama tada nisu pomogli najtvrđi nacionalisti kojima je i sam pripadao, nego „izdajnici“ (još češće „izdajnice“) iz nevladinih i drugih organizacija.
Novosti – To što se u Hrvatskoj osporava njihova presuda Stepincu, ali ne i presuda Draži Mihailoviću, dok je u Srbiji obratno – dokazuje da su samo jugoslavenski antifašisti objektivno sudili za ratne zločine.