Trump, država i revolucija
Najvažnija promena u poređenju s prethodnim Trumpovim mandatom jeste to što je sada doveo Elona Muska i njegovu veselu družinu rušitelja svih konvencija da započnu razgradnju državnog aparata.
Najvažnija promena u poređenju s prethodnim Trumpovim mandatom jeste to što je sada doveo Elona Muska i njegovu veselu družinu rušitelja svih konvencija da započnu razgradnju državnog aparata.
Čini se da zdravorazumski odgovor na to pitanje mora biti, ne. MMF je posvećen zaštiti svetskog kapitalističkog sistema, što svaki socijalista može samo osuditi. Mislim da je to pogrešan odgovor.
Slobodno kretanje robe, kapitala i radne snage ograničava se već deceniju. Koji su bitni elementi neoliberalne globalizacije uopšte ostali netaknuti?
Dan Trumpove inauguracije simbolično će označiti kraj ere globalnog neoliberalizma. Globalizam se pretvorio u nacionalizam, a neoliberalizam se primenjuje isključivo u ekonomskoj sferi.
Intervju sa autorom za francuski Atlantico – Geopolitički izazov Kine uperen je pre svega prema SAD, ali će ekonomski efekti biti mnogo širi. Druge azijske zemlje takođe ubrzano rastu.
Da bi se stvorio održiv međunarodni sistem, zadovoljne sile moraju da podele plen s drugim silama u ravnoteži moći. U suprotnom, nezadovoljne sile neće imati interes da sistem preživi.
Mada su posledice pandemije bile osetne u sve tri vodeće ekonomije sveta, efekti su bili privremeni. Do 2022. sve se vratilo u „normalu“. Da li je sve to bila samo oluja u šolji čaja?
Ako se reč fašista koristi kao uvreda, to je u redu, ali u racionalnoj raspravi o Trumpovim uverenjima je greška. Nejasno definisana etiketa populiste praktično je izgubila smisao.
Kropotkin je umro u Moskvi 1921, gde je i sahranjen. Tada su se poslednji put crne anarhističke zastave slobodno vijorile u Sovjetskom Savezu.
Istočnoevropski nacionalizmi sebe uvek definišu kao „emancipatorske“ i „liberalne“ kada su suočeni sa jačom silom, a kada jednom dođu na vlast, ponašaju se imperijalno u odnosu na slabije.
Neoliberalni režim je u praksi mrtav. Ključne zemlje koje su definisale njegova pravila prestale su da ih poštuju, ali za ostatak sveta to ne važi.
Treba ponovo čitati Karla Polanjija, danas naspram prekarnog rada, komercijalizacije zemljišta i s tim direktno povezanih klimatskih promena, kao i monetarnih manipulacija banaka i berzi.
Postoje ljudi koji podržavaju Palestinu i Ukrajinu, oni koji podržavaju Izrael i Ukrajinu, oni koji su za Rusiju i Palestinu, i najzad oni koji podržavaju Rusiju i Izrael. I svako od njih logično brani izabranu poziciju.
Pitali su me više puta zašto u novoj knjizi, Vizije nejednakosti, ne govorim o Keynesu. Mislim da nije bio zainteresovan za problem distribucije dohotka. Potpuno je zaobilazio ovo pitanje.
Administratore univerziteta u SAD ne imenuje Biden, niti to čini Kongres. Zašto onda šalju policiju na sopstvene studente? Jesu li to neki naopaki ljudi koji misle da omladina zaslužuje batine?
Slepi za svoju odgovornost, bogati nam priređuju moralizatorski spektakl poput lekcije predsedniku Gvajane o emisijama ugljen-dioksida u slučaju eksploatacije novih nalazišta nafte.
Prvi korak je izgradnja intelektualne klime u kojoj glavna tema postaje stradanje nacije. U svim bivšim jugoslovenskim i sovjetskim republikama iskorišćena je ista priča.
Ono što me je u Kini zapanjilo, čak i u poređenju s Kinom od pre samo pet godina, jeste gotovo potpuni nestanak papira. Govorim o papiru koji se koristi kao sredstvo za prenošenje informacija.
Pesimizam dominira ne samo zbog ratova u Ukrajini i Izraelu/Palestini, kao i opšte neizvesnosti, već i zbog paralela između briga današnjih Nemaca i zbivanja u Nemačkoj od pre 100 godina.
Sećam se da sam tamo, nekoliko dana kasnije, kada su pobunjeni studenti počeli da komuniciraju s javnošću isticanjem velikih transparenata, prvi put video ispisane reči „Dole crvena buržoazija“.
Naizgled antikapitalistička revolucija 1968. godine proizvela je svet u kom se kapitalizam osećao bezbednije i zaštićenije nego ikada. Osvetlila je jaz između uverenja i stvarnosti.
Mnogima se ne dopada ideja o udruživanju zemalja nekadašnjeg Trećeg sveta koje su u međuvremenu ekonomski ojačale. Strahuju da to udruživanje može dovesti u pitanje nadmoć zapada.
Da li pozni Marx prihvata postojanje različitih puteva ka socijalizmu, gde i revolucionarna praksa može dovesti do novih ekonomskih formacija, uz porast voluntarizma u politici?
Jaz između bogatih i svih ostalih produbljivao se dok se nije pretvorio u provaliju, što podstiče strepnju i destabilizaciju. Ipak, izgradnja sveta veće jednakosti ostaje vredan i dostojan cilj.
Serija Succession pokazala nam je svet monopola i beskrupuloznog nadmetanja u kom živimo. Ekstremna komodifikacija i hijerarhijski odnosi omogućili su najbogatijima da steknu političku moć.
Nizozemlje je prepustilo primat Engleskoj, Engleska Americi, pa se može pretpostaviti da će jednog dana i Amerika ustupiti primat Kini. Šta nam govore usponi i padovi ekonomskih sila?
Buržoaske revolucije nisu uvek vodile ka demokratiji. Drugim rečima, demokratija ne ide uvek u paketu sa kapitalizmom. Štaviše, kao što sada gledamo, kapitalizam može da razara demokratiju.
U Americi su prepoznatljivi mnogi znaci predrevolucionarnog doba: disfunkcionalan politički sistem, duboka međupartijska podeljenost, manjak političke reprezentacije autsajdera.
Iz istorije ekonomije je poznato da su utemeljivači političke ekonomije, fiziokrati i naročito Quesnay, verovali da je poljoprivreda jedina produktivna aktivnost, dok je proizvodnja „jalova“.
Ekonomski argumenti i pretpostavka da država uvek čini ono što kapitalisti žele idu u prilog nastavku globalizacije. Ali dovoljno snažna „ratna alijansa“ bi mogla obrnuti proces.
Vi 10 sati dnevno radite u skladištu, a ja 10 sati dnevno tražim gde da uložim novac. Mi smo jednaki i ja sam radnik isto koliko i vi. Razlika je samo u tome što ste vi magacioner, a ja investitor.
Ono što EU danas nudi Srbiji i ostalim ne-članicama sve je manje privlačno, pre svega zbog neizvesne ponude članstva. To znači da Evropskoj uniji ostaje samo motka. Šargarepe su potrošene.