Dubravka Ugrešić – intervju
Došla žena-psihijatar da pomogne traumatiziranim izbjeglicama. Ljudi su bili nezainteresirani. „Ljudi“, zavapila je žena, i sama izbjeglica, „ako nemate traume, dajte ih izmislite, jer ću izgubiti posao!“
Konfiskacija kulture
Esej koji je autorka pročitala 2. decembra na skupu „Muzealizacija Jugoslavije“ u Beogradu: Ovaj tekst želim posvetiti mom velikom prijatelju, nedavno preminulom Goranu Stefanovskom…
Konfiskacija kulture
AUDIO – Predavanje sa dvodnevnog skupa „Muzealizacija Jugoslavije“, održanog u sali Amerikana u Domu omladine u Beogradu, u organizaciji Muzeja Jugoslavije i Platforme za savremenu umetnost Kiosk.
Toplički palimpsest
Umirovljenici-izdajice plaćaju topličke usluge “mrskim” Srbima, jer su one tamo jeftinije i, pretpostavljam, bolje nego u Hrvatskoj. Toplice su test domoljublja. Domoljublje pada na toplicama.
Dubravka Ugrešić – intervju
Ex-Yu prostor se oslobodio boljeg oblika života i vratio se unazad, u nakaradnu društvenu leguru sastavljenu od elemenata militarističko-mafijaške zajednice i plemenskog društvenog uređenja.
Dubravka Ugrešić – intervju
Povodom dodijele nagrade Tportala za najbolji roman: Ako bezazlenu pjesmicu koju skandiraju hrvatski osmoškolci Ubili smo Djeda Mraza, krvava je cijela staza prenesete na širi plan, stvari postaju još gore.
Dubravka Ugrešić – intervju
Ako se danas kultura shvaća kao nacionalna sluškinja koja će čistiti cipele Anti Gotovini, na primjer, jer je to odlučio opći konsenzus, onda prijeti opasnost da kultura to i postane.
Dubravka Ugrešić – intervju
Cijela ta jugoslavenska priča nema veze s ideologijom i ispravljanjem povijesnih nepravdi nego s brutalnom pljačkom, a sve tobože u ime borbe protiv diktatorskog komunističkog režima.
Na klupi s Ninočkom
Kultura koncenzusa tiho se ušuljala u naše živote s čvrstom namjerom da tu i ostane. Živimo okruženi urednim kulturnim okolišem iz kojega su nestali opasni i uznemirujući oblici umjetničkog života.
Dubravka Ugrešić – intervju
Mladina
Jedan važan indikator pokazuje da stvari ipak kreću na bolje. To je trenutak kada one krenu nagore. Mračni ljudi postaju sve nervozniji i žešći. Njihova dernjava znak je da gube.
Dubravka Ugrešić – intervju
Hrvatska kultura i školstvo su rezultat autokratskog hipernacionalističkog projekta, baš kao i sama država Hrvatska. Taj projekt je započeo 1991. i realizirao se zahvaljujući podršci velikog broja ljudi.
Ako u bilo kojem kurikulumu vidim svoje ime, dižem tužbu
Jutarnji list
Ja, Dubravka Ugrešić, u potpunosti podržavam inicijative gđe. Željke Markić. Njoj su već 1991. obećali neke stvari…
Radovan Karadzic and his grandchildren
This article was originally published in 2008, when Karadzic was caught in Belgrade. We republished it 8 years latter, when the Hague Tribunal reached its verdict in the Karadzic case.
The great theft
Conversation with Łukasz Pawłowski for Kultura liberalna magazine: In all the Balkan countries you can hardly find decent media. Along with deprofessionalization, there is the process of ‘dumbification’…
Dubravka Ugrešić – intervju
Iz razgovora za poljski časopis: Ima mnogo razloga za očajanje. Jedan je slom očekivanog sistema vrednosti. Zahvaljujući tzv. demokratiji, na vlast je došao ološ: to je počelo s Miloševićem i Tuđmanom.
Žene Europe
Imaju li žene svoj glas u crkvi? Nemaju. Imaju li svoj glas u politici? Rijetko, i samo onda kada govore to što muškarci žele čuti. Imaju li svoj glas u medijima, umjetnosti, književnosti?
Konobari fašizma
Čestitamo Dubravki Ugrešić američkog Nobela za književnost, Neustadt nagradu 2016, i proslavljamo je njenim tekstom o Radovanu Karadžiću i ostalim starcima koji su nam uništili život.
Mali ljudi i ciganska sreća
Kao što nema javnog spomenika posvećenog krumpiru ili riži (iako krumpir i riža, a ne vojskovođe, hrane čovječanstvo), tako nema spomenika podignutog u slavu malog čovjeka.
Zelenko i njegova baba
Samo nas to uzbuđuje, da nekoga nagazimo, da netko nagazi nas, da stanemo nekome na žulj, da netko stane nama, da pljunemo nekome u juhu, da netko pljune nama…
Esej koji putuje već pune 23 godine
Poslednja verzija čuvenog eseja „Čisti hrvatski zrak“ iz 1992, koji je promenio autorkin život: „Potpalili su lomaču i autorica je, izgorjevši u vlastitoj domovini, nastavila živjeti u egzilu”.