Dubravka Ugrešić rođena je u Jugoslaviji, u Republici Hrvatskoj. Završila je Filozofski fakultet u Zagrebu, a u Institutu za teoriju književnosti pri zagrebačkom Filozofskom fakultetu bila je zaposlena dvadesetak godina. Napisala je tri knjige za decu, studiju o savremenoj ruskoj prozi, brojne članke o ruskoj književnosti, prevela je sa ruskog Borisa Pilnjaka i Danila Harmsa i uredila, između ostalog, antologiju ruske alternativne književnosti. Objavila je knjige priča „Poza za prozu“ (1978) i „Život je bajka“ (1983), romane „Štefica Cvek u raljama života“ (1981), „Forsiranje romana-reke“ (1988), „Muzej bezuvjetne predaje“ (1997), „Ministarstvo boli“ (2004), „Baba Jaga je snijela jaje“ (2008) i „Lisica“ (2017), kao i zbirke eseja „Američki fikcionar“ (1993), „Kultura laži“ (1996), „Zabranjeno čitanje“ (2001), „Nikog nema doma“ (2005), „Napad na minibar“ (2010), „Europa u sepiji“ (2013), „Doba kože“ (2019), „Tu nema ničega!“ (2020), „Brnjica za vještice“ i „Crvena škola“ (2021). Dela su joj prevođena na gotovo sve evropske jezike. Predavala je na više američkih i evropskih univerziteta (pored ostalih, na univerzitetima Harvard, UCLA, Columbia, te na Slobodnom univerzitetu u Berlinu). Dobila je i više važnih književnih priznanja (Austrijsku državnu nagradu za evropsku književnost 1998; Nagradu za esej „Jean Améry“ za celokupno esejističko delo 2012). Bila je finalista za Man Booker International Prize 2009, a esej „Karaoke kultura“ bio je u najužem izboru za National Book Critics Circle Award for Criticism 2011. Godine 2016. dobila je „američkog Nobela za književnost“, Neustadt International Prize for Literature. Živi u Amsterdamu. Više o autorki na http://www.dubravkaugresic.com/.

Foto: Peščanik

Crvena škola

Intervju pred otvaranje izložbe na Oktobarskom salonu – Moja je izložba infantilni pokušaj prisjećanja početka. Dakako, mog početka. A „početak je kada sam se ja rodila, a kraja nema“.

Intervju

Novosti – Demokratske vlasti u hrvatskoj kulturi već 30 godina – usput da podsjetim da je „represivni“ jugoslavenski komunizam imao rok trajanja od 45 godina! – provode svoje kulturne strategije.

Foto: Predrag Trokicić

Konfiskacija kulture

AUDIO – Predavanje sa dvodnevnog skupa „Muzealizacija Jugoslavije“, održanog u sali Amerikana u Domu omladine u Beogradu, u organizaciji Muzeja Jugoslavije i Platforme za savremenu umetnost Kiosk.

The great theft

Conversation with Łukasz Pawłowski for Kultura liberalna magazine: In all the Balkan countries you can hardly find decent media. Along with deprofessionalization, there is the process of ‘dumbification’…

Žene Europe

Imaju li žene svoj glas u crkvi? Nemaju. Imaju li svoj glas u politici? Rijetko, i samo onda kada govore to što muškarci žele čuti. Imaju li svoj glas u medijima, umjetnosti, književnosti?

S ove strane ogledala

Izvestan broj motiva ponavlja se u knjigama Dubravke Ugrešić. Mislim na folklornog junaka Ivana Budalicu, lik majke, pojam „byta“, i u vezi sa njim na bukvar (ili početnicu), te na Alicu u svetu iza ogledala Lewisa Carrolla.