Žene Europe
Imaju li žene svoj glas u crkvi? Nemaju. Imaju li svoj glas u politici? Rijetko, i samo onda kada govore to što muškarci žele čuti. Imaju li svoj glas u medijima, umjetnosti, književnosti?
Imaju li žene svoj glas u crkvi? Nemaju. Imaju li svoj glas u politici? Rijetko, i samo onda kada govore to što muškarci žele čuti. Imaju li svoj glas u medijima, umjetnosti, književnosti?
Kao što nema javnog spomenika posvećenog krumpiru ili riži (iako krumpir i riža, a ne vojskovođe, hrane čovječanstvo), tako nema spomenika podignutog u slavu malog čovjeka.
Samo nas to uzbuđuje, da nekoga nagazimo, da netko nagazi nas, da stanemo nekome na žulj, da netko stane nama, da pljunemo nekome u juhu, da netko pljune nama…
Izvestan broj motiva ponavlja se u knjigama Dubravke Ugrešić. Mislim na folklornog junaka Ivana Budalicu, lik majke, pojam „byta“, i u vezi sa njim na bukvar (ili početnicu), te na Alicu u svetu iza ogledala Lewisa Carrolla.
Poslednja verzija čuvenog eseja „Čisti hrvatski zrak“ iz 1992, koji je promenio autorkin život: „Potpalili su lomaču i autorica je, izgorjevši u vlastitoj domovini, nastavila živjeti u egzilu”.
Inspirirana filmom 50 nijansi sive nedavno sam posjetila dućan s korisnim stvarima i kupila najjače uže (u crvenoj boji!) koje sam mogla naći, teške željezne klinove, čekić, tiple, bušilicu…
Tužne su to zemljice: Hrvatska, Srbija, Bosna, Crna Gora, Makedonija… Nova demokratska svakidašnjica u njima napadno sliči na nekadašnju komunističku. Jugoslavensku!? Ne, na sovjetsku.
U komunizmu je čovjek mogao kriviti sistem, sam komunizam, u kapitalizmu smo za sve naše neuspjehe krivi sami. Otuda besane noći ili padanje u tvrdi tropski san…
Dunham je napipala zonu ženskog niskog samopouzdanja, samopovređivanja, samoponižavanja i samomržnje, odakle se žene ispričavaju za to što uopće postoje.
Nagledali ste se Mad Maxova, znate što vam je činiti. Rat je počeo, opremite svoje podrume, stvorite zalihe benzina, šibica i svijeća, konzervi sa hranom – sa time ćete trgovati i produžavati svoj život.
Majmuni su naša (muška!) slika u ogledalu, naše arhetipsko ja. Fascinirani smo njima ne zato što su oni slični nama, nego zbog toga što smo mi slični njima. Oni su naše katarzično ogledalo.
Etnička pripadnost ujedinjuje eksploatatore i eksploatirane, a radnici, seljaci, poštena inteligencija i sama ideja rada izbrisani su iz svakidašnjeg života kao komunističko smeće.
Imaju li ikakve sličnosti komunistički totalitarizam i današnja post-demokracija?
Suočavanje s prošlošću je igranka bez prestanka.
Tim bivšeg Lenjinova Mauzoleja prodaje i lijesove; najtraženiji su oni s oznakom Made in USA.
RSE – Današnje hrvatske novine donose vijest staru dvadeset godina.
Razgovor povodom nove knjige Europa u sepiji, Fabrika knjiga 2013.
Fabrika knjiga je objavila novu knjigu eseja Dubravke Ugrešić: Europa u sepiji.
Fabrika knjiga: Je li ovo epoha praznih anđela? Koje poruke evropska sadašnjica šalje sutrašnjici?
Radio emisija 09.11.2012, govore: Dubravka Ugrešić i Miloš Ćirić.
– Oprostite, molim vas, gdje je tu… revolucija? – upitala sam glupo.
SA sveske – Evropski književni kanon je u dobroj formi. I predstavnici evropskoga književnog kanona većinom su – muškarci.
Sjede na stolicama raširenih nogu, s licima koja odaju puno pravo na osvojeni teritorij, s tijelima koja sugeriraju da su ovdje zaboli svoju zastavu.
U Mostu RSE Omera Karabega govore Dubravka Ugrešić i Filip David.
Intervju sa Dubravkom Ugrešić za novi broj Reči: svi smo se obreli u tvrdom kapitalizmu i ne snalazimo se najbolje.
Opraštate u onom trenutku kada shvatite da nema dijaloga, jer dijalog i nije moguć; kada shvatite da cijeli problem leži u vama i vašim posve iluzornim očekivanjima.
Osjećam se kao da me je netko grubo izbacio iz moje sigurne prostorne i vremenske distance i protiv moje volje katapultirao unazad, u drugi prostor, u drugo vrijeme, u godinu 1991…
Radio emisija 22.04.2011, govore: Mirko Đorđević, Boris Dežulović, Marko Milanović i Dubravka Ugrešić.
Izašla je prva audio knjiga Peščanika: Napad na minibar Dubravke Ugrešić u izdanju Fabrike knjiga.
Godine 1991, kada se raspadala Jugoslavija, u mojim rukama slučajno se našla početnica koja je lako mogla biti i moja.
Petak, 10.09. u 18.00, Dubravka Ugrešić, Viktor Ivančić i Dejan Đokić potpisuju svoje knjige i druže se sa čitaocima u knjižari Beopolis.
Dubravka Ugrešić u intervjuu za zagrebački portal Kulturpunkt. Razovor vodila Darija Žilić.