Foto: Predrag Trokicić
Foto: Predrag Trokicić

Protekle nedelje poslanici Narodne skupštine su glasali o istaknutim pravnicima, budućim članovima pravosudnih saveta. Skupština je pokušala da od ukupno 16 kandidata1 izabere 8 budućih članova Visokog saveta sudstva i Visokog saveta tužilaštva. Za izbor je bila potrebna dvotrećinska podrška poslanika i nju je dobio samo jedan kandidat – viši tužilački pomoćnik iz Pančeva Aleksandar Popović (o njemu nešto kasnije). Preostalih 7 članova pravosudnih saveta biraće novi i alternativni ustavni mehanizam, takozvana petočlana komisija. Ovde smo ranije upozoravali na opasnost da upravo Komisija da konačni oblik savetima i time onemogući da tužilaštvo i sudstvo evoluiraju od pomoćnih organa izvršne vlasti do samostalnih i nezavisnih. Kao što to obično biva nije trebalo dugo da se načelne zamerke i bojazni preobraze u sasvim realne, opipljive i teško otklonjive probleme.

Komisiju koja će izabrati istaknute pravnike čine predsednik Narodne skupštine, predsednik Ustavnog suda, predsednik Vrhovnog suda, Vrhovni javni tužilac i Zaštitnik građana. Ova Komisija odlučuje većinom glasova. Dakle, za podršku kandidatima, odnosno za izbor 7 istaknutih pravnika dovoljna će biti samo 3 komisijska glasa.

Ako pogledamo personalni sastav Komisije o kojoj je reč, u njoj se redom nalaze ličnosti koje je na funkcije birala Narodna skupština. Radi se o Vladimiru Orliću, Zagorki Dolovac, Jasmini Vasović, Snežani Marković i Zoranu Pašaliću. Međutim, kao da to nije dovoljno loše, svih petoro je birala Narodna skupština u kojoj je vladajuću većinu činila ista koalicija – ona na čijem je čelu Srpska napredna stranka. Predsednika Narodne skupštine Vladimira Orlića, koji je i partijski kadar, Skupština je izabrala 2022. godine. Predsednicu Vrhovnog suda Jasminu Vasović i najvišeg tužioca Zagorku Dolovac Skupština je izabrala 2021 (obe u problematičnim i nejavnim postupcima). Predsednicu Ustavnog suda Snežanu Marković Skupština je izabrala 2016, dok je izbor Zaštitnika građana Zorana Pašalića sasvim svež. On je na ponovljeni mandat izabran prošlog četvrtka.

Dakle, petoro komisijaša kojima je kadrovik bila Narodna skupština i koji se na ovim funkcijama – to se bez ostatka može reći – nalaze zahvaljujući političkoj podobnosti i profesionalnoj poslušnosti, odrediće dalju sudbinu srpskog pravosuđa. Izabrani istaknuti pravnici će u Visokom savetu tužilaštva zabetonirati uticaj zakonodavne i izvršne vlasti (6/11 glasova), dok će u Visokom savetu sudstva istaknuti pravnici u džepu držati kartu kojom u svakom trenutku mogu da uslove odlučivanje VSS-a ili da ga blokiraju. Njihov glas će biti presudan za uspostavljanje kvoruma za održavanje sednice i o tome je na Peščaniku više puta bilo reči.

Usvajajući ustavne amandmane u februaru 2022, a zatim i Zakon o Visokom savetu sudstva i Visokom savetu tužilaštva u februaru ove godine Vlada se, na čelu sa ministarkom pravde, zaricala da će istaknuti pravnici biti profesionalci koje će konsenzusom (dvotrećinskom većinom) izabrati poslanici vladajuće većine i opozicije, a da se postupanje Komisije uspostavlja tek kao izuzetak koji neće biti korišćen bez preke potrebe. U ovu navodno plemenitu nameru Vlada je donekle ubedila i Venecijansku komisiju koja je u načelu odobrila ideju alternativnog načina izbora istaknutih pravnika ukoliko dođe do skupštinske blokade. Ipak, Venecijanska komisija je poslednji put u decembru 2022. konstatovala da ne postoji samo jedan adekvatan i efektivan model mehanizma za deblokadu odsustva skupštinske većine, te je Srbiju uputila i na druga moguća rešenja poput korišćenja proporcionalnog metoda glasanja (par. 63 Mišljenja VK od 19.12.2022).

Boljim poznavaocima domaćih političkih prilika je odavno jasno da propisivanje visoke dvotrećinske većine za izbor istaknutih pravnika vodi direktno u naručje petočlane komisije. Ona sa samo 3 glasa može još čvršće da stegne čvor oko vrata pravosuđa. Komisija to neće raditi izuzetno već, kao što vidimo na tekućem primeru, prilikom prvog izbora istaknutih pravnika.

Komisija će u narednih 30 dana odlučiti o tome kojih 7 kandidata će postati članovi VSS-a i VST-a. Međutim, tu nije kraj. Komisija će, prema ustavnom i zakonskom rešenju, morati da raspravlja o svim kandidatima koji su se prijavili na javni konkurs i koji ispunjavaju uslove za izbor.2 Njih je ukupno bilo 22, te će biti izuzetno zanimljivo videti da li će se petočlana komisija odlučiti za nekog od kandidata koji su prethodno „prošli odbor“ i o kojima se Skupština izjašnjavala, ili će se pak odlučiti za nekoga koga poslanici vladajuće većine nisu predložili u skupštinskom Odboru za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu.

Na kraju, treba se posvetiti i Aleksandru Popoviću, kandidatu koji je dobio dvotrećinsku podršku poslanika u Narodnoj skupštini. Njegova biografija je skromna, a njen tekst u ograničenoj korelaciji sa pravilima srpskog jezika. Izabrani istaknuti pravnik svakako ne bi prošao standardni test istaknutosti pravnika, odnosno ne bi prošao uslov poznatosti i uslov izdvajanja od drugih pravnika. Uostalom, to je potvrdio i sam Popović koji je u sopstvenom predstavljanju rekao da se ne može pohvaliti stručnim radom, a da je njegov najveći uspeh u karijeri to što je uticao da jednom klijentu bude ukinut pritvor, nakon što je on (Popović) održao dvoipočasovni govor pred sudijom. Da li se ovde radi o istini ili legendi, sasvim je svejedno, jer je navedeni kandidat jedini istaknuti pravnik po mišljenju Narodne skupštine – makar od onih koji su se prijavili na javni konkurs, među kojima ima i dugogodišnjih profesora prava.

Zbog čega su za ovog kandidata glasale sve stranke vladajuće većine, poslanička grupa Zavetnici, NADA, samostalni poslanici Dejan Bulatović i Žika Gojković, kao i poslanik Narodne stranke Vladimir Gajić – ostaje pitanje na koje poslanici koji su mu dali glas treba da odgovore.

Čitaocima je poznata domaća izreka o upravljanju javnim poslovima: ukoliko nešto ne želiš da uradiš, napravi Komisiju. U konkretnom slučaju, zakonodavna i izvršna vlast ne žele da se odreknu čvrste kontrole nad odlučivanjem u pravosuđu. Njihova duga ruka će, preko petočlane Komisije i izabranih istaknutih pravnika bez stava i integriteta, još najmanje 5 godina vedriti i oblačiti tužilaštvom i sudstvom. Da će ishod još jedne reforme pravosuđa biti ovakav nije bilo teško pogoditi. Štaviše, bilo je predvidljivo da će biti baš tako.

Kako se tome nismo usprotivili na vreme, na referendumu o promeni Ustava, sada smo prinuđeni da po ko zna koji put posmatramo posledice donošenja ozbiljnih društvenih i državnih odluka u zatvorenom krugu ljudi u kome presudni glas ima politička partija.

Peščanik.net, 24.04.2023.

REFORMA PRAVOSUĐA

________________

  1. Kandidati za VSS bili su Nataša Delić, Žikica Dronjak, Jelena Vučković, Nikola Bodiroga, Marina Grbić, Rastko Brajković, Aleksandar Popović i Srđan Stefanović. Kandidati za VST bili su Dušan Purić, Miroslav Đorđević, Predrag Ćetković, Vesna Luković, Vladimir Simić, Nenad Tešić, Jelena Glušica i Bojan Petrović.
  2. Član 151 stav 5 Ustava Srbije i član 51 stav 3 i 4 Zakona o Visokom savetu sudstva.
The following two tabs change content below.
Sofija Mandić je rođena 1986. u Novom Sadu. Diplomirana je pravnica, posrednica u mirnom rešavanju sporova i aktivistkinja za ljudska prava. Radi u Centru za pravosudna istraživanja (CEPRIS), a prethodno je bila angažovana u Beogradskom centru za bezbednosnu politiku i Nacionalnom demokratskom institutu. Generalna je sekretarka Peščanika, sa kojim sarađuje od 2007, kao učesnica u radijskim emisijama, a zatim i kao autorka tekstova. Autorka, koautorka i urednica je brojnih analiza o vladavini prava, stanju ljudskih prava u Srbiji i njihovoj perspektivi. Neke od skorašnjih su: Izbori pred Upravnim sudom 2022 – pregled postupanja i odluka (ur. CEPRIS, 2022), Izveštaj o javnosti rada Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca (CEPRIS, 2022), Sloboda izražavanja pred sudom (ur. SĆF, 2021-2022), Rad sudova tokom epidemije zarazne bolesti COVID-19 (OEBS, 2021), Ljudska prava u Srbiji (BCLJP, 2018-2021), Naša urušena prava (FES, 2019), Uslovi za izbor i napredovanje sudija i tužilaca u pravnom obrazovanju (CEPRIS, 2018), Skorašnji Ustav Srbije – rodna perspektiva (ŽPRS, 2017). Kao predstavnica civilnog društva učestvuje u procesu izrade komentara i mišljenja na izmene Ustava iz 2022, kao i zakona koji proizlaze iz ovih promena.

Latest posts by Sofija Mandić (see all)