Tendencioznost anti-postjugoslavenstva
U hrvatskim mainstream medijima otvorena je rasprava o jednom, uvjetno rečeno, znanstvenom tekstu. Točnije o tekstu politologinje Mirjane Kasapović „Zbogom postjugoslavenstvu“.
U hrvatskim mainstream medijima otvorena je rasprava o jednom, uvjetno rečeno, znanstvenom tekstu. Točnije o tekstu politologinje Mirjane Kasapović „Zbogom postjugoslavenstvu“.
Oslobođenje – Tek kada je od njegove smrti prošao isti broj godina koliko ih je proveo na čelu partije možemo vidjeti koliko je to mnogo vremena.
Pobuna protiv intervencije Visokog predstavnika koja bi omogućila formiranje nove vlade u Federaciji otkrila je novu stvarnost koja ne obećava…
Dobili smo inicijativu 8 nevladinih organizacija u Zagrebu da se sjećanje na zločin u Ahmićima institucionalizira, a onda i reakciju na to nekakvog odbora Hrvatskog narodnog sabora u BiH.
U Zagrebu je postavljen ‘kamen spoticanja’ atletičaru Borisu Hanžekoviću koji je odbio nastupati za reprezentaciju NDH pa potom poginuo u pokušaju proboja logoraša iz Jasenovca.
Uvijek su tu teze o tome da su koncerti preblizu bitnih datuma iz rata ili da takvoj vrsti muzike nije mjesto u Hrvatskoj, a iza svega stoji, da se ne lažemo, nacionalistički hejt prema Srbima.
Oslobođenje – O suradnji srpskih i hrvatskih revizionista koji u svojim radovima iskazuju simpatije za ustaštvo i četništvo na antipartizanskoj platformi.
Napad na Idiota Selme Spahić u Sarajevu isti je kao napad cenzora na njenu režiju u Beogradu.
Gradska vlast odlučila je iz pomoćnih objekata vile iseliti dvije braniteljske udruge kojima je odavno istekao ugovor i čiji su šokirani članovi sastavili nadrealno zabavno priopćenje.
Zenički intelektualci napali su Zlatka Pakovića i njegovu predstavu „Grobnica za Borisa Davidoviča“ u Bosanskom narodnom pozorištu u Zenici.
Svi se prave da s Holokaustom nemaju ništa i da su domaći kolaboracionisti bili heroji nacionalne stvari, a partizani suspektni Jugoslaveni, kojih se neće sjetiti ni na Dan sjećanja na Holokaust.
Why is it unnecessary to listen to Milorad Dodik’s speeches on January 9th, which celebrates the establishment of Republika Srpska? Because he talks about the same things every year.
Zašto više stvarno nije potrebno slušati govore Milorada Dodika povodom 9. januara, dana kojim se pompozno slavi utemeljenje Republike Srpske? Pa zbog toga što on svaku godinu govori isto.
Nije trebalo biti prorok pa znati da će vukovarske vlasti prvom prilikom nakon objave da Srba u Vukovaru ima manje od trećine promijeniti statut grada i ukloniti ćirilicu sa svih službenih mjesta.
Projekt pomirenja nije uspio i polako odlaze sa scene oni koji su sve u to uložili, a da stvarnih rezultata nisu vidjeli, poput Borke Pavićević i Mirka Klarina.
Telegraf.hr – Preminula je žena koja je bila sinonim za alternativu nacionalističkoj stvarnosti. Poživjela je dovoljno dugo da svjedoči posljedicama pobjede konzervativno-nacionalističkih struja.
VIDEO – U Beogradu je u organizaciji forumZFD-a predstavljena zbirka priča „Trenutak kada je meni počeo rat“. Govorili su i Dragan Markovina, Muharem Bazdulj, Teofil Pančić i Slaven Rašković.
Na Russia Today ukazao se tekst pod nazivom „Moral, stid i ’duh stepenica’“, u kojem je iznio perfidnu i očitu laž o meni.
Sve je to dio procesa kojeg je Viktor Ivančić definirao kao ranoholizam: „Ja mislim da su ovo ranoholičarski narodi, da se ovdje ranoholizam užasno uhvatio. Ovisnost o ozljedama, ovisnost o ranama.“
105. godišnjica Oktobarske revolucije prošla je u tolikoj tišini da se čovjek pita je li se ona ikada i desila. Tome je razlog i to što iz Moskve danas stiže sve sem nade u socijalistički preobražaj svijeta.
Po izvještaju EK odnosi Srbije i Hrvatske su zategnuti, uz povremene sukobe. Ova birokratska fraza je zapravo afirmativna u poređenju sa pravim stanjem stvari, jer tih odnosa suštinski nema.
The two main pieces of news from the elections held in Bosnia and Herzegovina are the victory of Denis Becirovic and changes to the Election law imposed by High representative C. Schmidt.
Dvije glavne vijesti s jučerašnjih izbora u BiH su pobjeda Denisa Bećirovića i izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo Visoki predstavnik Schmidt. Sve drugo što do sada znamo ostalo je po starom.
Njegov izbor nije samo filmski i simbolički snažan, nego je i takav da demantira sve one mitove o neodrživosti Jugoslavije i nemogućnosti zajedničkog življenja na ovim prostorima.
To je priča o zemlji u vlasništvu jedne stranke i njenih pretorijanaca proizašlih iz rata i ispraznog nacionalizma, koji se uvijek okončava gaženjem tzv. nacionalnih interesa radi osobne koristi.
Par zajedničkih fotografija Milanovića i Orbana su momentalno postale viralne proteklog vikenda, ali ih nitko nije smjestio u pravi kontekst.
As sad as it may be, an identical article could be written about Operation “Oluja/Storm” on the occasion of its anniversary every year…
O Oluji se može napisati isti tekst svake godine, jer s izuzetkom one šačice preostalih Srba nikome ne odgovara saniranje ovog rascjepa u Hrvatskoj.
Visoki predstavnik kuca na vrata koja su odavno blindirana. Kritička postjugoslavenska historiografija posve je ignorirana od strane državnih politika.
U Splitu je ovih dana obustavljena proizvodnja u Brodosplitu, što je prvi takav slučaj u ravno sto godina moderne splitske brodograđevne industrije.
Predstavnici većine parlamentarnih stranaka i članovi Predsjedništva BiH potpisali su nešto što se zove „Politički dogovor o načelima osiguravanja funkcionalne BiH koja napreduje na europskom putu“.
Prateći ovih dana svađe između čelnih ljudi Hrvatske i Srbije padaju mi na pamet Azrini stihovi: „Malo ih je i puno galame. Obično razbiju sva ogledala na koja naiđu, da ne ostane ni pomen na ljepotu“.