Zašto može u Istri, a ne može na Sutjesci?
Na zajedničkom obilježavanju bitke hrvatskih, slovenskih i talijanskih partizana, hrvatski predsjednik zapleo se u svoja tuđmanistička historiografska i geopolitička naklapanja.
Dragan Markovina (Mostar, 1981) je istoričar, publicista i pisac. Od 2004. do 2014. godine radio je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, i u tom periodu stekao titulu doktora istorijskih nauka. Redovni je kolumnista portala Telegram, sarajevskog Oslobođenja, portala Peščanik i portala Velike priče te autor emisije „U kontru sa Draganom Markovinom“ na sarajevskom O kanalu. Utemeljitelj je ljetnje škole „Korčula after Party“. Autor je knjiga Između crvenog i crnog. Split i Mostar u kulturi sjećanja (2014), Tišina poraženog grada. Eseji, priče, kolumne (2015), Povijest poraženih (2015), Jugoslavenstvo poslije svega (2015), Doba kontrarevolucije (2017), Usamljena djeca juga (2018) Jugoslavija u Hrvatskoj (1918-2018): od euforije do tabua (2018), Libanon na Neretvi. Kultura sjećanja, kultura zaborava (2019), Neum, Casablanka (2021), Povijest, politika, popularna kultura (2022), Partizani prohodu (2022), 14 februar 1945 (2023), Programirani zaborav. Podijeljeni gradovi i neželjena sjećanja (2024), Maršal na Poljudu (2024).
Zašto kod nas ne može, a u Srbiji može
Oslobođenje – Pune dvije godine ljudi su premlaćivani, zatvarani, proglašavani teroristima. Propješačili su čitavu zemlju i pokucali na vrata u svim selima, savršeno svjesni koga imaju protiv sebe.
Reprezentativni uzorak iz Zagreba i Vukovara
U Zagrebu je za Studentsku listu glasalo 726 ljudi, dok ih je za Vučića glasalo 14. U Vukovaru je pak za Vučića glasalo 198 ljudi, a za Studentsku listu njih 55.
Splitski poučak o hadezeovoj Hrvatskoj
Oslobođenje – Svega smo se naslušali u vezi s nacističkim mimohodom navijača Hajduka. Od licemjernih osuda s državnog vrha do nebuloza o tome da su sve izrežirali Srbi i ljevičari.
Uvreda inteligenciji ili nacizam s „ljudskim licem“
Nacistički marš Torcide ulicama Splita razorio je konsenzus u kojem se najveći dio društva pravio lud u vezi stvarnosti u kojoj hrvatsko društvo živi.
Skandal koji to nije
Oslobođenje – Našu malu intelektualno-književnu scenu potresa izbor najboljih sto romana na našem jeziku s četiri imena, u organizaciji portala Velike priče, čiji je ishod objavljen ovih dana.
Povijesne lekcije životnog puta Biljane Plavšić
Oslobođenje – Njen život, status, zločinačko djelovanje i način na koji se izvukla s lažnim priznanjem i malom kaznom, ruše nam sve iluzije…
Glasanje na tuđim izborima
Oslobođenje – Zbog potrebe za podebljanjem biračkog tijela, nakon Hrvatske i Srbija je ušla u proces dodjele državljanstva ljudima iz BiH, koji drage volje sudjeluju u iluziji da su dio nečeg većeg.
Kako sam postao akter paklenog plana iz Zagreba
Okusio sam nasilje režima koje ljudi u Srbiji proživljavaju. Prvo Politika, a onda Srpski telegraf iskoristili su nešto što sam rekao da bi kreirali laž.
Paljenje i gašenje požara
Oslobođenje – Dok dobar dio vlasti u BiH radi sve da opstruira bilo kakvu funkcionalnost države, nismo u stanju završiti niti jedan autoput niti kupiti makar jedan kanader, a realno nam treba čitava flota.
Porfirije and the European Commission race to the bottom
All those turning a war criminal into a new national myth have no dilemmas over who Ratko Mladić was and what crimes he had committed.
Porfirije i Europska komisija ravno do dna
Svi koji ovih dana od ratnog zločinca prave novi nacionalni mit, nemaju nikakvih dilema niti su lišeni spoznaje o tome tko je Ratko Mladić i koje je zločine počinio.
Samo da rata ne bude
Oslobođenje – Ideologija srpskog imperijalnog nacionalizma, svim porazima unatoč, življa je nego ikada. A ista stvar je i sa ostalim nacionalizmima koji se, kao i onda, hrane s ovim najvećim.
Bešćutno lice đenerala zla
Oslobođenje – Najstrašnija činjenica kod slavljenja Mladića jeste da tu nema ničega osim zločina. Ni tragičnosti figure, ni nekog inteligentnog govora, niti mistike. Obični zločinac, hladnog pogleda.
Vještica iz Žegara
Pjevačica i etnomuzikologinja Svetlana Spajić kažnjena je zbog nedostatka radne dozvole i navodnog veličanja krajinske paradržave u pjesmi koju je izvodila u Žegaru. Sve birokratski obrazloženo.
Banja Luka, Split i fašizam na tribinama
Utakmica banjalučkog Borca protiv Veleža prekinuta je zbog skandiranja u čast ratnim zločincima. Prekid zbog ustaštva na tribinama Poljuda, sudiji u Splitu nije ni pao na pamet.
Vučićev posjet zavičaju i besmisao entiteta
Napravljen je cirkus s ilegalnim ulaskom specijalne policije RS na teritorij Federacije BiH, jer je i bez njih Vučić imao zaštitu lokalne policije u Bugojnu.
Pravna država i vjerski osjećaji
Oslobođenje – Kad su se nervoza, senzacionalizam i histerija smirili, možemo rekapitulirati vandalizam u Međugorju, sa svim reakcijama javnosti, politike i pravne države kojima je rezultirao.
Rijeci samo još fali novi D’Annunzio
Gradonačelnica Rijeke je naredila precrtavanje murala s ustaškom simbolikom, nakon čega su ga oni opet iscrtali, a gradonačelnica ih je primila na srdačni razgovor. Sve uz lijepe riječi i uvažavanje.
Rezolucija i helikopteri
Oslobođenje – Na svom posljednjem zasjedanju prije kolektivnog godišnjeg odmora, Hrvatski Sabor je usvojio sad već famoznu rezoluciju o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Dalićev odlazak je više od fudbala
Kako je suvremena Hrvatska tvrdokorno izgrađena od klerikalnog nacionalizma, tako se i odlazak selektora nogometne reprezentacije pretvorio u političku raspravu o Hrvatskoj i njenom društvu.
Otrovne mostarske kiše
Oslobođenje – Dobili smo potvrdu da nogometna selekcija Bosne i Hercegovine vrijedi i ima budućnost, te da može uraditi mnogo na ujedinjenju društva. Ali i da je Mostar tempirana bomba.
Slavenka Drakulić ili kakva je ova zemlja mogla biti
Puno je načina na koji se tragedija ovih naših prostora može predstaviti, ali je jedan od uvjerljivijih onaj putem priče o životu i radu Slavenke Drakulić.
Navijanje i emocije, BiH i Hrvatska
Sve što se u Bosni i Hercegovini događa u vezi s Mundijalom i nastupom reprezentacije, predstavlja savršeni odraz sveopće unutrašnje destrukcije, ali i svega onoga lijepog od čega je ta zemlja sačinjena.
Zašto Crna Gora može, a BiH ne može?
Oslobođenje – Dok su se oni u Crnoj Gori odlučili izboriti za svoj europski put, u BiH su odlučili čekati da im međunarodna zajednica to sama napravi dok oni biraju identično iste politike i ljude.
Huliganski Zenica blues
Huligani koji sebe predstavljaju kao navijače Čelika, uspjeli su spriječiti izvođenje predstave u Bosanskom narodnom pozorištu u Zenici jer se ta predstava bavi Fudbalskim klubom Željezničar.
Schmidtov odlazak i BiH sama sa sobom
Tektonski poremećaj koji se dešava u Bosni i Hercegovini od povratka Trumpa u Bijelu kuću, usporediv je sa svojevremenim raspadom SKJ na 14. kongresu. Uz nadu da posljedice neće biti jednake.
Kakve veze imaju Mandela i Mladić
Oslobođenje – Ako Srbija službeno traži puštanje osuđenog ratnog zločinca, to znači da stoji iza njega i onoga za što je osuđen. Ako stoji iza toga, onda ne poštuje sud od kojeg traži pomilovanje.
Tri puta o Jasenovcu kako ne treba
Svaka od tri paralelne komemoracije proboja iz jasenovačkog logora smrti, poražavajuće je neosjetljiva na stvarne žrtve. Iz javnog sjećanja na zločin kronično su odsutni partizani.
Orbanov pad i kraj modela tranzicije
Konačno je Viktor Orban plebiscitarno svrgnut s vlasti. Njegov politički put personifikacija je svega što nije valjalo u odnosu Europske unije prema postsocijalističkim zemljama.
Patriotizam i koncesije
Oslobođenje – Ideja da se sarajevski i mostarski aerodrom, infrastruktura od nacionalnog značaja, bez realne potrebe daju u koncesiju Amerikancima, nije dovela do bilo kakvog ozbiljnog protesta.
I Božo je mogao obećati
Koprivica je bio i partizan i Jugoslaven i pisac i Nikšićanin i Beograđanin i partizanovac i multitalentiran, ali prije svega veliki čovjek. Imao je nevjerovatnu erudiciju, ali i uličnu verbalnu magiju.
