Dragan Markovina (Mostar, 1981) je istoričar, publicista i pisac. Od 2004. do 2014. godine radio je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, i u tom periodu stekao titulu doktora istorijskih nauka. Redovni je kolumnista portala Telegram, sarajevskog Oslobođenja, portala Peščanik i portala Velike priče te autor emisije „U kontru sa Draganom Markovinom“ na sarajevskom O kanalu. Utemeljitelj je ljetnje škole „Korčula after Party“. Autor je knjiga Između crvenog i crnog. Split i Mostar u kulturi sjećanja (2014), Tišina poraženog grada. Eseji, priče, kolumne (2015), Povijest poraženih (2015), Jugoslavenstvo poslije svega (2015), Doba kontrarevolucije (2017), Usamljena djeca juga (2018) Jugoslavija u Hrvatskoj (1918-2018): od euforije do tabua (2018), Libanon na Neretvi. Kultura sjećanja, kultura zaborava (2019), Neum, Casablanka (2021), Povijest, politika, popularna kultura (2022), Partizani prohodu (2022), 14 februar 1945 (2023), Programirani zaborav. Podijeljeni gradovi i neželjena sjećanja (2024), Maršal na Poljudu (2024).

Samo da rata ne bude

Oslobođenje – Ideologija srpskog imperijalnog nacionalizma, svim porazima unatoč, življa je nego ikada. A ista stvar je i sa ostalim nacionalizmima koji se, kao i onda, hrane s ovim najvećim.

Foto: Vedran Bukarica

Vještica iz Žegara

Pjevačica i etnomuzikologinja Svetlana Spajić kažnjena je zbog nedostatka radne dozvole i navodnog veličanja krajinske paradržave u pjesmi koju je izvodila u Žegaru. Sve birokratski obrazloženo.

Foto: Neda Radulović-Viswanatha

Bazen spoticanja

Sukob oko mjesta odigravanja utakmice vaterpolskog Eurokupa između kotorskog Primorca i dubrovačkog Juga, nije se pretvorio u rat. Ali sukob jeste posljedica rata i brutalne agresije na Dubrovnik.

Izlazak iz prošlosti

Izlazak iz prošlosti

VIDEO i transkript – U Muzeju devedesetih 28. februara gosti Dubravke Stojanović i Milivoja Bešlina bili su Dragan Markovina, Tea Gorjanc Prelević, Elma Hašinbegović, Filip Jovanovski i Mina Vidaković.