Otrovne mostarske kiše
Oslobođenje – Dobili smo potvrdu da nogometna selekcija Bosne i Hercegovine vrijedi i ima budućnost, te da može uraditi mnogo na ujedinjenju društva. Ali i da je Mostar tempirana bomba.
Dragan Markovina (Mostar, 1981) je istoričar, publicista i pisac. Od 2004. do 2014. godine radio je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, i u tom periodu stekao titulu doktora istorijskih nauka. Redovni je kolumnista portala Telegram, sarajevskog Oslobođenja, portala Peščanik i portala Velike priče te autor emisije „U kontru sa Draganom Markovinom“ na sarajevskom O kanalu. Utemeljitelj je ljetnje škole „Korčula after Party“. Autor je knjiga Između crvenog i crnog. Split i Mostar u kulturi sjećanja (2014), Tišina poraženog grada. Eseji, priče, kolumne (2015), Povijest poraženih (2015), Jugoslavenstvo poslije svega (2015), Doba kontrarevolucije (2017), Usamljena djeca juga (2018) Jugoslavija u Hrvatskoj (1918-2018): od euforije do tabua (2018), Libanon na Neretvi. Kultura sjećanja, kultura zaborava (2019), Neum, Casablanka (2021), Povijest, politika, popularna kultura (2022), Partizani prohodu (2022), 14 februar 1945 (2023), Programirani zaborav. Podijeljeni gradovi i neželjena sjećanja (2024), Maršal na Poljudu (2024).
Slavenka Drakulić ili kakva je ova zemlja mogla biti
Puno je načina na koji se tragedija ovih naših prostora može predstaviti, ali je jedan od uvjerljivijih onaj putem priče o životu i radu Slavenke Drakulić.
Navijanje i emocije, BiH i Hrvatska
Sve što se u Bosni i Hercegovini događa u vezi s Mundijalom i nastupom reprezentacije, predstavlja savršeni odraz sveopće unutrašnje destrukcije, ali i svega onoga lijepog od čega je ta zemlja sačinjena.
Zašto Crna Gora može, a BiH ne može?
Oslobođenje – Dok su se oni u Crnoj Gori odlučili izboriti za svoj europski put, u BiH su odlučili čekati da im međunarodna zajednica to sama napravi dok oni biraju identično iste politike i ljude.
Huliganski Zenica blues
Huligani koji sebe predstavljaju kao navijače Čelika, uspjeli su spriječiti izvođenje predstave u Bosanskom narodnom pozorištu u Zenici jer se ta predstava bavi Fudbalskim klubom Željezničar.
Schmidtov odlazak i BiH sama sa sobom
Tektonski poremećaj koji se dešava u Bosni i Hercegovini od povratka Trumpa u Bijelu kuću, usporediv je sa svojevremenim raspadom SKJ na 14. kongresu. Uz nadu da posljedice neće biti jednake.
Kakve veze imaju Mandela i Mladić
Oslobođenje – Ako Srbija službeno traži puštanje osuđenog ratnog zločinca, to znači da stoji iza njega i onoga za što je osuđen. Ako stoji iza toga, onda ne poštuje sud od kojeg traži pomilovanje.
Tri puta o Jasenovcu kako ne treba
Svaka od tri paralelne komemoracije proboja iz jasenovačkog logora smrti, poražavajuće je neosjetljiva na stvarne žrtve. Iz javnog sjećanja na zločin kronično su odsutni partizani.
Orbanov pad i kraj modela tranzicije
Konačno je Viktor Orban plebiscitarno svrgnut s vlasti. Njegov politički put personifikacija je svega što nije valjalo u odnosu Europske unije prema postsocijalističkim zemljama.
Patriotizam i koncesije
Oslobođenje – Ideja da se sarajevski i mostarski aerodrom, infrastruktura od nacionalnog značaja, bez realne potrebe daju u koncesiju Amerikancima, nije dovela do bilo kakvog ozbiljnog protesta.
I Božo je mogao obećati
Koprivica je bio i partizan i Jugoslaven i pisac i Nikšićanin i Beograđanin i partizanovac i multitalentiran, ali prije svega veliki čovjek. Imao je nevjerovatnu erudiciju, ali i uličnu verbalnu magiju.
Bazen spoticanja
Sukob oko mjesta odigravanja utakmice vaterpolskog Eurokupa između kotorskog Primorca i dubrovačkog Juga, nije se pretvorio u rat. Ali sukob jeste posljedica rata i brutalne agresije na Dubrovnik.
Izlazak iz prošlosti
VIDEO i transkript – U Muzeju devedesetih 28. februara gosti Dubravke Stojanović i Milivoja Bešlina bili su Dragan Markovina, Tea Gorjanc Prelević, Elma Hašinbegović, Filip Jovanovski i Mina Vidaković.
Zastava SFRJ na Olimpijadi
Snimak publike za vrijeme skijaških skokova gdje „nestašni“ navijač podiže zastavu SFRJ, proširila se virtualnim prostorom i društvenim mrežama diljem bivše zemlje i među njenim egzilantima.
Tuđmanova Hrvatska 2.0.
Činilo se da je društvo otišlo dovoljno naprijed da mu se novi pad u ustaški ponor i diktaturu jednog čovjeka ne može desiti. Doček rukometaša u Zagrebu sa Thompsonom označio je prijelomni trenutak.
In Sweden, they know what happened
The European Handball Federation announced that the scandal involving the playing of Thompson’s song will not be repeated. The Croatian national team persistently insisted on it.
U Švedskoj znaju što je bilo
Europska rukometna federacija saopštila je da se skandal s puštanjem Thompsonove pjesme „Ako ne znaš što je bilo“, više neće ponoviti. Iz hrvatske reprezentacije su uporno inzistirali na njoj.
Jesu li Picula i ostali mrzitelji Srbije
Bez obzira što se tvrdnja o tome da vlasti u Srbiji nisu bile obaviještene o posjetu delegacije Europskog parlamenta ispostavila kao laž, uvjerenja o mrziteljima zaista dijeli dobar dio društva.
Božićno primirje, 111 godina nakon
Oslobođenje – Ništa slično se više nije ponovilo, niti smo iz Prvog svjetskog rata, pa onda niti iz Drugog, kao ni iz postjugoslavenskih ratova bilo što naučili. Dovoljno je pogledati Ukrajinu i Gazu.
Ako se Vučića, Milanovića i Dodika sete, sete
Oslobođenje – Svoj trojici naših velikana zajednička je opstrukcija Europske unije, pri čemu je Milanović najneutjecajniji, budući da je Hrvatska već članica.
Titov kip u Velenju
Tobože nepremostiva civilizacijska razlika između zemalja bivše Jugoslavije bitno je manja od identičnosti njihovih nacionalizama. O tome govori dekapitacija Augustinčićevog spomenika Titu.
Specter of Yugoslavia is haunting Croatia
Shocking vulgarity of the HDZ members, led by Prime Minister Plenković, came after they faced massive protests last weekend from people who do not want to live in a fascist society.
Bauk Jugoslavije kruži Hrvatskom
Iznenađujuća je vulgarnost komentara vodećih hadezeovaca, na čelu s Plenkovićem, nakon što su se proteklog vikenda suočili s masovnim prosvjedima ljudi koji ne žele živjeti u fašističkom društvu.
Da li je danas teško biti Srbin u Hrvatskoj?
Tema Mosta RSE bila je kuda ide Hrvatska nakon serije nacionalističkih i proustaških incidenata. Sagovornici su Tomislav Klauški, politički komentator iz Zagreba i Dragan Markovina, istoričar iz Mostara.
Poruke s tribina u Podgorici
Ustaše i četnici sa nogometnih tribina nemaju nikakvog razloga bježati. Prvo zato jer ih je zastrašujuće puno, a potom i zato jer su i dalje nakačeni na države i vladajuće nacionalističke partije.
Medaković kao izlika
Hrvatskim ulicama upravo se valja proustaška revolucija, začeta s Thompsonovim pozivom mladima da preuzmu Hrvatsku. Ne događa se spontano i doživljava vrhunac s napadima na Srbe.
Negacija Jasenovca pod saborskim pokroviteljstvom
Ekstremistička desnica organizira okrugli stol pod ciničnim nazivom „Znanstveni pristup istraživanju žrtava Jasenovca“. Predsjednik Sabora ne reagira.
Desnica u ratu s Arsenovim porijeklom
Lider radikalno desne stranke Domino Mario Radić, komentiravši otvaranje Srpskog kulturnog centra u Puli okomio se na ono što on naziva prisvajanjem Arsena od strane srpske zajednice.
Modernistička Zenica na udaru
Oslobođenje – Film „Paviljon“ Dine Mustafića, sniman u zatvorenom zeničkom hotelu Internacional, krenuo je u kina istovremeno sa potpisivanjem peticije za očuvanje izvornog izgleda ovog hotela.
Pravda za AVNOJ
Tragikomična inicijativa za ukidanje odluka AVNOJ-a može se promatrati i kao nastavak neprekinutog i uvijek tragičnog ciklusa bavljenja prošlošću u Srbiji, koje zapravo onemogućava pogled u budućnost.
Vatromet u čast Izraela u Mostaru
Svečanu akademiju organizirao je Amir Gross Khabiri, misteriozni poduzetnik za kojim se i iz Izraela vuku brojni pravosudni repovi, a koji se ponaša kao vlasnik dobrog dijela Mostara.
Drugo ubojstvo Josipa Reihl Kira
Jednom su krivi Crnogorci samo zato što su Crnogorci, drugi put su to antifašisti samo zato što su antifašisti, uvijek su krivi pojedinci poput Olivera Frljića i ostalih ljevičara, sve češće je kriv i Bajaga…
