Sarajevo blues
Sa ratom se ništa nije izmijenilo; šta su, npr., pisci uradili nakon što je izgorjela Vijećnica? Šta su uradili znanstvenici i historičari? Ništa. Valjda zato što tamo, ionako, nisu zalazili.
Sa ratom se ništa nije izmijenilo; šta su, npr., pisci uradili nakon što je izgorjela Vijećnica? Šta su uradili znanstvenici i historičari? Ništa. Valjda zato što tamo, ionako, nisu zalazili.
Priredio Muharem Bazdulj, prema opširnijoj hronologiji iz Edukacijskog paketa “Opsada Sarajeva”.
Ponekad mi se čini da sam Sarajevo i svoj život izmislio, da se sve ono što mi se dešavalo u Sarajevu, u stvari dešavalo u mojoj glavi.
Sve što je južnije i ne mora biti tužnije, barem kada je o literaturi riječ. Ne bilo kojoj, nego onoj dobroj be-ha literaturi, antiratnoj, možda trenutno i najboljoj u Evropi, kako ustvrdi nedavno i akademik Abdulah Sidran.
Edukacijski paket čiji je Suada Kapić (glavni) tvorac u izdanju Fame International, a pod naslovom Opsada Sarajeva važan je doprinos “Kolektivnom Globalnom Pamćenju”.
Kako su telefoni sa Sarajevom radili, zvao sam poznate i nepoznate, da saznam da li u Beogradu ima ljudi koji su rat sa Sarajevom shvatili strašnije od bilo kojeg horrora.
Rat je, usput budi rečeno, najbolje vrijeme za učenje geografije. Sve ekskurzije na temu “upoznaj domovinu da bi je više volio“ s ratom se u tom smislu ne mogu mjeriti.
Ratni dolasci slavnih ljudi u Sarajevo predstavljali su neku vrstu amblema kosmopolitskog svjetonazora.
Nakon što padne prvi ozbiljniji snijeg u novinama osvane naslov: Snijeg iznenadio komunalce. Fraza se već godinama (možda i decenijama) ponavlja bez ikakve ironije.
Za mene, dan koji najbolje pamtim iz 1997. godine nije ni moj rođendan niti bilo koji praznik, već 23.09.1997. godine, dan u kojem su U2 svirali u Sarajevu.
S proljeća 1996. godine bio sam u Sarajevu prvi put poslije rata. Išao sam u četvrti razred gimnazije, a došao sam na državno prvenstvo iz fizike.
Da, tačno tako, prljavko Danilo, tako Limonov naziva Kiša. Prljavo je osnovni ton Kišovog portreta koji ćete ovde naći. Nečistoća je tu istaknuta kao njegova glavna osobina.
Hronologiju opsade Sarajeva priredili Snježana Mulić-Bušatlija i Emir Imamović.
Tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, na osnovu svog ovlašćenja iz člana 18 Statuta Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (u daljem tekstu: Statut Međunarodnog suda), optužuje Radovana Karadžića za: GENOCID, ZLOČINE PROTIV ČOVJEČNOSTI, KRŠENJA ZAKONA ILI OBIČAJA RATA i TEŠKE POVREDE ŽENEVSKIH KONVENCIJA IZ 1949. GODINE.
Razgovor sa glumicom Mimom Vuković Kurić izbeglom iz opsednutog Sarajeva, emitovan u novembru 1992. na Drugom programu Radio Beograda.
Borba – Nedavno se zdravoj lepoti srpskih vođa na Palama zadivio još jedan slikar i pisac – Momo Kapor. Tu je našao tip čistokrvnog srpskog gorštaka, oličen u Radovanu Karadžiću i Nikoli Koljeviću.