Iskreno
“Sa ponosom ističem da sam počinio GENOCID u Srebrenici. Da sam odgovoran za sve gore navedeno. To je bila moja patriotska obaveza prema srpskom narodu.”
“Sa ponosom ističem da sam počinio GENOCID u Srebrenici. Da sam odgovoran za sve gore navedeno. To je bila moja patriotska obaveza prema srpskom narodu.”
Radio emisija 03.06.2011, govore: Vesna Rakić-Vodinelić, Žarko Korać i Suada Kapić.
Sasvim je izvjesno da će u budućim udžbenicima istorije u Srbiji poraz u posljednjim balkanskim ratovima biti opjevan i pretvoren u novi nacionalni mit.
Oslobođenje – Kad danas Sarajevo kliče “Jovo, Srbine, čaršija je uz tebe!”, kliče zapravo simbolu nečega čega više nema, i čega nema odavno.
Oslobođenje – Velika je to senzacija bila, sve su kineske novine pisale o njemu, bio je i na državnoj televiziji, prvi Kinez u cjelokupnoj historiji kineske emigracije koji se vratio u Kinu.
Akcija – dvije knjige za bibliotekarski fond Vijećnice. Tokom opsade Sarajeva u avgustu 1992. u Vijećnici je izgorelo dva miliona knjiga.
Oslobođenje – U Bosni i Hercegovini je napokon prizvana famozna multikultura.
Srbi su udarna pesnica Evrope, plaćene ubice iznajmljene da obave prljave evropske poslove. A ako se ubica zanese, i on će biti eliminisan. (1993)
Slučajno sam se našla na konferenciji u Sarajevu, gde sam bez ikakve legitimnosti i opravdanja predstavljala Sloveniju.
Radio emisija 02.04.2010, govore: Miodrag Zec, Senad Pećanin, Bojan Bajić, Maja Stojanović, godišnjica opsade Sarajeva.
Pričinilo se tu, na zalasku,u znaku prisne svečanosti,da su sve laži skinule masku i da će patnja sve da oprosti.
Sadam nikada nije bio naš stvarni neprijatelj. Tako je i sa Srbima, koje u neku ruku štitimo izbacujući ih iz čovečanstva, dok ih i dalje puštamo da obavljaju svoj posao.
Cijela je Bosna 25.09.1991. bila pred televizorima, osim obitelji Plakalović iz Sarajeva: rodio im se sin.
Sunčana je prva sarajevska nedjelja maja 1992. U Zetri je večeras veliki koncert Zije Valentina, u CDA-u gostuje Rambo Amadeus, a u Skenderiji Rabotnički.
Cela priča poznata je do u detalje, jer ju je sarajevska televizija prenosila uživo.
U trenutku Karadžićeve izjave da se masakr na Markalama nije dogodio, ambijent optužnica protiv BiH građana uklapa se u sliku ‘stare’ Srbije.
Cijela je zemlja Bosna sagrađena od priča sakrivenih pod naslagama historije, pa je rastvaranje tih slojeva nalik listanju velike knjige priča.
Oslobođenje – U rano subotnje poslijepodne veliko lijepo stablo iza sarajevske Katedrale bilo je već posječeno.
Sjećat ću ga se najviše po tome što mu se nije gadio paljanski pogled na ranjeno Sarajevo i ljude koji su, baš kao i on, rođeni u tom gradu.
Objavljujemo nekoliko pesama iz zbirke Jadi srpske duše Miodraga Stanisavljevića iz 1995. i deo razgovora sa njim za Peščanik iz 2000. godine.
Razgovor sa Edinom Bećirević, docentom na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije iz Sarajeva.
Slobodan je u svom koferčetu, pored Beograda, ponio i osjećaj svjetske nepravde od kojeg je Sarajevo bolovalo, osjećaj da se svaka banda, patrioti sakupljeni sa koca i konopca i akademija nauke i umjetnosti, može nadići i uništiti grad.
Prenosimo radio dramu Alfons Kauders reditelja Darka Tatića po motivima jedne od ranih priča Aleksandra Hemona.
Šta ako joj smrdi Miljacka? Šta ako joj svi u lice budu puhali dim od cigarete, pošto je alergična? Šta ako Potomstvo odluči da ne voli ni ćevape ni ašče ni vodu sa Baščaršije?
Uzvišene istine o patnji je priča iz knjige Ljubav i prepreke, koja ovih dana izlazi u Sarajevu u izdanju Buybooka.
U idealnom Sarajevu ne bi bilo nikoga, ulicama bi švrljali autobusi puni presretnih turista u obilasku znamenitih lokacija.
Markale su predstavljale apsolutno najkrvaviji u seriji sličnih događaja. Pokušaji političke instrumentalizacije zločina na Markalama počeli su pre nego što je pločnik pijace stigao da se ohladi od udara eksplozije.
Reis je uspio od Sarajeva napraviti kasabu. Petnaestogodišnji proces transformacije grada u kasabu je pravolinijski – kretao se od pismenosti ka nepismenosti.
Zbog ljudi kao što je Radovan razočarao sam se u istoriju. Shvatio sam da svako moze postati istorijska ličnost.
Sava centar, 02.11.1990. Radno predsedništvo: akademik Predrag Palavestra, književnik Gojko Đogo, prof. dr Biljana Plavšić, Velibor Ostojić, Jovan Tintor, Danilo Veselinović, Milosav Mičević, Milan Novaković, Nebojša Ivaštanin.
Милан Шкулић „Др Караџић и мистер Дабић у Хагу“ Politika, 4. avgust 2008. god. (uz komentar Srđe Popovića)
To što ga se ne sjećam, što ga nisam zapazio, nije iznenađujuće, pošto sam tek nakon zločina bio u stanju prepoznati karadžićevštinu u Karadžiću.