Reklama za Koka-kolu na prodavnici

Foto: Predrag Trokicić

Prištinski Dnevnik (to jest Koha Ditore) objavio je, Tanjug je preneo, a RTS predočio posetiocima svoje internet strane da su kosovski carinici „zarobili“, u „akciji izvedenoj juče popodne“, „1.072 litra ’koka-kole’, 160 litara ’fante’ i 60 litara ’švepsa’“. Sva ta „roba“, za koju se „sumnja“ da je „prošvercovana iz Srbije“, ostaće zaplenjena do „okončanja krivične procedure“. Švercovani „koka-kola“, „fanta“ i „šveps“ otkriveni su u kombiju, a kombijem je „upravljao Albanac“. To je sve.

Evo, još jednom, onako kako stoji na strani RTS-a: „Albanac uhvaćen u švercu pića iz centralne Srbije. Prištinski list ’Koha ditore’ objavio je da su ’carinski službenici zaplenili kombi pun bezalkoholnih pića za koje se sumnja da su prošvercovana iz Srbije’, a kojim je upravljao Albanac. Akcija je izvedena juče pre podne. U kombiju je bilo 1.072 litra ’koka-kole’, 160 litara ’fante’ i 60 litara ’švepsa’. Prema pisanju lista, ’vozilo i roba su zaplenjeni do okončanja krivične procedure’.“ Izvor: Tanjug. Utorak, 11. decembar 2018, 7.32→7.45.

Šta čitaocima vesti RTS-a treba da znače podaci da je 1.292 litara obojene, gazirane i zašećerene tekućine (to jest stotinjak paketa od po šest plastičnih dvolitarskih flaša) iz kombija koji je vozio Albanac zaplenila kosovska carina pod sumnjom da su prošvercovani? Možemo o tome da spekulišemo.

1) Kosovske vlasti imaju problem da sprovedu uredbu o povećanim taksama: i sami Albanci protive se merama svoje vlade.

2) Kada je reč o zaradi, Albanci, za razliku od Srba, ne pitaju čiji su „koka-kola“, „fanta“ i „šveps“; važno je da roba cirkuliše a novac kaplje.

3) Albanci su skloni kriminalu, pa ne prezaju ni od toga da švercuju „koka-kolu“, „fantu“ i „šveps“.

4) Albanci, kao i Srbi, vole da piju „koka-kolu“, „fantu“ i „šveps“, toliko da su spremni da krše zakon kako bi sebi priuštili to zadovoljstvo.

5) Albanci su tako jadni da i „koka-kolu“, „fantu“ i „šveps“ moraju da švercuju iz Srbije.

6) Kosovske vlasti rade protiv Srbije, ali i na štetu sopstvenog naroda: kosovski Albanci uradiće sve za srpske „koka-kolu“, „fantu“ i „šveps“, koje im uskraćuje kosovska vlada.

Naravno, ništa od ovoga nema smisla. Krenimo ponovo od početka. U kojoj rubrici i na kojoj strani je Koha Ditore objavio vest o zapleni par stotina plastičnih flaša na granici Kosova i Srbije? Da li je uz tu vest išao i neki komentar? Po kom kriterijumu su urednici Tanjuga, i zahvaljujući kojim prevodiocima, izabrali baš ovu vest da prevedu i prenesu? Zašto je u čitavoj vesti bitno da je baš Albanac vozio kombi? Konačno, po kom kriterijumu su urednici RTS-a iz Tanjugove ponude opet izdvojili baš ovu vest, i zašto je i njima, baš kao i njihovim kolaborantima iz Tanjuga, za oko zapala činjenica da je šofer kombija Albanac, toliko da su to stavili u naslov i na prvu stranu svog sajta: „Albanac uhvaćen u švercu pića iz centralne Srbije“. Naglasak je, naravno, na „centralnoj Srbiji“. Kada se ona razvije, sintagmu „centralna Srbija“ u ovoj vesti treba čitati kao: Albanac švercovao „koka-kolu“, „fantu“ i „šveps“ iz (centralne) Srbije u (južnu) Srbiju.

Drugim rečima, ako već u Tanjugu takvih nema, da li je u RTS-u ostao iko pristojan i pri zdravoj pameti?

U nekim drugim zemljama, vest je kada carinici otkriju opijate ili skupocenu kradenu robu. Ali, Kosovo i Srbija žive bajku, to jest „zlatno doba“. Ovde je vest kada se švercuju originalni domaći proizvodi „koka-kola“, „fanta“ i „šveps“. Većeg kriminala od toga nema, ali i ovaj je tako strašan da zavređuje mesto u javnom prostoru. Ko to beše Milan Radoičić?

Peščanik.net, 11.12.2018.

Srodni linkovi:

Vladimir Gligorov – Kosovske carine

Mijat Lakićević – Policija i privreda

KOSOVO

The following two tabs change content below.
Dejan Ilić (1965, Zemun), urednik izdavačke kuće FABRIKA KNJIGA i časopisa REČ. Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, magistrirao na Programu za studije roda i kulture na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti i doktorirao na istom univerzitetu na Odseku za rodne studije. Objavio je zbirke eseja „Osam i po ogleda iz razumevanja“ (2008), „Tranziciona pravda i tumačenje književnosti: srpski primer“ (2011), „Škola za 'petparačke' priče: predlozi za drugačiji kurikulum“ (2016), „Dva lica patriotizma“ (2016), „Fantastična škola. Novi prilozi za drugačiji kurikulum: SF, horror, fantastika“ (2020) i „Srbija u kontinuitetu“ (2020).

Latest posts by Dejan Ilić (see all)