Lice ulice: Draža Mihailović
Dakle, Draža Mihailović je dobio ulicu u Desimirovcu, kragujevačkom prigradskom naselju. Imenovanje objekata u javnom prostoru je najdalji domet ozvaničavanja njegove rehabilitacije.
Dakle, Draža Mihailović je dobio ulicu u Desimirovcu, kragujevačkom prigradskom naselju. Imenovanje objekata u javnom prostoru je najdalji domet ozvaničavanja njegove rehabilitacije.
Komentar Završne reči Olivera Antića: Odluka Višeg suda u Beogradu prepuna je laži i falsifikata, ali je prevazilazi ono što je izgovorio zastupnik predlagača.
Pozivamo protivnike/ce rehabilitacije Draže Mihajlovića na protest ispred zgrade Višeg suda u Timočkoj 15, u petak 23. marta, u 10.00.
Zakon o rehabilitaciji iz 2006, po kojem je suđeno, protivi se Sporazumu o pridruživanju Srbije EU iz 2008, zbog čega je 2011. donesen novi zakon koji bi onemogućio rehabilitaciju.
Ovo su neke od grubih povreda zakona učinjenih odlukom suda o rehabilitaciji Mihailovića, zbog kojih će ta odluka pre ili kasnije morati da bude poništena.
Sudska rehabilitacija je formalna potvrda nečega što se već dogodilo u javnosti. Ona ne donosi bitnu novinu: on neće biti ništa “rehabilitovaniji” danas nego što je bio juče.
Demokrati, muslimani, pripadnici neslovenskih manjina, žene, siromašni, svi oni su žrtvovani u beogradskom obračunu sa Nirnberškim procesom.
Savez antifašista
Hoće li sud naći „pravni osnov“ za rehabilitaciju manje je važno od saznanja da je politička rehabilitacija već ostvarena.
Oslobođenje – Prije nekoliko dana u 120. godini umro je četnički đeneral Draža Mihailović.
Novosti – Zločinački karakter četništva pokazao se i u ratovima devedesetih.
Rehabilitacija je kod nas shvaćena kao ideološka i politička mera revizije istorije, a ne kao pravna mera.
U pravu su oni koji tvrde da je rehabilitacija Draže Mihailovića specifičan oblik nacionalističke agresije.
Pred rehabilitaciju Draže Mihajlovića 23.03.2012. objavljujemo neka dokumenta četničkog pokreta.
Zeničke sveske – Četništvo se u srpskoj historiografiji čak pokušava prikazati kao antifašistički pokret.
Kako smo stražarno sprovedeni u Aranđelovac i iz Aranđelovca, uz prigodnu salvu uvreda i pretnji, i “ko stoji iza toga”.
If you love and respect General Draza Mihailovic, as a collaborator of the occupier, a war criminal, and a fighter for the Serbian cause, then you must also love and respect current war criminals like Putin.
Vođa četnika je žrtva komunističke zavere, piše u brošuri Nedeljnika „Dragoljub Draža Mihailović – Izdani saveznik: Đeneral u tajnom arhivu CIA“. Komunisti su širili lažne vesti o Draži…
Teza o Mladiću heroju ne odgovara aktuelnoj vladajućoj garnituri, koja bi da afirmiše evropski put Srbije. Na njegovo mesto postavljen je, kao novi simbol srpskog herojstva, Draža Mihailović.
Mladina – Čak ako je to tek predizborno ludilo Šapićevo, ne bi se trebalo čuditi da se deložacija Tita i provede, s obzirom na sklonost morbidnoj nekrofiliji ovdašnjih naroda.
This journey from slaughter to plowing brought Bajic into the modern age with a single quantum leap, which also took the Chetniks from outhouses on the Morava to modern toilets.
Kada je nestao Dan oslobođenja Beograda? Da li se to dogodilo između sajma ludaja i svečanog otvaranja nezavršene stanice Prokop? Ko je doneo odluku da se čitava jedna povest izbriše?
2.2.2000. emitovana je prva emisija Peščanika na Radiju B92. U leto 2020. zamolile smo Nenada da napiše tekst za knjigu koja na kraju nije izašla.
Psi laju, rehabilitacije se nastavljaju. Ako je Draža rehabilitovan, ako je Ljotić proglašen za antifašistu, ako je sada to učinjeno i sa Kalabićem, onda zaista nema bojazni za četničku stvar.
Kako, u situaciji kad se naša vlast prema nama ponaša kao Putin prema Ukrajini („prestaću da ih porobljavam kad prestanu da se brane“) podstaći ljude da izađu na glasanje?
Mladina – Ništa ne spaja Hrvate i Srbe kao kultura groblja. Ne zna se čiji političari prednjače u obilaženju grobišta i patetično se, uvijek u pratnji crkvenih lica, klanjaju samo svojim „nevinim žrtvama“…
Prikaz nove knjige Todora Kuljića: Posle istorijskog sloma socijalizama, u 21. veku ponovo je otvoreno pitanje zašto je kapitalizam tako žilav sistem iako je toliko nepravedan.
Na ovogodišnjoj proslavi Dana pobede došlo je do prekodiranja pojma antifašizma, ishoda 2. svetskog rata, uloge partizanskog pokreta. Ostala su samo znamenja fašizma, mizanscen i rečitativ Zbora…
Koji su slijedeći koraci u ovom za sada obećavajućem procesu pomirenja vjera i naroda na zapadnom Balkanu? Kamo dalje, rođače?, upitao bi se Džoni Štulić i zaključio da elite opet prde u prašinu.
If would be so nice if this lasted, thinks Aleksandar Vucic, I can’t think of anything more wonderful, this could go on for ever and ever, soldiers in the streets, curfew, sirens, fear, patrol lights…
Balkan.Perspectives – The demolition of communist monuments has marked the symbolization of renewed capitalism in a thanato-political way…
Where does a contemporary history of Serbia begin? How is the Yugoslav legacy reflected within it? And does all the talk about memory and forgetting in post-conflict societies really help?
Novosti – To što se u Hrvatskoj osporava njihova presuda Stepincu, ali ne i presuda Draži Mihailoviću, dok je u Srbiji obratno – dokazuje da su samo jugoslavenski antifašisti objektivno sudili za ratne zločine.