Drugi napad na Radu Končara
On je ostao najveća crvena krpa hrvatskim desničarima, veća od Josipa Kraša ili Đure Đakovića. Končar je bio Srbin, komunist i partizan, što je već sasvim dovoljno za histeričan odnos prema njemu…
On je ostao najveća crvena krpa hrvatskim desničarima, veća od Josipa Kraša ili Đure Đakovića. Končar je bio Srbin, komunist i partizan, što je već sasvim dovoljno za histeričan odnos prema njemu…
Nakon „Dare iz Jasenovca“ i najave filma o Oluji, postoji opasnost od banalizacije još jedne kompleksne teme. Zato prilažem sinopsis filma o Oluji iz perspektive poraženih.
Fotografija Emira Kusturice koji sa sjetnim pogledom iz helikoptera promatra Sarajevo obišla je kompletan jugoslavenski prostor. Nema nikakve sumnje da je fotografiju u javnost pustio sam Kusturica…
Kao da prošla godina nije bila dovoljno surova, nova je nastavila u istom tonu pa s jednakom nevjericom s kojom nas je zatekla vijest o smrti Alema Ćurina, čitamo jutros vijest o odlasku Mire Furlan.
Potres koji je razorio Baniju upozorio je javnost na nekoliko stvari koje bi u normalnijoj zemlji rezultirale dubinskim promjenama, ali u ovoj Hrvatskoj je jako teško za očekivati da do tih promjena i dođe.
Ljudi su premoćnom većinom birali nacionalne stranke i nacionalističke politike. HDZ i SDA su zajedno dobili dvije trećine glasova. Tek 15% Mostaraca ne glasa za nacionaliste…
Istog dana kada je Odbor za vanjske poslove Zastupničkog doma SAD-a raspravljao o Zapadnom Balkanu, hrvatski Sabor je raspravljao o provedbi Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH.
Nakon što je SDA izgubila vlast u Sarajevu uz euforiju građanske javnosti koja je zamutila stvarni ishod izbora, novi gradonačelnik glavnog grada BiH izgleda će biti Bogić Bogićević.
Video temat i transkript povodom 25 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Govore Dubravka Stojanović, Dragan Markovina, Vladimir Gligorov i Dino Mustafić. Razgovore vodi Svetlana Lukić.
U Hrvatskoj se opet uklanjaju spomenici posvećeni NOB-u. To je nastavak trenda iz devedesetih kada je uklonjeno ili oštećeno 3.000 takvih spomenika.
Sve što u zadnjih nekoliko godina bilježimo na polju kulture u postjugoslavenskim zemljama, ponajprije u Hrvatskoj, Srbiji i BiH, dovršetak je procesa kontrarevolucije koji je krenuo 1990.
Predsjednik otvoreno ratuje s čovjekom iza koga ne stoji nitko i denuncira ga kao neprijatelja Hrvatske. Milanović je, ako je netko to propustio, Žarka Puhovskog optužio za svjedočenje u Haagu…
Počelo je dolaskom Borisa Miloševića u Knin, nastavilo se dolaskom ministra branitelja Tomislava Medveda u Grubore, da bi vrhunac došao u Varivodama u koje je došao sam hrvatski premijer.
U Srebrenici je podignut Spomenik miru, dok će se u Beogradu odigrati predstava Zlatka Pakovića. Između te dvije stvari je nepremostiv ponor.
Istina je da su, nadajući se što većim ratnim reparacijama, vlasti FNRJ ukupan broj ubijenih pribrojili jasenovačkom logoru smrti.
Snishodljivost prema moćnijima, prezir prema sugrađanima, bahatost prema susjedima i odbijanje antifašističkog nasljeđa.
Prvo što sam pomislio kad sam pročitao vijest o promjeni imena beogradskih ulica nazvanih po prema Srbima neprijateljskim gradovima bilo je to da bih da sam Beograđanin poludio od bijesa.
U istom danu smo svjedočili obilježavanju 30. godišnjice SPS-a i objavljivanju Deklaracije o regionalnoj solidarnosti, koju su inicirale četiri lijeve političke stranke iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.
AUDIO – Na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj pobedio je HDZ, socijaldemokrati su doživeli brodolom, a na pučini se pojavila nova levo-zelena opcija – Možemo! Razgovor vodi Svetlana Lukić.
Smatram kako će lijevo-zelena koalicija okupljena oko platforme Možemo, čiji je dio i Nova ljevica, stranka čiji sam jedan od osnivača i prvi predsjednik predstavljati iznenađenje ovih izbora.
Stoga pravo pitanje nije koliko je ostalo od titoizma u ovdašnjim partijama nasljednicama SKJ, nego koliko je ostalo socijalizma? Tu je odgovor čak i porazniji, budući da od toga nije ostalo ništa.
Uz tekst ‘Usprkos antifa kaosima i svim virusima, ljepote prirode ostaju trajne i ljekovite. Makarska rivijera u srcu’ – ona je na Facebooku objavila fotografiju pješčane plaže iz Mozambika.
Ovdje treba odmah razjasniti da je misa koju je kardinal Vinko Puljić održao u prvom redu politički, a ne vjerski čin. Budući da je kao takav ispravno prepoznat, izazvao je brojne gnjevne reakcije.
Dio javnosti koji se pobunio zbog najave bleiburške mise u sarajevskoj katedrali podnosi mnogo gore stvari koje se događaju u Hercegovini, od Širokog Brijega, preko Mostara do Gacka i Stoca.
Njegovo razdoblje je najsličnije Miloševićevom, bez obzira na njihove nominalne ideološke razlike, koje su ionako bagatelizirane u tadašnjoj koaliciji socijalista i radikala, u kojoj je i sam Vučić bio faktor.
Napadi na spomenik su se dogodili u noćima uoči 14. februara, dana oslobođenja Mostara od fašizma, te uoči 10. aprila, dana proglašenja ustaške države. Zašto se to radi u trenutku borbe s koronom?
Izvanredna situacija u Hrvatskoj nije proglašena iako se provodi. Sistem građane vidi kao neprijatelje, a obnovio se i doušnički refleks iz devedesetih.
Prvi slučaj korona virusa u Mostaru je slučaj čovjeka koji je preko veze ušao u bolnicu, prošavši sve odjele, osim zaraznog.
Tisuće ljudi iz Turske prelaze u Grčku, suočavajući se s policijskim nasiljem i utapanjima u Mediteranu. Istovremeno tisuće ljudi pokušavaju se iz bosanskih planina probiti kroz Hrvatsku prema Sloveniji.
Riječ je o zaokruženoj ideološkoj paradigmi po kojoj se, ukoliko govorimo o HDZ-u, bilo hrvatskom, bilo bosanskohercegovačkom, pokušava prodati priča kako je antifašizam uvijek stvar onih drugih.
Što bi se dogodilo da Banja Luka i Mostar mogu podnijeti zajedničku kandidaturu za EU prijestolnicu kulture? Postoji praksa da dva grada dijele titulu.
Nemanja Cvijanović u sklopu programa Rijeke kao EU prijestolnice kulture, u znak sjećanja na oslobođenje grada od fašizma, želi iznova na neboder na Korzu postaviti monumentalnu petokraku.