Dragan Markovina (Mostar, 1981) je istoričar, publicista i pisac. Od 2004. do 2014. godine radio je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, i u tom periodu stekao titulu doktora istorijskih nauka. Redovni je kolumnista portala Telegram, sarajevskog Oslobođenja, portala Peščanik i portala Velike priče te autor emisije „U kontru sa Draganom Markovinom“ na sarajevskom O kanalu. Utemeljitelj je ljetnje škole „Korčula after Party“. Autor je knjiga Između crvenog i crnog. Split i Mostar u kulturi sjećanja (2014), Tišina poraženog grada. Eseji, priče, kolumne (2015), Povijest poraženih (2015), Jugoslavenstvo poslije svega (2015), Doba kontrarevolucije (2017), Usamljena djeca juga (2018) Jugoslavija u Hrvatskoj (1918-2018): od euforije do tabua (2018), Libanon na Neretvi. Kultura sjećanja, kultura zaborava (2019), Neum, Casablanka (2021), Povijest, politika, popularna kultura (2022), Partizani prohodu (2022), 14 februar 1945 (2023), Programirani zaborav. Podijeljeni gradovi i neželjena sjećanja (2024), Maršal na Poljudu (2024).

Foto: Peter Korchnak/Yugoblok

Titov kip u Velenju

Tobože nepremostiva civilizacijska razlika između zemalja bivše Jugoslavije bitno je manja od identičnosti njihovih nacionalizama. O tome govori dekapitacija Augustinčićevog spomenika Titu.

Foto: Predrag Trokicić

Pravda za AVNOJ

Tragikomična inicijativa za ukidanje odluka AVNOJ-a može se promatrati i kao nastavak neprekinutog i uvijek tragičnog ciklusa bavljenja prošlošću u Srbiji, koje zapravo onemogućava pogled u budućnost.

Simboli Mostara

Oslobođenje – Pravih spona među narodima ostalo je toliko malo da bi bilo od presudne važnosti kada bi Velež uspio privući barem jedan postotak gradskih Hrvata da ga ponovno osjete kao vlastiti klub.

Foto: Predrag Trokicić

Dodik neće uspjeti

Dodik je ukinuo nadležnost četiri državne institucije u entitetu, pokušao izbaciti jednu od njih iz Banja Luke i zapravo krenuo ka secesiji, ali efekti koje je očekivao se nisu dogodili.