Negacija Jasenovca pod saborskim pokroviteljstvom
Ekstremistička desnica organizira okrugli stol pod ciničnim nazivom „Znanstveni pristup istraživanju žrtava Jasenovca“. Predsjednik Sabora ne reagira.
Dragan Markovina (Mostar, 1981) je istoričar, publicista i pisac. Od 2004. do 2014. godine radio je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, i u tom periodu stekao titulu doktora istorijskih nauka. Redovni je kolumnista portala Telegram, sarajevskog Oslobođenja, portala Peščanik i portala Velike priče te autor emisije „U kontru sa Draganom Markovinom“ na sarajevskom O kanalu. Utemeljitelj je ljetnje škole „Korčula after Party“. Autor je knjiga Između crvenog i crnog. Split i Mostar u kulturi sjećanja (2014), Tišina poraženog grada. Eseji, priče, kolumne (2015), Povijest poraženih (2015), Jugoslavenstvo poslije svega (2015), Doba kontrarevolucije (2017), Usamljena djeca juga (2018) Jugoslavija u Hrvatskoj (1918-2018): od euforije do tabua (2018), Libanon na Neretvi. Kultura sjećanja, kultura zaborava (2019), Neum, Casablanka (2021), Povijest, politika, popularna kultura (2022), Partizani prohodu (2022), 14 februar 1945 (2023), Programirani zaborav. Podijeljeni gradovi i neželjena sjećanja (2024), Maršal na Poljudu (2024).
Desnica u ratu s Arsenovim porijeklom
Lider radikalno desne stranke Domino Mario Radić, komentiravši otvaranje Srpskog kulturnog centra u Puli okomio se na ono što on naziva prisvajanjem Arsena od strane srpske zajednice.
Modernistička Zenica na udaru
Oslobođenje – Film „Paviljon“ Dine Mustafića, sniman u zatvorenom zeničkom hotelu Internacional, krenuo je u kina istovremeno sa potpisivanjem peticije za očuvanje izvornog izgleda ovog hotela.
Pravda za AVNOJ
Tragikomična inicijativa za ukidanje odluka AVNOJ-a može se promatrati i kao nastavak neprekinutog i uvijek tragičnog ciklusa bavljenja prošlošću u Srbiji, koje zapravo onemogućava pogled u budućnost.
Vatromet u čast Izraela u Mostaru
Svečanu akademiju organizirao je Amir Gross Khabiri, misteriozni poduzetnik za kojim se i iz Izraela vuku brojni pravosudni repovi, a koji se ponaša kao vlasnik dobrog dijela Mostara.
Drugo ubojstvo Josipa Reihl Kira
Jednom su krivi Crnogorci samo zato što su Crnogorci, drugi put su to antifašisti samo zato što su antifašisti, uvijek su krivi pojedinci poput Olivera Frljića i ostalih ljevičara, sve češće je kriv i Bajaga…
Hrvatska je odustala od empatije
Na 30. godišnjicu Oluje, Hrvatska je odustala od empatije i vratila se na onaj Tuđmanov trijumfalizam iz Vlaka slobode, kad je euforično izjavljivao kako „nisu stigli ponijeti ni prljave gaće na štapu“.
Dan ustanka na margini
Možda je baš zaborav ustanka 27. srpnja 1941. prilika da se iznova izgradi priča o zajedničkoj borbi Hrvata i Srba u partizanskom pokretu, te da im je Hrvatska domovina jednima i drugima.
Simboli Mostara
Oslobođenje – Pravih spona među narodima ostalo je toliko malo da bi bilo od presudne važnosti kada bi Velež uspio privući barem jedan postotak gradskih Hrvata da ga ponovno osjete kao vlastiti klub.
Kakva je budućnost naše prošlosti?
Režimi u postjugoslovenskim državama su utemeljeni već na prvim izborima 1990. i posle svih zločina, razaranja, posle onolike korupcije i uništavanja, evo ih, još uvek su tu.
Što povezuje Bajagu i Zorana Pusića?
Kad izostane organizirani građanski otpor, dovoljno je par radikala iz opskurnih udruga koje će pokrenuti val, pa da ekstremistička proustaška desnica određuje društvenu atmosferu u Hrvatskoj.
Koncert istine u Zagrebu
Jedina dobra stvar u vezi neoustaškog kič-užasa na zagrebačkom Hipodromu, ali i po čitavom gradu uoči Thompsonovog koncerta, jeste to što je puna istina o hrvatskom društvu postala očita svima.
34. godišnjica samostalnosti Slovenije i Hrvatske
Mnogima se čini da se raspad Jugoslavije desio jučer, budući da još živimo posljedice tog raspada. A to je zapravo bilo u nekim davno prošlim životima.
Trideset godina vječnog Daytona
Bizarno je sve oko tog na brzinu sklepanog dokumenta koji ujedno funkcionira kao Ustav Bosne i Hercegovine, koji je trebao poslužiti za zaustavljanje rata a pretvoren je u vječnu realnost.
Optužnice, revizije prošlosti i History Fest
Oslobođenje – Nekad to rade u Banjoj Luci, nekad u Sarajevu, ali obrazac je isti. Čim se čuvarima „istina“ neki ljudi i autori ne sviđaju, treba ih se zabraniti. To se, inače, zove diktatura.
Tri razloga hrvatske podrške Izraelu
Hrvatska nije podržala zahtjev za reviziju Sporazuma o pridruživanju Izraela Europskoj uniji, prvu simboličku gestu distanciranja europske visoke politike od Izraela zbog rata u Gazi.
Tko i što slavi ovog 9. maja
Oslobođenje – Srbija ima svako pravo biti izolirani proruski i autokratski otok u regiji i Europi. Ali nema pravo pokušavati na europskom putu zadržavati Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru
Doček studenata u Hrvatskoj
Oslobođenje – Priča o studentskom pokretu i ustanku koji se pretvorio u općegrađansku pobunu u Srbiji predstavlja čudo na svim poljima, a desilo se iznenadno kao deux ex machina iz antičkih drama.
Desni marš kroz institucije: slučaj Novosti
Nepovratni udar na nezavisnu kulturnu scenu u Hrvatskoj i razne manjinske i ideološki suspektne projekte, nije izveden đonom nego cinizmom birokratskog aparata.
Jugoslavija na ulicama Zagreba
Nekad je, i to sve češće, hrvatska stvarnost toliko zabavna da je u njenoj analizi najbolje zanemariti alate historiografije, sociologije ili politologije, a pomoć tražiti od psihologije.
Dijalog o budućnosti države
Oslobođenje – Razlog zbog kojeg jesu tri člana Predsjedništva jeste taj da svaki narod izabere svoga. I to je jedino u duhu Ustava. Sve drugo je želja da se intelektualnim akrobacijama obrani neobranjivo.
Generalštab i kultura sjećanja
Oslobođenje – Moj djed je kao vojno lice radio u Generalštabu, on je k tome ranjen na Sutjesci i izvorna simbolika te zgrade zaslužuje biti sačuvana. Na kraju krajeva, i u ime memorije jednog grada.
Korčulanski vaterpolski „teroristi“
Tabloidno-obavještajni trust mozgova Vučićevog režima nadmašio je čak i samog sebe pričom o sportistima sa Korčule kao potencijalnim organizatorima nereda na demonstracijama u Srbiji.
Dodik neće uspjeti
Dodik je ukinuo nadležnost četiri državne institucije u entitetu, pokušao izbaciti jednu od njih iz Banja Luke i zapravo krenuo ka secesiji, ali efekti koje je očekivao se nisu dogodili.
SDS ili paradoks sudbine
Oslobođenje – Presuda Dodiku gurnula je zemlju, koja je ionako konstantno u stanju latentnog sukoba i nervoze, najbliže što je potencijalnom sukobu ikada prišla, od okončanja rata naovamo.
Državno isljeđivanje partizanke
Prisustvo vjerovatno posljednje živuće partizanke na predsjedničkoj inauguraciji uzrujalo je desničarske revizioniste. Državno odvjetništvo pozvalo je ženu od 101 godine na informativni razgovor.
Protest
Oslobođenje – Svaki put kad se demonstrira za opće dobro a ne pokušava bistriti međunarodnu politiku ili podgrijavati međunacionalne tenzije, treba proglasiti pobjedu.
Trumpov „humani“ resort u Gazi
Oslobođenje – Kako god ova ideja završila, iz činjenice da lider još uvijek najmoćnije zemlje svijeta uopće razmišlja o inžinjeringu nad stanovništvom, jasno je kako nas ništa dobro ne čeka.
Thompson na dočeku ili normalizacija nenormalnog
Svečarski doček rukometne reprezentacije Hrvatske, koja je osvojila srebro na svjetskom prvenstvu, potvrđuje da duh 90-ih neće nikada napustiti zemlju.
Promemorija HAZU
Oslobođenje – Ne mora Bosna i Hercegovina biti građanska država po političkoj logici Demokratske fronte i sličnih. Ali ne treba postojati kao provizorna zajednica razdvojenih konstitutivnih naroda.
Faktori Milanovićeve pobjede
Uz malu izlaznost, Milanovića je izabrala visoko motivirana skupina građana Hrvatske, njih oko tridesetak posto, što nije malo, ali ne ukazuje na plebiscitarnu podršku kakvom na prvu izgleda.
Nečuvena i skandalozna gesta ambasadorke
Napustiti božićni prijem, okupljanje koje je vratilo pravo građanstva Srbima u mainstream hrvatskoj javnosti, sebično je dokazivanje vrhovnom vođi.
