Pismo gospođe Trifunović
Otvorena je tema ljudskih, obiteljskih, nacionalnih i ideoloških izbora nekadašnjih oficira JNA, ali i odnosa sredine prema tim ljudima u momentu kad su stvari nepovratno otišle u lošem smjeru.
Dragan Markovina (Mostar, 1981) je istoričar, publicista i pisac. Od 2004. do 2014. godine radio je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, i u tom periodu stekao titulu doktora istorijskih nauka. Redovni je kolumnista portala Telegram, sarajevskog Oslobođenja, portala Peščanik i portala Velike priče te autor emisije „U kontru sa Draganom Markovinom“ na sarajevskom O kanalu. Utemeljitelj je ljetnje škole „Korčula after Party“. Autor je knjiga Između crvenog i crnog. Split i Mostar u kulturi sjećanja (2014), Tišina poraženog grada. Eseji, priče, kolumne (2015), Povijest poraženih (2015), Jugoslavenstvo poslije svega (2015), Doba kontrarevolucije (2017), Usamljena djeca juga (2018) Jugoslavija u Hrvatskoj (1918-2018): od euforije do tabua (2018), Libanon na Neretvi. Kultura sjećanja, kultura zaborava (2019), Neum, Casablanka (2021), Povijest, politika, popularna kultura (2022), Partizani prohodu (2022), 14 februar 1945 (2023), Programirani zaborav. Podijeljeni gradovi i neželjena sjećanja (2024), Maršal na Poljudu (2024).
Ozbiljan udar na slobodu medija u Hrvatskoj
Oslobođenje – Nijedna se vlada dosad nije usudila poduzeti takav sustavni udar na medije kao Plenkovićeva.
Addio Pola ili festivalska šutnja o naličju ‘91.
Film pulskog glumca Igora Gala ovih je dana u centru pažnje javnosti jer je isključen iz revijalnog programa u Areni, kao dokument vremena koje treba zaboraviti.
Možemo li izaći iz labirinta devedesetih?
Oslobođenje – Izložba u Beogradu vodi kroz labirint 90-ih iz kojeg naizgled nema izlaza. Devet cjelina imenovane su kao dom, simboli, obmane, nasilje, nepristajanje, tunel, 1995, noć i sreća.
80 godina Slobodne Dalmacije
Kontinuitet preživljavanja može služiti ne samo za priču o povijesti novinarstva, nego i kao studija slučaja suvremenih povijesnih lomova, karaktera ljudi, cenzure i autocenzure.
Odlazak Zlatana Ibrahimovića ili kraj epohe
Takav spoj fizičke snage, upornog rada, talenta i vica u igri teško će se ponoviti. Zato i jeste toliko trajao. Ja ću ga pamtiti po legendarnom golu petom kojeg je dao Italiji na Euru 2004.
Tendencioznost anti-postjugoslavenstva
U hrvatskim mainstream medijima otvorena je rasprava o jednom, uvjetno rečeno, znanstvenom tekstu. Točnije o tekstu politologinje Mirjane Kasapović „Zbogom postjugoslavenstvu“.
Tito, 43 godine od smrti i 43 godine na čelu KPJ
Oslobođenje – Tek kada je od njegove smrti prošao isti broj godina koliko ih je proveo na čelu partije možemo vidjeti koliko je to mnogo vremena.
Nova šansa za BiH i nacionalistička pobuna
Pobuna protiv intervencije Visokog predstavnika koja bi omogućila formiranje nove vlade u Federaciji otkrila je novu stvarnost koja ne obećava…
O problemu sjećanja na Ahmiće
Dobili smo inicijativu 8 nevladinih organizacija u Zagrebu da se sjećanje na zločin u Ahmićima institucionalizira, a onda i reakciju na to nekakvog odbora Hrvatskog narodnog sabora u BiH.
Nova memorija na žrtve NDH u Zagrebu
U Zagrebu je postavljen ‘kamen spoticanja’ atletičaru Borisu Hanžekoviću koji je odbio nastupati za reprezentaciju NDH pa potom poginuo u pokušaju proboja logoraša iz Jasenovca.
Bauk cenzure kruži Hrvatskom
Uvijek su tu teze o tome da su koncerti preblizu bitnih datuma iz rata ili da takvoj vrsti muzike nije mjesto u Hrvatskoj, a iza svega stoji, da se ne lažemo, nacionalistički hejt prema Srbima.
Prijateljsko druženje revizionista u Zagrebu
Oslobođenje – O suradnji srpskih i hrvatskih revizionista koji u svojim radovima iskazuju simpatije za ustaštvo i četništvo na antipartizanskoj platformi.
Pozorište narodu ili o sukobu ruske ambasade sa sarajevskim Narodnim pozorištem
Napad na Idiota Selme Spahić u Sarajevu isti je kao napad cenzora na njenu režiju u Beogradu.
Simbolički preokret oko Titove vile u Splitu
Gradska vlast odlučila je iz pomoćnih objekata vile iseliti dvije braniteljske udruge kojima je odavno istekao ugovor i čiji su šokirani članovi sastavili nadrealno zabavno priopćenje.
Od Svetog Save do Zlatka Pakovića: zeničke tragedije i farse
Zenički intelektualci napali su Zlatka Pakovića i njegovu predstavu „Grobnica za Borisa Davidoviča“ u Bosanskom narodnom pozorištu u Zenici.
Holokaust i licemjerstvo nacionalizma
Svi se prave da s Holokaustom nemaju ništa i da su domaći kolaboracionisti bili heroji nacionalne stvari, a partizani suspektni Jugoslaveni, kojih se neće sjetiti ni na Dan sjećanja na Holokaust.
Dodik’s anti-Yugoslav manifesto
Why is it unnecessary to listen to Milorad Dodik’s speeches on January 9th, which celebrates the establishment of Republika Srpska? Because he talks about the same things every year.
Dodikov antijugoslavenski manifest
Zašto više stvarno nije potrebno slušati govore Milorada Dodika povodom 9. januara, dana kojim se pompozno slavi utemeljenje Republike Srpske? Pa zbog toga što on svaku godinu govori isto.
Službenim čekićem na ćirilicu u Vukovaru
Nije trebalo biti prorok pa znati da će vukovarske vlasti prvom prilikom nakon objave da Srba u Vukovaru ima manje od trećine promijeniti statut grada i ukloniti ćirilicu sa svih službenih mjesta.
Mirko Klarin, Rekom u Zagrebu i neuspjeh suočavanja s prošlošću
Projekt pomirenja nije uspio i polako odlaze sa scene oni koji su sve u to uložili, a da stvarnih rezultata nisu vidjeli, poput Borke Pavićević i Mirka Klarina.
Odlazak Latinke Perović
Telegraf.hr – Preminula je žena koja je bila sinonim za alternativu nacionalističkoj stvarnosti. Poživjela je dovoljno dugo da svjedoči posljedicama pobjede konzervativno-nacionalističkih struja.
Rat drugim sredstvima
VIDEO – U Beogradu je u organizaciji forumZFD-a predstavljena zbirka priča „Trenutak kada je meni počeo rat“. Govorili su i Dragan Markovina, Muharem Bazdulj, Teofil Pančić i Slaven Rašković.
Laži, hinjena naivnost i moralni relativizam Muharema Bazdulja
Na Russia Today ukazao se tekst pod nazivom „Moral, stid i ’duh stepenica’“, u kojem je iznio perfidnu i očitu laž o meni.
Dežulović bez suđenja i beogradska tribina
Sve je to dio procesa kojeg je Viktor Ivančić definirao kao ranoholizam: „Ja mislim da su ovo ranoholičarski narodi, da se ovdje ranoholizam užasno uhvatio. Ovisnost o ozljedama, ovisnost o ranama.“
Što je ostalo od Oktobra?
105. godišnjica Oktobarske revolucije prošla je u tolikoj tišini da se čovjek pita je li se ona ikada i desila. Tome je razlog i to što iz Moskve danas stiže sve sem nade u socijalistički preobražaj svijeta.
Zategnuti odnosi
Po izvještaju EK odnosi Srbije i Hrvatske su zategnuti, uz povremene sukobe. Ova birokratska fraza je zapravo afirmativna u poređenju sa pravim stanjem stvari, jer tih odnosa suštinski nema.
Winds of change in B&H
The two main pieces of news from the elections held in Bosnia and Herzegovina are the victory of Denis Becirovic and changes to the Election law imposed by High representative C. Schmidt.
Vjetrovi promjena u BiH
Dvije glavne vijesti s jučerašnjih izbora u BiH su pobjeda Denisa Bećirovića i izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo Visoki predstavnik Schmidt. Sve drugo što do sada znamo ostalo je po starom.
Viški spomenik admiralu Baroviću
Njegov izbor nije samo filmski i simbolički snažan, nego je i takav da demantira sve one mitove o neodrživosti Jugoslavije i nemogućnosti zajedničkog življenja na ovim prostorima.
INA jednako Hrvatska
To je priča o zemlji u vlasništvu jedne stranke i njenih pretorijanaca proizašlih iz rata i ispraznog nacionalizma, koji se uvijek okončava gaženjem tzv. nacionalnih interesa radi osobne koristi.
Milanović i Orban kao konačni ishod tranzicije
Par zajedničkih fotografija Milanovića i Orbana su momentalno postale viralne proteklog vikenda, ali ih nitko nije smjestio u pravi kontekst.
