Dragan Markovina (Mostar, 1981) je istoričar, publicista i pisac. Od 2004. do 2014. godine radio je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, i u tom periodu stekao titulu doktora istorijskih nauka. Redovni je kolumnista portala Telegram, sarajevskog Oslobođenja, portala Peščanik i portala Velike priče te autor emisije „U kontru sa Draganom Markovinom“ na sarajevskom O kanalu. Utemeljitelj je ljetnje škole „Korčula after Party“. Autor je knjiga Između crvenog i crnog. Split i Mostar u kulturi sjećanja (2014), Tišina poraženog grada. Eseji, priče, kolumne (2015), Povijest poraženih (2015), Jugoslavenstvo poslije svega (2015), Doba kontrarevolucije (2017), Usamljena djeca juga (2018) Jugoslavija u Hrvatskoj (1918-2018): od euforije do tabua (2018), Libanon na Neretvi. Kultura sjećanja, kultura zaborava (2019), Neum, Casablanka (2021), Povijest, politika, popularna kultura (2022), Partizani prohodu (2022), 14 februar 1945 (2023), Programirani zaborav. Podijeljeni gradovi i neželjena sjećanja (2024), Maršal na Poljudu (2024).

Rat drugim sredstvima

Rat drugim sredstvima

VIDEO – U Beogradu je u organizaciji forumZFD-a predstavljena zbirka priča „Trenutak kada je meni počeo rat“. Govorili su i Dragan Markovina, Muharem Bazdulj, Teofil Pančić i Slaven Rašković.

Bivša kasarna JNA u Mostaru 2011, foto: Antidiskriminator/Wikmedia Commons

Zategnuti odnosi

Po izvještaju EK odnosi Srbije i Hrvatske su zategnuti, uz povremene sukobe. Ova birokratska fraza je zapravo afirmativna u poređenju sa pravim stanjem stvari, jer tih odnosa suštinski nema.

Foto: János Tamás/Wikimedia Commons

INA jednako Hrvatska

To je priča o zemlji u vlasništvu jedne stranke i njenih pretorijanaca proizašlih iz rata i ispraznog nacionalizma, koji se uvijek okončava gaženjem tzv. nacionalnih interesa radi osobne koristi.

Posveta prevoda Danteove "Božanstvene komedije" u izdanju Biskupskog sjemeništa "Lavovi" u Kotoru, Bokeška štamparija 2010.

Hrvatsko-srpska ogledala

Prateći ovih dana svađe između čelnih ljudi Hrvatske i Srbije padaju mi na pamet Azrini stihovi: „Malo ih je i puno galame. Obično razbiju sva ogledala na koja naiđu, da ne ostane ni pomen na ljepotu“.

Foto: Slavica Miletić

Jezični totalitarizam

Povod ovog teksta je inicijativa Matice Hrvatske o donošenju Zakona o hrvatskom jeziku, koja se suštinski ne razlikuje od nedavnog Zakona o ćirilici u Srbiji: i jedna i druga ideja ignoriraju stvarnost.