Zašto sve podsjeća na 1991. godinu
Oslobođenje – Imamo Dodika u klaunovskoj ulozi koju je nekad imao Šešelj, s cijelim repertoarom uvredljivog govora. Treba napomenuti da taj klaunovski nastup nije nimalo bezopasan.
Dragan Markovina (Mostar, 1981) je istoričar, publicista i pisac. Od 2004. do 2014. godine radio je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, i u tom periodu stekao titulu doktora istorijskih nauka. Redovni je kolumnista portala Telegram, sarajevskog Oslobođenja, portala Peščanik i portala Velike priče te autor emisije „U kontru sa Draganom Markovinom“ na sarajevskom O kanalu. Utemeljitelj je ljetnje škole „Korčula after Party“. Autor je knjiga Između crvenog i crnog. Split i Mostar u kulturi sjećanja (2014), Tišina poraženog grada. Eseji, priče, kolumne (2015), Povijest poraženih (2015), Jugoslavenstvo poslije svega (2015), Doba kontrarevolucije (2017), Usamljena djeca juga (2018) Jugoslavija u Hrvatskoj (1918-2018): od euforije do tabua (2018), Libanon na Neretvi. Kultura sjećanja, kultura zaborava (2019), Neum, Casablanka (2021), Povijest, politika, popularna kultura (2022), Partizani prohodu (2022), 14 februar 1945 (2023), Programirani zaborav. Podijeljeni gradovi i neželjena sjećanja (2024), Maršal na Poljudu (2024).
Dvije Hrvatske, dva spomenika, jedan dan
Dok je kraj Splita otvoren još jedan Tuđmanov spomenik, na Sljemenu je otkrivena spomen ploča na mjestu na kojem su likvidirane Aleksandra Zec i njezina majka Marija.
Bogićević, Pejanović i duh AVNOJ-a
Oslobođenje – Dok god s Dodikove ili bilo čije druge strane postoje nastup i retorika koja ljude gleda kroz nacionalnu pripadnost, licemjerno je svako okupljanje u njegovoj režiji na Kozari ili u Donjoj Gradini.
Hrvatska u vječnim devedesetim
Sad kad je prošla komemoracija u Vukovaru, ostaje da konstatiramo tužnu činjenicu da Hrvatska i kao zemlja i kao društvo svjesno odbija ostaviti rat iza sebe i posvetiti se projekcijama budućnosti.
Zadarski memento
Vijest o dva fizička napada, na ljude iz delegacije Crvene Zvezde i dvojicu beogradskih novinara u Zadru, jednako je uznemirujuća, koliko je tužna, a na koncu i očekivana.
Novi antisemitizam i islamofobija
Oslobođenje – Nije mi ideja dizanje moralne panike ili rezignacija, ali godišnjica Kristalne noći je prilika da se ukaže na to kako parola „nikad više“ nikad nije bila ugroženija i dalja od istine.
Jesen spomenika
Kroz priču o podizanju spomenika mogla bi se prikazati sadašnjica postjugoslavenskih društava, gdje su ona danas u odnosu na devedesete, te kakvi društveno-politički odnosi vladaju u njima.
Kosovo i Hrvatska
Sudbina Hrvata na Kosovu ključni je grijeh Tuđmanove Hrvatske, koji je proizišao iz uvjerenja da je tzv. humano preseljenje ispravna stvar i može pomoći u etničkom inženjeringu.
Ujedinjenje Njemačke i razbijanje Bosne i Hercegovine
Oslobođenje – BiH, Kosovo, pa i Srbija, imaju možda i posljednju priliku da logiku podizanja granica, ratova, etničkih čišćenja i nerazumijevanja ostave iza sebe.
Odlazak Alana Forda
Ako bi se netko nekad odlučio oživjeti strip i njegove likove, iznimno bi ljekovito bilo napraviti to preko Priča Broja 1 o velikim historijskim temama naših naroda i narodnosti.
Debatni klub UN-a
Oslobođenje – Naši su predsjednici i članovi predsjedništva odlučili nastaviti svoje ideološke i političke sukobe na najvećoj pozornici svijeta, svjesni da ih ionako prate samo njihovi glasači.
Uefa protiv Hrvatske
Ako je nešto postojano u današnjem nesigurnom svijetu, to je da će se svako malo dogoditi neka reprezentativna utakmica Hrvatske na kojoj će se veličati izvorni nacizam ili ustaštvo.
Mamula: all inclusive
Oslobođenje – O poučnom dokumentarnom filmu Aleksandra Reljića o pretvaranju otočića Mamule i tamošnje tvrđave u kojoj je bio talijanski zatvor za crnogorske civile u luksuzni hotel…
Kič u Sarajevu
Ne postoji konceptualna razlika između spomenika Stefanu Nemanji u Beogradu, niza spomenika u Skoplju i upravo postavljenog Tvrtka u Sarajevu. Riječ je isključivo o nacionalističkom kiču.
Episkop, Dodik i simulakrum sukoba
Oslobođenje – Aktualna rasprava o Jasenovcu između Dodika i Jovana Ćulibrka, jednog od ključnih ljudi SPC-a za pitanje holokausta, podsjeća na simulakrum kako ga definira Baudrillard.
Užas u Ateni
Napad navijača Dinama na građane Atene i navijače AEK-a je zločin iz mržnje, za čiju organizaciju je trebalo proputovati čitav Balkan i biti spreman na sve, pa i na to da će netko biti ubijen.
Šutnje i Oluje
Oslobođenje – Uvjeravati svijet i sebe da je rat počeo u kolovozu 1995. i da Srbija nije imala ništa s tim ratom zvuči uvjerljivo kao uvjeravanje hadezeovaca da Tuđman nije dijelio BiH.
Oluja u Prijedoru
Telegram – Vučićeva i Dodikova komemoracija za žrtve Oluje u Prijedoru, najgorem stratištu uz Srebrenicu, bez osvrtanja na užase u ovom gradu, poražavajuće je i ostavlja čovjeka bez riječi.
Pismo gospođe Trifunović
Otvorena je tema ljudskih, obiteljskih, nacionalnih i ideoloških izbora nekadašnjih oficira JNA, ali i odnosa sredine prema tim ljudima u momentu kad su stvari nepovratno otišle u lošem smjeru.
Ozbiljan udar na slobodu medija u Hrvatskoj
Oslobođenje – Nijedna se vlada dosad nije usudila poduzeti takav sustavni udar na medije kao Plenkovićeva.
Addio Pola ili festivalska šutnja o naličju ‘91.
Film pulskog glumca Igora Gala ovih je dana u centru pažnje javnosti jer je isključen iz revijalnog programa u Areni, kao dokument vremena koje treba zaboraviti.
Možemo li izaći iz labirinta devedesetih?
Oslobođenje – Izložba u Beogradu vodi kroz labirint 90-ih iz kojeg naizgled nema izlaza. Devet cjelina imenovane su kao dom, simboli, obmane, nasilje, nepristajanje, tunel, 1995, noć i sreća.
80 godina Slobodne Dalmacije
Kontinuitet preživljavanja može služiti ne samo za priču o povijesti novinarstva, nego i kao studija slučaja suvremenih povijesnih lomova, karaktera ljudi, cenzure i autocenzure.
Odlazak Zlatana Ibrahimovića ili kraj epohe
Takav spoj fizičke snage, upornog rada, talenta i vica u igri teško će se ponoviti. Zato i jeste toliko trajao. Ja ću ga pamtiti po legendarnom golu petom kojeg je dao Italiji na Euru 2004.
Tendencioznost anti-postjugoslavenstva
U hrvatskim mainstream medijima otvorena je rasprava o jednom, uvjetno rečeno, znanstvenom tekstu. Točnije o tekstu politologinje Mirjane Kasapović „Zbogom postjugoslavenstvu“.
Tito, 43 godine od smrti i 43 godine na čelu KPJ
Oslobođenje – Tek kada je od njegove smrti prošao isti broj godina koliko ih je proveo na čelu partije možemo vidjeti koliko je to mnogo vremena.
Nova šansa za BiH i nacionalistička pobuna
Pobuna protiv intervencije Visokog predstavnika koja bi omogućila formiranje nove vlade u Federaciji otkrila je novu stvarnost koja ne obećava…
O problemu sjećanja na Ahmiće
Dobili smo inicijativu 8 nevladinih organizacija u Zagrebu da se sjećanje na zločin u Ahmićima institucionalizira, a onda i reakciju na to nekakvog odbora Hrvatskog narodnog sabora u BiH.
Nova memorija na žrtve NDH u Zagrebu
U Zagrebu je postavljen ‘kamen spoticanja’ atletičaru Borisu Hanžekoviću koji je odbio nastupati za reprezentaciju NDH pa potom poginuo u pokušaju proboja logoraša iz Jasenovca.
Bauk cenzure kruži Hrvatskom
Uvijek su tu teze o tome da su koncerti preblizu bitnih datuma iz rata ili da takvoj vrsti muzike nije mjesto u Hrvatskoj, a iza svega stoji, da se ne lažemo, nacionalistički hejt prema Srbima.
Prijateljsko druženje revizionista u Zagrebu
Oslobođenje – O suradnji srpskih i hrvatskih revizionista koji u svojim radovima iskazuju simpatije za ustaštvo i četništvo na antipartizanskoj platformi.
Pozorište narodu ili o sukobu ruske ambasade sa sarajevskim Narodnim pozorištem
Napad na Idiota Selme Spahić u Sarajevu isti je kao napad cenzora na njenu režiju u Beogradu.
