Tuđmanov povratak na Pantovčak
Mada se devedesete aktivno retuširaju i nudi neka mitološka prošlost s Tuđmanom kao neupitnim velikanom, upravo će Milanović sasvim sigurno taj proces zaokružiti kad osvoji drugi mandat.
Dragan Markovina (Mostar, 1981) je istoričar, publicista i pisac. Od 2004. do 2014. godine radio je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, i u tom periodu stekao titulu doktora istorijskih nauka. Redovni je kolumnista portala Telegram, sarajevskog Oslobođenja, portala Peščanik i portala Velike priče te autor emisije „U kontru sa Draganom Markovinom“ na sarajevskom O kanalu. Utemeljitelj je ljetnje škole „Korčula after Party“. Autor je knjiga Između crvenog i crnog. Split i Mostar u kulturi sjećanja (2014), Tišina poraženog grada. Eseji, priče, kolumne (2015), Povijest poraženih (2015), Jugoslavenstvo poslije svega (2015), Doba kontrarevolucije (2017), Usamljena djeca juga (2018) Jugoslavija u Hrvatskoj (1918-2018): od euforije do tabua (2018), Libanon na Neretvi. Kultura sjećanja, kultura zaborava (2019), Neum, Casablanka (2021), Povijest, politika, popularna kultura (2022), Partizani prohodu (2022), 14 februar 1945 (2023), Programirani zaborav. Podijeljeni gradovi i neželjena sjećanja (2024), Maršal na Poljudu (2024).
18.11. i njegovo nasljeđe
Oslobođenje – Činjenica je da je Vukovar bio pokazna vježba na šta je jedna nacionalistička ideologija spremna i koliko joj čitave zajednice i životi hiljada ljudi ne znače ništa.
Može li Schmidt nametnuti financiranje Biblioteke?
Oslobođenje – Sve se namjestilo za pravednički bijes. U miru se dovršava ono što je vojska Republike Srpske napravila u ratu.
Trump kao automat za ispunjavanje želja
Dodik je elaborirao ono što je Informer kratko izložio na billboardu: „Trampe Srbine“. U njemu vide novoga Miloševića koji će sad sve preko noći riješiti. Javna adoracija obuzela je i ostale u regiji.
80th anniversary
DwP – Each year on the day of the liberation of Belgrade from fascism, especially when it’s a round anniversary, there is a sense of anxiety about how it will be officially commemorated.
Picula u grlu
Oslobođenje – Politika srpskih nacionalista i vlasti u Srbiji teži tome da se karakter i ishod rata nekako ponište, a ideji ulaska u Europsku uniju pristupaju s ruskom figom u džepu.
80. godišnjica
DwP – Svaki put kad u kalendaru dođe dan oslobođenja Beograda od fašizma, posebno kad se radi o nekoj okrugloj godišnjici, čovjek sa strahom čeka kako će taj dan biti službeno obilježen.
Počasni doktorat Rajka Grlića
Velike priče – Bio je ’90-ih u Hrvatskoj u onoj vrsti statusa u kojem se danas nalaze Goran Marković, Srđan Dragojević ili Želimir Žilnik u Srbiji. Odmak od nacionalizma stvorio mu je specifičnu poziciju.
Što im je Dubrovnik skrivio
Gledamo ovih dana beščašće na temu uništavanja prelijepog grada, paradu onoga što se ispravno naziva postfašizmom, što parazitira na žrtvi Dubrovnika i ne dopušta ratu da postane prošlost.
Od Dubrovnika do Tivta
Oslobođenje – Za samu Europsku uniju, kao i za nas ovdje, bilo bi najbolje da se prestanemo baviti predstavama u kojima se naši diplomati i politike predstavljaju kao bitni akteri.
Tragedija je probudila jugoslavensku solidarnost iz podsvijesti
Velike priče – Sve navijačke grupe simbolički bitnih klubova u BiH, od onih ideološki lijevih, ali i njihovih arhineprijatelja, ponudili su pomoć.
Podijeljeni gradovi
Iz nove knjige: Držat ću se priče o jugoslavenskim gradovima koji su uglavnom međunacionalno podijeljeni između zajednica koje stoljećima žive u njima i koji su do te podjele došli ratom.
Do Ljubljane i nazad, Jugoslavija i EU all inclusive
Kraj je septembra, sa Korčule, preko Splita i Zagreba, putujem na Retrofest u Ljubljani kojeg organizira Odjel za povijest Filozofskog fakulteta.
Grobnice i spomenici: Beograd i Zagreb
Šapićeva inicijativa da se uklone Tito i četvorica narodnih heroja, a Draži Mihailoviću podigne spomenik, zvuči kao ono što smo već gledali u Hrvatskoj devedesetih godina.
Baćevići
Oslobođenje – Čitav niz nasilničkih napada u Mostaru potvrđuje: ako je nekad bila potrebna mračna politička volja da nasilje potakne, danas je za njega dovoljna politika nečinjenja.
Šansa za drugačiju budućnost
Iznenadna smrt Freda Matića, heroja obrane Vukovara i zatočenika logora u Srbiji, koji je potom učinio sve da ostane čovjek, zatekla je pristojniji dio javnosti u Hrvatskoj.
Čestitost i integritet Ranka Bugarskog
Oslobođenje – Pokazao je da se može i drukčije, da bi sa „Sagom o ćirilici“ do kraja razobličio nacionalističke tlapnje o stvarnosti i ugroženosti pisma i jezika.
U vrijeme otkazanih letova
Oslobođenje – Ostaje iskreno žaljenje zbog načina na koji ovdašnji nacionalistički radikali i egzibicionisti, često oboje u istoj osobi, parazitiraju nad nevinim ljudima i u tome vidno uživaju.
Francova „Dolina palih“ u Hercegovini
Nije to nitko tako formulirao, a vjerovatno bi javno i negirao, ali spomen-groblje na Bilima služi kao pandan i antipod Partizanskom groblju u Mostaru i kao simbol konačne pobjede nad partizanima.
Što to bješe olimpijsko primirje
Oslobođenje – Pred nama se posljednjih tjedana izredala čitava enciklopedija analiza i tekstova, o svemu, osim onih tekstova koji bi ozbiljno problematizirali ili zagovarali olimpijsko primirje.
Situacija u Americi nam je puno bliža nego što mislimo
Oslobođenje – Čak 17 posto građana SAD-a misli da je legitimno likvidirati političkog protivnika, što za posljedicu ima povlačenje ozbiljnih i umjerenih ljudi.
Što Vučić i opozicija mogu naučiti od Plenkovića
S premijerskim mandatima Andrej Plenković je već postao rekorder, dok će uskoro nadmašiti i dužinu Tuđmanovog predsjednikovanja u HDZ-u.
Kraljevstvo za Willyja Brandta
Oslobođenje – Od svega što je Munira Subašić mogla poručiti Aleksandru Vučiću, ne postoji ništa logičnije, ali ni besmislenije od očekivanja da se on pretvori u ovdašnjeg Willyja Brandta.
Doba rezolucija
Oslobođenje – Genocid koji je NDH počinila nad Srbima, ali i nad Židovima i nad Romima, trebao bi kao takav biti imenovan i osuđen rezolucijom Hrvatskog sabora. Što je nerealno očekivati.
Slučaj Demiral: balkanski fudbalski nacionalizmi
Taman čovjek pomisli da je vulgarni nacionalizam na Euru iscrpljen s utakmicom između Hrvatske i Albanije, dogode se Turska i Austrija.
Ni Berlinski proces, ni Otvoreni Balkan
Oslobođenje – Krahirala je ideja da je dovoljan ekonomski interes bez političkih promjena i suočavanja s prošlošću da se regija poveže. Otvoreni Balkan i Berlinski proces su suštinski okončani.
Patologija na tribinama
Utakmica je bila jednako loša koliko i dramatična, i ne znam koja se minuta već igrala kad se kroz mikrofon počelo probijati unisono navijanje stadiona s poznatim povikom „Ubij Srbina“.
Spomenikom protiv sjećanja
Oslobođenje – Mostar je ostao višenacionalni grad u kojem Bošnjaci čine značajan postotak stanovništva, a logoraši i njihove familije neće potisnuti ‘93. i ‘94. tek tako.
Poruke iz Normandije
Kad ostavimo po strani prigodne govore, shvatit ćemo da je 80. godišnjica Iskrcavanja poslužila da se osnaži zajednički stav zapada, ali primarno Europe, u otporu prema politici Rusije.
Suočavanje i ostale bajke
Oslobođenje – Očekivati da će društvo koje odobrava ili negira devedesete i sustavne zločine iz tog doba naglo progledati i postati bolje, nije samo uzaludno nego i autodestruktivno.
Divna subverzija iz Cannesa
Nebojša Slijepčević dobio je Zlatnu palmu za kratki film o Tomi Buzovu, čovjeku koji nije mogao šutjeti. Zatečena je kompletna javnost regije, jer je otmicu u Štrpcima prekrio programirani zaborav.
Pitanje krivnje
Oslobođenje – Naravno da ne postoji genocidan narod, pa to svakako nisu ni Srbi, jednako kao što se ne može, niti treba djecu i nove generacije teretiti za grijehe očeva.
