Rudari odlaze u raj
Rundek je 10 godina unaprijed otpravio proletere u prošlost. Toga se sjećamo ovih dana na godišnjicu stvaranja socijalističke Jugoslavije, koja je u BiH imala svoje radničko i simboličko uporište.
Rundek je 10 godina unaprijed otpravio proletere u prošlost. Toga se sjećamo ovih dana na godišnjicu stvaranja socijalističke Jugoslavije, koja je u BiH imala svoje radničko i simboličko uporište.
Zbog čega je grad pretvoren u mauzolej, umjesto u mjesto stvarnog života i zašto je kult žrtve izbrisao potencijalno iskoristivu činjenicu da je u Vukovaru provedena mirna reintegracija?
Zagrebačka vlast je poslala komunalce da prefarbaju mural posvećen Slobodanu Praljku na jednoj trafo-stanici, na što su oni prefarbali i njega i onoga s vukovarskim vodotornjem koji je bio kraj njega.
Prvo je 18.10. obilježeno oslobođenje Dubrovnika od fašizma, a potom je dan kasnije na predjelu Orsula obilježena godišnjica strijeljanja trinaestorice domobrana, koje se dogodilo dan nakon oslobođenja.
Puno prije nego je postala aktualna zabrinjavajuća sintagma, srpski svijet je za mene predstavljao one rijetke Srbe koji su odlučili ostati živjeti u onim dijelovima Hercegovine koji su pripali Federaciji.
Preimenovanje Koranskog mosta, koji sad nosi ime po postrojbi čiji je pripadnik Mihajlo Hrastov na tom mostu smaknuo 13 pripadnika JNA, pokazalo je koliko se lako sklizne u atmosferu devedesetih.
Šokirani roditelji su otkrili da su đake u višim razredima osnovne škole na početku školske godine na stolovima dočekale besplatne teke s motivom vojnika i zastavom u pozadini, te ratnom retorikom…
Dragan Čović je pomislio da s političkom moći i novcem može kupiti i bolju prošlost. Samo što povijesno nasljeđe ne možeš izmisliti, koliko god se trudio, a da to ne izgleda otužno.
Većinski srpska sela još uvijek su u ruševinama, s možda je dvadesetak posto onih koji su se vratili i žive teško. Nekih sela više uopće i nema, a Knin izgleda kao zaboravljeni grad, što zapravo i jeste.
A fantastic tragicomedy could be written around the fact that the citizens of Croatia have chosen Nikola Tesla as one of the figures who will be featured on Croatian euro banknotes.
Hrvatski i srpski nacionalisti se zapravo u svemu slažu. U ovom konkretnom slučaju, nezadovoljni su i jedni i drugi zato što će Tesla biti na hrvatskim novčanicama eura. Fantastična tragikomedija.
Njegova fiksacija u posljednje vrijeme je položaj Hrvata u BiH, što je ozbiljan problem za te ljude, a ne potencijalna pomoć kako dobar dio njih misli.
Četrdeseta godišnjica navodnog ukazanja Gospe u Međugorju prošla je ovih dana u sjeni brojnih drugih vijesti, vezanih što uz razne praznike, što uz rezolucije Europskog parlamenta…
Nakon što je Mladić dobio očekivanu presudu, uz neočekivano izdvojeno mišljenje, možemo da postavimo pitanje je li haški sud ispunio svoju svrhu.
Ako itko diktira trendove u zemlji to su dva najveća grada, Zagreb i Split, u kojima su premoćnu pobjedu odnijeli ljudi i pokreti koji su izrasli iz aktivizma i izgradili vlastite karijere i imena mimo politike.
Hrvatska je dva puta imala povijesne izbore, one prve višestranačke 1990. i one 3. siječnja 2000. na kojima je HDZ konačno poražen. Upravo okončani lokalni izbori biće treća takva epohalna promjena.
Najvidljiviji pomak je uočen u odnosu prema 2. svjetskom ratu, jer sada nešto više od 15% mladih ljudi smatra da ustaška država nije bila fašistička tvorevina, dok je prije 6 godina to mislilo njih čak 72%.
Now that the Oscars are over, leaving many around here disappointed or thrilled that the film ‘Quo vadis, Aida?’ didn’t win, it is worth pointing out the continuous clash with reality in these parts.
Sad kad je dodjela Oskara završena ostavivši mnoge razočarane ili ushićene time da film ‘Quo vadis, Aida?’ nije ovjenčan tom nagradom, nije zgorega ukazati na naš kontinuirani sukob s realnošću…
Imamo posla s vlastima koje jednostavno ne znaju što rade i više se niti ne mogu pretvarati da su zaista posvećene suzbijanju pandemije.
Na Plitvicama se tog Uskrsa ocrtala stvarnost tog rata i njegovog nasljeđa. Vidjeli smo iracionalnost srpskog nacionalizma, spremnost hrvatskih vlasti da ne dopuste takav razvoj stvari i na kraju posljedice.
Pokrajinski komitet KPH, nakon što je čuo vijesti iz Beograda, istog 27. marta odlučuje da sutra organizira demonstracije u Splitu i Solinu. Trajale su dva dana, na splitskima je bilo 2-3 hiljade ljudi…
On je ostao najveća crvena krpa hrvatskim desničarima, veća od Josipa Kraša ili Đure Đakovića. Končar je bio Srbin, komunist i partizan, što je već sasvim dovoljno za histeričan odnos prema njemu…
Nakon „Dare iz Jasenovca“ i najave filma o Oluji, postoji opasnost od banalizacije još jedne kompleksne teme. Zato prilažem sinopsis filma o Oluji iz perspektive poraženih.
Fotografija Emira Kusturice koji sa sjetnim pogledom iz helikoptera promatra Sarajevo obišla je kompletan jugoslavenski prostor. Nema nikakve sumnje da je fotografiju u javnost pustio sam Kusturica…
Kao da prošla godina nije bila dovoljno surova, nova je nastavila u istom tonu pa s jednakom nevjericom s kojom nas je zatekla vijest o smrti Alema Ćurina, čitamo jutros vijest o odlasku Mire Furlan.
Potres koji je razorio Baniju upozorio je javnost na nekoliko stvari koje bi u normalnijoj zemlji rezultirale dubinskim promjenama, ali u ovoj Hrvatskoj je jako teško za očekivati da do tih promjena i dođe.
Ljudi su premoćnom većinom birali nacionalne stranke i nacionalističke politike. HDZ i SDA su zajedno dobili dvije trećine glasova. Tek 15% Mostaraca ne glasa za nacionaliste…
Istog dana kada je Odbor za vanjske poslove Zastupničkog doma SAD-a raspravljao o Zapadnom Balkanu, hrvatski Sabor je raspravljao o provedbi Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH.
Nakon što je SDA izgubila vlast u Sarajevu uz euforiju građanske javnosti koja je zamutila stvarni ishod izbora, novi gradonačelnik glavnog grada BiH izgleda će biti Bogić Bogićević.
Video temat i transkript povodom 25 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Govore Dubravka Stojanović, Dragan Markovina, Vladimir Gligorov i Dino Mustafić. Razgovore vodi Svetlana Lukić.
U Hrvatskoj se opet uklanjaju spomenici posvećeni NOB-u. To je nastavak trenda iz devedesetih kada je uklonjeno ili oštećeno 3.000 takvih spomenika.