Podijeljeni gradovi
Iz nove knjige: Držat ću se priče o jugoslavenskim gradovima koji su uglavnom međunacionalno podijeljeni između zajednica koje stoljećima žive u njima i koji su do te podjele došli ratom.
Dragan Markovina (Mostar, 1981) je istoričar, publicista i pisac. Od 2004. do 2014. godine radio je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, i u tom periodu stekao titulu doktora istorijskih nauka. Redovni je kolumnista portala Telegram, sarajevskog Oslobođenja, portala Peščanik i portala Velike priče te autor emisije „U kontru sa Draganom Markovinom“ na sarajevskom O kanalu. Utemeljitelj je ljetnje škole „Korčula after Party“. Autor je knjiga Između crvenog i crnog. Split i Mostar u kulturi sjećanja (2014), Tišina poraženog grada. Eseji, priče, kolumne (2015), Povijest poraženih (2015), Jugoslavenstvo poslije svega (2015), Doba kontrarevolucije (2017), Usamljena djeca juga (2018) Jugoslavija u Hrvatskoj (1918-2018): od euforije do tabua (2018), Libanon na Neretvi. Kultura sjećanja, kultura zaborava (2019), Neum, Casablanka (2021), Povijest, politika, popularna kultura (2022), Partizani prohodu (2022), 14 februar 1945 (2023), Programirani zaborav. Podijeljeni gradovi i neželjena sjećanja (2024), Maršal na Poljudu (2024).
Do Ljubljane i nazad, Jugoslavija i EU all inclusive
Kraj je septembra, sa Korčule, preko Splita i Zagreba, putujem na Retrofest u Ljubljani kojeg organizira Odjel za povijest Filozofskog fakulteta.
Grobnice i spomenici: Beograd i Zagreb
Šapićeva inicijativa da se uklone Tito i četvorica narodnih heroja, a Draži Mihailoviću podigne spomenik, zvuči kao ono što smo već gledali u Hrvatskoj devedesetih godina.
Baćevići
Oslobođenje – Čitav niz nasilničkih napada u Mostaru potvrđuje: ako je nekad bila potrebna mračna politička volja da nasilje potakne, danas je za njega dovoljna politika nečinjenja.
Šansa za drugačiju budućnost
Iznenadna smrt Freda Matića, heroja obrane Vukovara i zatočenika logora u Srbiji, koji je potom učinio sve da ostane čovjek, zatekla je pristojniji dio javnosti u Hrvatskoj.
Čestitost i integritet Ranka Bugarskog
Oslobođenje – Pokazao je da se može i drukčije, da bi sa „Sagom o ćirilici“ do kraja razobličio nacionalističke tlapnje o stvarnosti i ugroženosti pisma i jezika.
U vrijeme otkazanih letova
Oslobođenje – Ostaje iskreno žaljenje zbog načina na koji ovdašnji nacionalistički radikali i egzibicionisti, često oboje u istoj osobi, parazitiraju nad nevinim ljudima i u tome vidno uživaju.
Francova „Dolina palih“ u Hercegovini
Nije to nitko tako formulirao, a vjerovatno bi javno i negirao, ali spomen-groblje na Bilima služi kao pandan i antipod Partizanskom groblju u Mostaru i kao simbol konačne pobjede nad partizanima.
Što to bješe olimpijsko primirje
Oslobođenje – Pred nama se posljednjih tjedana izredala čitava enciklopedija analiza i tekstova, o svemu, osim onih tekstova koji bi ozbiljno problematizirali ili zagovarali olimpijsko primirje.
Situacija u Americi nam je puno bliža nego što mislimo
Oslobođenje – Čak 17 posto građana SAD-a misli da je legitimno likvidirati političkog protivnika, što za posljedicu ima povlačenje ozbiljnih i umjerenih ljudi.
Što Vučić i opozicija mogu naučiti od Plenkovića
S premijerskim mandatima Andrej Plenković je već postao rekorder, dok će uskoro nadmašiti i dužinu Tuđmanovog predsjednikovanja u HDZ-u.
Kraljevstvo za Willyja Brandta
Oslobođenje – Od svega što je Munira Subašić mogla poručiti Aleksandru Vučiću, ne postoji ništa logičnije, ali ni besmislenije od očekivanja da se on pretvori u ovdašnjeg Willyja Brandta.
Doba rezolucija
Oslobođenje – Genocid koji je NDH počinila nad Srbima, ali i nad Židovima i nad Romima, trebao bi kao takav biti imenovan i osuđen rezolucijom Hrvatskog sabora. Što je nerealno očekivati.
Slučaj Demiral: balkanski fudbalski nacionalizmi
Taman čovjek pomisli da je vulgarni nacionalizam na Euru iscrpljen s utakmicom između Hrvatske i Albanije, dogode se Turska i Austrija.
Ni Berlinski proces, ni Otvoreni Balkan
Oslobođenje – Krahirala je ideja da je dovoljan ekonomski interes bez političkih promjena i suočavanja s prošlošću da se regija poveže. Otvoreni Balkan i Berlinski proces su suštinski okončani.
Patologija na tribinama
Utakmica je bila jednako loša koliko i dramatična, i ne znam koja se minuta već igrala kad se kroz mikrofon počelo probijati unisono navijanje stadiona s poznatim povikom „Ubij Srbina“.
Spomenikom protiv sjećanja
Oslobođenje – Mostar je ostao višenacionalni grad u kojem Bošnjaci čine značajan postotak stanovništva, a logoraši i njihove familije neće potisnuti ‘93. i ‘94. tek tako.
Poruke iz Normandije
Kad ostavimo po strani prigodne govore, shvatit ćemo da je 80. godišnjica Iskrcavanja poslužila da se osnaži zajednički stav zapada, ali primarno Europe, u otporu prema politici Rusije.
Suočavanje i ostale bajke
Oslobođenje – Očekivati da će društvo koje odobrava ili negira devedesete i sustavne zločine iz tog doba naglo progledati i postati bolje, nije samo uzaludno nego i autodestruktivno.
Divna subverzija iz Cannesa
Nebojša Slijepčević dobio je Zlatnu palmu za kratki film o Tomi Buzovu, čovjeku koji nije mogao šutjeti. Zatečena je kompletna javnost regije, jer je otmicu u Štrpcima prekrio programirani zaborav.
Pitanje krivnje
Oslobođenje – Naravno da ne postoji genocidan narod, pa to svakako nisu ni Srbi, jednako kao što se ne može, niti treba djecu i nove generacije teretiti za grijehe očeva.
Iz Kotora kruške i jabuke
Oslobođenje – Malo kad sam se tako iskreno nasmijao, kao nakon otvaranja jučerašnjih vijesti o „Samitu lidera zapadnog Balkana i Evropske unije“ u Kotoru. Rijetko besmislen skup.
Zgrade smo obnovili, društvo nećemo
Oslobođenje – Iz činjenice da su manje-više sve bogomolje i značajni spomenici kulture obnovljeni u Bosni i Hercegovini, mogli bismo zaključiti da gospodari rata nisu uspjeli u svom naumu.
Desnica na vlasti, mediji i manjine na udaru
Da nema Novosti, Milorad Pupovac i SDSS bi imali daleko manje problema i bili bi na manjem udaru desnice. Ali bi istovremeno bili i potpuno neutjecajni.
Postizborni sanitarni kordon
Ironija sudbine će biti u tome da će Andrej Plenković izgubiti moć i nedodirljivost koju je imao, praktično zbog jedine ispravne stvari na kojoj je inzistirao, a to je uključivanje Srba u Vladu.
Jasna pobjeda desnice
Na izborima koji su upravo okončani u Hrvatskoj oko 60% građana podržalo je desnicu, a oko 40% ljevicu ili neku od liberalnih opcija, i to uz priličnu izlaznost od preko 62%.
Istočni diwan Kusturice i Putina
Oslobođenje – Putin je čovjek bez osobina, bez ikakve originalne političke ideje, izuzev banalnog nacionalističkog imperijalizma, a ponajmanje je načitan čovjek s nekim zanimljivim strastima.
Kukoč, Rađa i Beogradska arena
Kultna utakmica između Jugoplastike i Partizana krenula je u neprijateljskoj atmosferi, da bi završila ovacijama beogradske publike Toniju Kukoču, koji je igrao kao svemirac.
Maršalov duh
Oslobođenje – Koliko ima radništva u tematskim, programskim i sadržajnim preokupacijama Benjamine Karić, SDP-a i Naše stranke, toliko ima smisla i zazivati Titov dolazak u Sarajevo danas.
Predizborni igrokaz crkve
Hrvatski biskupi su rekli da se oni inače ne bave politikom, ali su sada primorani reagirati kad postoje oni koji samo kritiziraju i ništa drugo ne rade i da za takve ne treba glasati.
30 wasted years
There’s almost no Mostar Croat who would say that ethnic cleansing in the western part of the city and the camps did not happen and it’s impossible to find a person who hadn’t helped someone.
Izborni faktor Pupovac
Po tko zna koji put na jednoj strani imamo HDZ i njegove nebitne satelite, a na drugoj sve ostale na čelu s umornim i bezidejnim SDP-om. Pupovčeva računica je tu jasna.
