Da li su završeni ratovi devedesetih
U novom Mostu RSE govorilo se o aktuelnosti ratnih ciljeva iz devedesetih. Sa Omerom Karabegom je razgovaralo dvoje istoričara: Dubravka Stojanović iz Beograda i Tvrtko Jakovina iz Zagreba.
U novom Mostu RSE govorilo se o aktuelnosti ratnih ciljeva iz devedesetih. Sa Omerom Karabegom je razgovaralo dvoje istoričara: Dubravka Stojanović iz Beograda i Tvrtko Jakovina iz Zagreba.
VIDEO i transkript, o novom talasu nasilja nad ženama u Srbiji govore: Dubravka Stojanović, Nadežda Milenković; Tanja Ignjatović i Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra.
Branka Prpa, Dubravka Stojanović i Viktor Ivančić govore o knjizi Dragana Markovine.
Today we are giving a public lecture on Srebrenica, and examining the matrix of our learning about ourselves. The Turks are our mental time limit. The year 1389 is the beginning of our new era.
VIDEO i transkript, CZKD, 7. marta 2016: Škola znanja – Srebrenica mapiranje genocida i post-genocidno društvo, FAMA Metodologija i Galerija 11/07/95. Govore Dubravka Stojanović, Branka Prpa, Nenad Dimitrijević, Dejan Ilić, Nemanja Stjepanović, Svjetlana Nedimović, razgovor vodi Svetlana Lukić.
Danas držimo javni čas o Srebrenici i ispitujemo matricu našeg učenja o nama samima. Turci su naša mentalna vremenska granica. Godina 1389. je početak naše Nove ere. Tu stvari počinju, ili se završavaju.
U Mostu RSE Omera Karabega razgovaralo se o tome da li se termin nastao u Evropi sada vraća svojim tvorcima. Govore dvoje istoričara – Dubravka Stojanović iz Beograda i Tvrtko Jakovina iz Zagreba.
Iz Predgovora nove knjige: Mnogi pogrešno misle da je globalizacija samo drugo ime za amerikanizaciju ili vesternizaciju. Naprotiv, procese globalizacije najviše su iskoristile zemlje Trećeg sveta.
Moć koju je imao Dobrica Ćosić ona poredi sa onom koju je imao Nikola Pašić. Kako autorka kaže „tamo gde je Ćosić, tamo je moć“.
The initiative that Apis’s remains be buried with state honors at Kalemegdan is the latest addition to the culture of remembrance in Serbia.
Majski prevrat 1903. njegovo je delo. Oficiri koje je predvodio nisu samo ubili Aleksandra i Dragu Obrenović, već su njihova tela iskasapili i sa prozora dvora u centru Beograda bacili u vrt.
Autonomija.info – Naš politički i intelektualni mejnstrim bi pristao na sledeću trgovinu: priznajemo da smo pobili, ne osam, nego 15 hiljada ljudi, ali samo da se to ne nazove genocidom!
Ako bi Beograd bio istorijski izvor, koje bi nam poruke o prošlosti mogao preneti? Da li bi on bio slika ne samo istorije srpskog urbanizma, već i srpske političke istorije?
Novi magazin – Povod za ovaj razgovor sa profesorkom opšte istorije na Filozofskom fakultetu je njena nova knjiga “Rađanje globalnog sveta 1880-2015”.
Svakodnevica svih bivših jugoslovenksih republika suočava se sa pitanjima prevazilaženja prošlosti koje prate pitanja pravde, sjećanja, poricanja i pomirenja.
VIDEO i transkript, govore: Dubravka Stojanović; Dragan Pjevač, Abdula Ahmedi, Borka Vasić i Boban Stojanović.
Istoričarke Branka Prpa i Dubravka Stojanović za DW odgovaraju na pitanja: Zašto se u Srbiji obeležava Dan pobede u Drugom svetskom ratu?
Yugoslav nations could no longer blame Yugoslavia or communism for their failure. A scapegoat was urgently needed. They are disappointed in Europe because they are disappointed in themselves.
Jugoslovenski narodi više nisu mogli da krive Jugoslaviju i komunizam. Hitno je morao da se nađe krivac. Neumitno, to mesto je zauzela Evropa. Razočarani su Evropom, jer su razočarani sobom.
U Mostu RSE Omera Karabega govore dva istoričara i profesora Filozofskog fakulteta – Dubravka Stojanović iz Beograda i Tvrtko Jakovina iz Zagreba.
Evropa se doživljava kao spoljni pritisak, odricanje od sopstvene tradicije, kao napor, pravo, pravilo i procedura, kao odustajanje od „sebe“, nepoželjna stega, kao tesna cipela.
NIN – Pre tačno sto godina, na samom početku Prvog svetskog rata, poginuo je antiratni borac, socijaldemokrata Dimitrije Tucović.
VIDEO i transkript, govore istoričari Dubravka Stojanović i Srđan Milošević.
Feeling of injustice is perhaps the strongest glue of a nation. It homogenizes all individuals with a strong sense that we are objects of constant historic injustice – you keep giving, but you are always misunderstood and, eventually, end up worst.
Emocija nepravde je možda najjači lepak za naciju. Ona je ta koja homogenizuje sve pojedince tim snažnim osećajem da smo mi objekt stalne istorijske nepravde – gde vi stalno nekom nešto dajete, stalno ste neshvaćeni, i na kraju najlošije prođete.
Radio emisija 27.06.2014, govori Dubravka Stojanović.
Should we teach about Srebrenica? Is it possible to teach about Srebrenica? These two questions are crucial when we consider the purpose and the type of education in Serbia and BiH.
Javni čas o Srebrenici u Beogradu, ponedeljak 7. mart, CZKD, govore Dubravka Stojanović, Branka Prpa, Nenad Dimitrijević, Dejan Ilić, Nemanja Stjepanović, Svjetlana Nedimović, razgovor vodi Svetlana Lukić.
Pobjeda – Srbija je uspešno ratovala i nije se suočila s tim da je sam program pogrešan.
U Mostu RSE Omera Karabega govore Dubravka Stojanović i Hrvoje Klasić.
New thinking about the First World War represents a frustration with European integrations.
Radio emisija 29.11.2013, govore Dubravka Stojanović i Lena Petrović.