Politički realizam
Hans Morgenthau je još polovinom prošlog vijeka utvrdio šest načela političkog realizma.
Hans Morgenthau je još polovinom prošlog vijeka utvrdio šest načela političkog realizma.
Smrt Boga Svemoćnika otvara prostor oživljavanja Boga kao sušte Ljubavi.
Esej o Ivanu Fochtu: Naspram surove borbe za život, stoji sâm život, pun blagosti.
Za njega je Drugi svjetski rat bio un absolute, imenovan kada se izgovori Auschwitz ili Dachau.
”Ko hoda na glavi, moje dame i gospodo, taj pod sobom ima nebo kao bezdan.”
Bivstvovanje je samo sebi dovoljan razlog, dovoljno je sveto da ne treba nikakva dodatna posvećenja.
„Ne živimo samo od borbe i mržnje. Ne umiremo uvijek s oružjem u ruci. Postoji i nešto drugo.“
Za njega je cionizam mogao biti samo ona politika iza koje stoji Božji zakon, etika.
Karakteristična je Derridina izjava da ostaje Jevrejin, ali kao posljednji Jevrejin.
Hannah Arendt po pitanju opće volje nije gajila nikakve iluzije – tu svako postaje svoj vlastiti krvnik.
Koje su to, kako kaže Đinđić, ”jednostavne tvrdnje” jugoslavenskog praxis-marksizma?
Nije svaki vjernik teista, niti je pak svaki ateista bezvjernik. Bezvjernika u najdubljem smislu vjere gotovo i nema.
Heidegger izvodi, za naše vrijeme, vrijeme trećeg milenijuma, krucijalnu razliku: razliku između božjeg i svetog.
Ljubav prema istini razvija se kao mržnja prema neznanju. Zato se istina može uspostaviti u prljavštini mržnje. Čista istina jeste uprljana istina.
Mit ima vlastitu, od nauke neovisnu, strukturu. Zapravo nauka treba mit, a ne mit nauku.
Ukoliko se politički identitet, naglašavao je Đinđić, definira polazeći od kulture, treba očekivati porast nerješivih konflikata.
Koselleck započinje refleksiju o istinitosti svojih sjećanja: „Postoje iskustva koja se kao užarena lava ulijevaju u tijelo i tamo se zgrušaju.“
Nit misli možemo pričvrstiti i na vlastitu egzistenciju. To je činio Jean-Jacques Rousseau, rođen prije tačno tristo godina.
Sloboda od straha – taj zahtjev ključ je i tajna zavodljivosti političke filozofije Judith Shklar.
Ni u jednom zakonu nije opisan konkretan zločin i zato su, kafkijanski rečeno, vrata zakona za pojedinca načelno zatvorena.
Demokratskoj manjini vlast nema što reći i zato se od nje i ograđuje policijom, ignorancijom, medijima…
Na Dan borbe protiv homofobije i pred novi gay pride u Splitu.
Države nastale raspadom bivše Jugoslavije nisu još kapitalističke zemlje, nego skoro feudalna gazdinstva.
U svijetu je danas oko 100.000 profesora filozofije, od kojih je njih više od 10.000 u univerzitetskom pogonu.
Danas u Rimu, u svom stanu pored Botaničkog vrta, svoj 70. rođendan proslavit će filozof Giorgio Agamben.
Na čemu počiva razlika između stare i nove, odnosno između realne i virtualne ekonomije?
Progonjen sviješću da mu je otac bio simpatizer nacizma, Amerika mu se ukazala kao mjesto gdje će živjeti bez sjećanja.
Milinovićev je zakon postavio skupinu zdravih neudatih žena koje žele umjetnu oplodnju – izvan zakona.
Vraćanje dara bivstvovanja događa se kao naše egzistiranje. Unikatno i zato neponovljivo.
Astronomska predviđanja ne važe za povijest. Sunce će sutra ponovo izaći, ali se bitka za Staljingrad nikada neće ponoviti.
Čak i ako u obrambenom ratu ubijemo agresora, krivi smo pred zakonom bivstvovanja.
Objektivnost treba tražiti u vlastitom odnosu prema nasmrt opasnoj sadašnjosti, jedinom trenutku u kojem se zlo može suzbiti.