Loptanje genocidom
Mladina – Bratski narodi opet igraju utakmicu, samo umjesto lopte koriste trule ljudske kosti. Ima li spasa građanima Srbije i Hrvatske s takvim vlastima i relativiziranjem stratišta?
Mladina – Bratski narodi opet igraju utakmicu, samo umjesto lopte koriste trule ljudske kosti. Ima li spasa građanima Srbije i Hrvatske s takvim vlastima i relativiziranjem stratišta?
Mladina – Uvijek rado mislimo kako su rasisti i fašisti neki primitivci s društvene margine na koje se ne vrijedi osvrtati zato jer su tek otrovna manjina, dok je društvo u cjelini zdravo.
Oslobođenje – Aktualna rasprava o Jasenovcu između Dodika i Jovana Ćulibrka, jednog od ključnih ljudi SPC-a za pitanje holokausta, podsjeća na simulakrum kako ga definira Baudrillard.
Iz nove knjige: Prvi od tri dijela „Točke na U“ napisan je i objavljen kao samostalno izdanje u jesen 1998, nakon hapšenja Dinka Šakića, zapovjednika koncentracionog logora u Jasenovcu.
Mladina – „Neću na more, hoću u Jasenovac!“, viče stanoviti Aleksandar Vučić ne mareći za temperaturu od sto stupnjeva zbog koje se rijeke njegovih sunarodnjaka slijevaju put mora.
Kako bi se u budućnosti izbegla nesmotrena putovanja u Hrvatsku idealno je koordinirati nastavni program u smeru edukacije na način koji predlaže Muzej žrtava genocida u Beogradu.
Novosti – Vi zauvek živite u mojoj memoriji, kao i u memoriji srpskog naroda. Ali ako se ja sad uputim u svoju memoriju sa namerom da vas nađem, ogromne su šanse da ću da zalutam.
Vučić ipak predstavlja i Srbiju, kao njen predsednik. Ali, baš to je bio argument hrvatske administracije – ne može predsednik Srbije kao Vučić u privatnu posetu Hrvatskoj.
Da bi se održavao identitet žrtve, stalno se mora ponavljati priča o „generativnom“ nasilju. A da bi se priča ponavljala, treba se praviti kao da nikada pre nije ni ispričana.
Deo Uvoda iz knjige „Genocid u nezavisnoj državi Hrvatskoj na slikama. Fotografije zverstava i sporno sećanje na Drugi svetski rat u Jugoslaviji“, koja uskoro izlazi u izdanju Fabrike knjiga.
Zašto se ovde skače na zadnje noge kada se s one strane Dunava Alojzije Stepinac hoće proglasiti za sveca, dok se prede od zadovoljstva kada se prema Ratku Mladiću ponaša kao da je svetac?
Jasenovac u Srbiji odavno funkcioniše i kao propagandna protivteža Srebrenici, tako da mural Mladića u Njegoševoj itekako ima veze sa budućom Obalom Jasenovačkih žrtava koju predlaže Vučić.
Mladina – Izvedena je u konclogoru Jasenovac opera Brundibar, u organizaciji Festivala tolerancije i izvedbi dječjeg zbora iz Zagreba. Operu je skladao H. Krase po libretu A. Hoffmeistera…
DwP – Pišući o Aušvicu na filmu, nobelovac Imre Kertes je suprotstavio dva filma: Spilbergovu Šindlerovu listu i Beninjijev Život je lep, pri čemu je prvi ocenio kao kič a drugi kao umetničko delo.
U jednom je predsednik u pravu – srpski udžbenici istorije zaista loše pišu o Jasenovcu. Uzmimo Istoriju za 8. razred osnovne škole Vajagića i Stošića, u izdanju Kletta. Šta srpski đaci tu čitaju na str. 159?
Dok sam čitao napise o filmu „Dara iz Jasenovca“ dolutala mi je misao o posebnom obliku parazitizma u umetnosti, pesništvu, filmu i drugim oblicima interpretacije, opisivanja i prepisivanja…
Novi magazin – Traži se da se članovi SANU izjasne o stavovima njenog predsednika. Da li nam posle događanja naroda sledi događanje akademika?
O Titovom izbjegavanju odlaska u Jasenovac – ako predsjednik ozbiljne i u svijetu cijenjene države kao izraziti anti-nacionalist i sekularist donese takvu odluku, valjda za to ima svoje promišljene razloge.
Musolinijevski nastupi Vulina dobili su još jedan nastavak u njegovom obraćanju licima koja glume poslanike, na mestu gde je nekada bila skupština.
Od priznavanja prava drugima da žale za svojim žrtvama i zahteva da se isto to pravo prizna i „Srbima“, reditelj „Dare iz Jasenovca“ lako je stigao do tvrdnje da „tuđe“ žrtve uopšte nisu bile žrtve.
Nakon „Dare iz Jasenovca“ i najave filma o Oluji, postoji opasnost od banalizacije još jedne kompleksne teme. Zato prilažem sinopsis filma o Oluji iz perspektive poraženih.
Ne vidim smisao apela ekipe filma „Dare iz Jasenovca“ da se depolitizuje priča oko filma. Tema je politička sama po sebi. Dalje ju je politizovala odluka autora da se javno podrži Aleksandar Vučić…
Da li je logor Jasenovac uopšte postojao, sada kada je film o njemu ispao iz trke za Oscara? Pitanje je nelogično, a ipak se tvrdi: bez Oscara nam više niko neće verovati da se Jasenovac dogodio.
Akademija je 9. februara objavila užu listu od 15 ostvarenja koja će se boriti za 5 nominacija i među njima, očekivano svakome ko je pratio ovaj slučaj, nažalost nema srpskog kandidata.
Teško je pisati o neodgledanom filmu. Još je teže razumeti kako je film o Jasenovcu postao tema dana u prepucavanjima ovdašnje funkcionerke i reditelja filma sa jednim američkim filmskim kritičarem.
Koji su slijedeći koraci u ovom za sada obećavajućem procesu pomirenja vjera i naroda na zapadnom Balkanu? Kamo dalje, rođače?, upitao bi se Džoni Štulić i zaključio da elite opet prde u prašinu.
Ako je film o Jasenovcu poslat u trku za Oskara samo da bi se odgovorilo na BiH kandidata za Oskara, film „Quo vadis, Aida?“ o genocidu u Srebrenici – stvari stoje još gore nego što smo mislili.
Ognjen Glavonić je napisao opširan tekst o neregularnostima procedure za kandidovanje naših filmova za Oskara. On po mom mišljenju grubo maši poentu. Daleko smo mi od Oskara.
Od domaćih filmova koji su se prijavili na konkurs za srpsku nominaciju za Oskara u kategoriji Najbolji međunarodni film, jedan od njih, „Dara iz Jasenovca“, nikada nije nigde prikazan.
Istina je da su, nadajući se što većim ratnim reparacijama, vlasti FNRJ ukupan broj ubijenih pribrojili jasenovačkom logoru smrti.
Na poslednjem javnom pojavljivanju Vučića i Irineja, patrijarh je izjavio da je odnos države Crne Gore prema tamošnjim Srbima istovetan onom za vreme ustaške tzv. NDH.
Nova S – Užasno mi je važno da svaku priliku iskoristim da kažem da sve zavisi od nas! Nije istorija sudbina koja nas baca čas levo čas desno. Mi smo odgovorni za to kako ćemo iz ove krize izaći!