Univerziteti kao fabrike
Administratore univerziteta u SAD ne imenuje Biden, niti to čini Kongres. Zašto onda šalju policiju na sopstvene studente? Jesu li to neki naopaki ljudi koji misle da omladina zaslužuje batine?
Administratore univerziteta u SAD ne imenuje Biden, niti to čini Kongres. Zašto onda šalju policiju na sopstvene studente? Jesu li to neki naopaki ljudi koji misle da omladina zaslužuje batine?
Slepi za svoju odgovornost, bogati nam priređuju moralizatorski spektakl poput lekcije predsedniku Gvajane o emisijama ugljen-dioksida u slučaju eksploatacije novih nalazišta nafte.
Prvi korak je izgradnja intelektualne klime u kojoj glavna tema postaje stradanje nacije. U svim bivšim jugoslovenskim i sovjetskim republikama iskorišćena je ista priča.
Ono što me je u Kini zapanjilo, čak i u poređenju s Kinom od pre samo pet godina, jeste gotovo potpuni nestanak papira. Govorim o papiru koji se koristi kao sredstvo za prenošenje informacija.
Pesimizam dominira ne samo zbog ratova u Ukrajini i Izraelu/Palestini, kao i opšte neizvesnosti, već i zbog paralela između briga današnjih Nemaca i zbivanja u Nemačkoj od pre 100 godina.
Sećam se da sam tamo, nekoliko dana kasnije, kada su pobunjeni studenti počeli da komuniciraju s javnošću isticanjem velikih transparenata, prvi put video ispisane reči „Dole crvena buržoazija“.
Naizgled antikapitalistička revolucija 1968. godine proizvela je svet u kom se kapitalizam osećao bezbednije i zaštićenije nego ikada. Osvetlila je jaz između uverenja i stvarnosti.
Mnogima se ne dopada ideja o udruživanju zemalja nekadašnjeg Trećeg sveta koje su u međuvremenu ekonomski ojačale. Strahuju da to udruživanje može dovesti u pitanje nadmoć zapada.
Da li pozni Marx prihvata postojanje različitih puteva ka socijalizmu, gde i revolucionarna praksa može dovesti do novih ekonomskih formacija, uz porast voluntarizma u politici?
Jaz između bogatih i svih ostalih produbljivao se dok se nije pretvorio u provaliju, što podstiče strepnju i destabilizaciju. Ipak, izgradnja sveta veće jednakosti ostaje vredan i dostojan cilj.
Serija Succession pokazala nam je svet monopola i beskrupuloznog nadmetanja u kom živimo. Ekstremna komodifikacija i hijerarhijski odnosi omogućili su najbogatijima da steknu političku moć.
Nizozemlje je prepustilo primat Engleskoj, Engleska Americi, pa se može pretpostaviti da će jednog dana i Amerika ustupiti primat Kini. Šta nam govore usponi i padovi ekonomskih sila?
Buržoaske revolucije nisu uvek vodile ka demokratiji. Drugim rečima, demokratija ne ide uvek u paketu sa kapitalizmom. Štaviše, kao što sada gledamo, kapitalizam može da razara demokratiju.
U Americi su prepoznatljivi mnogi znaci predrevolucionarnog doba: disfunkcionalan politički sistem, duboka međupartijska podeljenost, manjak političke reprezentacije autsajdera.
Iz istorije ekonomije je poznato da su utemeljivači političke ekonomije, fiziokrati i naročito Quesnay, verovali da je poljoprivreda jedina produktivna aktivnost, dok je proizvodnja „jalova“.
Ekonomski argumenti i pretpostavka da država uvek čini ono što kapitalisti žele idu u prilog nastavku globalizacije. Ali dovoljno snažna „ratna alijansa“ bi mogla obrnuti proces.
Vi 10 sati dnevno radite u skladištu, a ja 10 sati dnevno tražim gde da uložim novac. Mi smo jednaki i ja sam radnik isto koliko i vi. Razlika je samo u tome što ste vi magacioner, a ja investitor.
Ono što EU danas nudi Srbiji i ostalim ne-članicama sve je manje privlačno, pre svega zbog neizvesne ponude članstva. To znači da Evropskoj uniji ostaje samo motka. Šargarepe su potrošene.
Prva i najpopularnija teorija tumači ovaj rat kao sukob između demokratije i autokratije. Ona polazi od premise da Rusijom upravlja diktator, dok Ukrajinu vodi legitimno izabrani predsednik.
Kapital je veoma heterogen, pa ga ne izražavamo kao fizičku već samo kao vrednosnu veličinu. To je dovelo do „debate dva Kembridža“ 50-ih i 60-ih godina 20. veka koja nikada nije razrešena.
O sociološkim i političkim korenima te opsesije i o ulozi fudbala u Titovoj Jugoslaviji ćemo nekom drugom prilikom. Ovo je priča o dečacima, ili jednom dečaku i njegovoj ljubavi prema fudbalu.
Da nije bilo Oktobarske revolucije i Lenjinove odluke da revolucije na zapadu poveže sa antikolonijalizmom, Marx bi bio zapamćen samo kao jedan od teoretičara nemačke socijaldemokratije.
Prikaz knjige koja vrši uporednu analizu načina na koje se krizom 80-ih upravljalo na demokratskom zapadu i autoritarnom istoku i kako je to dovelo do kraja Hladnog rata i pada komunizma.
Zemlje se odriču suvereniteta ne pod pritiskom međunarodnih organizacija već ulaženjem u sporazume koje moćne društvene grupe u zemlji koriste da bi osigurale sprovođenje željenih politika.
Globalizaciji se pripisuje najveći pad globalnog siromaštva u istoriji. Kako da trgovinske blokove opet proglasimo za temelj ekonomskog poretka?
Agendu paleo-levice čine 4 stuba: to su ekonomski rast, jednakost, sloboda govora i udruživanja i ravnopravnost aktera na međunarodnoj sceni. Dozvolite da objasnim svaki od ovih elemenata.
Po državničkim standardima Gorbačovu se mora suditi strogo kao jednom od najvećih gubitnika u istoriji. Sa stanovišta humanosti, sud je povoljniji: omogućio je milionima ljudi da povrate slobodu.
SSSR nije bio zamišljen kao dovršena država, već kao otvorena zajednica koja će nastaviti da raste s daljim širenjem socijalizma, dok ne obuhvati sve evropske zemlje i možda čitav svet.
Ako zaista verujemo da Rusija, Kina, Iran, Južna Afrika i Saudijska Arabija treba da usvoje zapadni politički sistem, onda moramo pronaći bolje načine da ih uverimo da to treba da urade.
Marx poziva čitaoce da pogledaju u budućnost i razmisle o fundamentalnim silama koje pokreću kapitalizam. Keynes ima kratkoročniji cilj: stabilizacija ekonomije i povratak pune zaposlenosti.
Lokalna vladavina najbogatijih i globalna vladavina najmoćnijih toliko su ideološki ukorenjene da u dogledno vreme neće doći do promene i ostvarenja jednakosti između ljudi i država.
Naše znanje o starom svetu je vrlo fragmentarno i, mada imamo obilje svedočanstava, mnoga pitanja ostaju bez odgovora. Taj nedostatak dopušta preispitivanje opšteprihvaćenih predstava.