Unutar-američko pomirenje i kako ga preživjeti
Trampov tim Agencije za zaštitu životne sredine vodiće Miron Ebel – jedan od najpoznatijih skeptika po pitanju klimatskih promjena.
Protesti u Crnoj Gori
Vaninstitucionalno djelovanje je jedini model koji je Milo Đukanović ostavio na raspolaganju građanima Crne Gore. Nezavisnu državu koju smo sanjali 1990-ih on je pretvorio u privatni posjed.
Revizionizam kao sudbina
Jedino je u ovakvom teatru apsurda, kolopletu interesa i istorijskog revizionizma moguće vidjeti nasljednike četničke ideologije na Crvenom trgu, a da nijesu u zarobljeničkoj koloni!
Putinov jurišnik iz Bosne
Monitor – Učešće Strelkova u vojnim operacijama oko Višegrada je bio proizvod napora koje su bosanski Srbi uložili da na svoju stranu privuku dobrovoljce iz Rusije, Ukrajine i Grčke. To je rađeno na platformi tobožnje ugroženosti pravoslavlja i slovenstva u Bosni i Hercegovini.
In support of the citizens of BiH
Citizens rebelling against the failed state bureaucracy deserve our respect.
Podrška građanima BiH
Srđa Pavlović: Oni se bune protiv propale države i zaslužuju naše poštovanje.
Stožer za pod glavu
Monitor – Oživljavanje državotvorne priče opet dijeli Crnu Goru na patriote i izdajnike.
Srđa Pavlović – intervju
Lustracija je moguća samo nakon promjene vlasti, a to se u Crnoj Gori nije desilo.
Moravac pod Orlovim Kršem
Tomislav Nikolić je Crnoj Gori prenio iskustva njegove administracije u borbi sa mafijašima.
Mrtva usta ne govore
Sud je donio oslobađajuću presudu za 9 bivših pripadnika policije Crne Gore, kojima je suđeno za deportaciju izbjeglica – građana BiH vlastima Republike Srpske u maju 1992.
Does denying genocide counts as free speech?
Dr. Srdja Trifkovic was recently invited to speak about the state of affairs in the Balkans at the University of British Columbia.
Grad teatar: crnogorska tranzicija u tri čina
Crnu Goru potresa otvoreni sukob dvojice najmoćnijih političara: Mila Đukanovića i Svetozara Marovića.
Kontinuitet ili promjena?
Nije nemoguće da u dogledno vrijeme budemo svjedoci i treće vlade Mila Đukanovića.
Strah životu kalja obraz često
Odgovorni iz REKOM-a su zamolili poglavara Crnogorske pravoslavne crkve da se udalji sa skupa.
Još jednom o politici pomirenja
Činjenica da su predstavnici vlasti u Crnoj Gori započeli razgovore sa zagovornicima REKOM inicijative predstavlja ohrabrujući znak.
Ko zaista destabilizuje Crnu Goru
Do koje granice je moguće prenebregavati očigledne probleme i pritom vjerovati da se ćutanjem pomaže ozdravljenje sopstvene države?
Autoritarnost bez granica
Bejzbol palica, a potom i “prva pesnica glavnog grada” su postale osnovna nastavna sredstva kojima vlast u evropskoj, multikulturnoj, multikonfesionalnoj, tolerantnoj, demokratskoj i mediteranskoj Crnoj Gori disciplinuje neposlušne.
The siege of Dubrovnik and the consequences of the “War for peace”
The 1991 siege of the Croatian coastal city of Dubrovnik, which lasted nine months and had devastating consequences for the city and the entire region, at the time re-focused the world’s attention on the war in the former Yugoslavia.
Opsada Dubrovnika – rat za mir
Nešto poslije pet ujutro, 1. oktobra 1991. vojnici JNA i crnogorski rezervisti su započeli vojnu kampanju u regionu Konavla. Prva civilna žrtva na hrvatskoj strani bio je srpski pjesnik Milan Milišić, koji je poginuo 5. oktobra.
Šta si radio u ratu tata – završna riječ
REKOM bi morala da se ozbiljno pozabavi personalizacijom odgovornosti elite na vlasti, kao i pitanjem političke odgovornosti te elite.
Šta si radio u ratu tata, vol. 3
Iznenadio me je visok nivo defetizma koji su organizatori pokazali rezignirano tvrdeći da ne treba čekati smjenu vlasti da se započne suočavanje sa prošlošću, jer se to možda nikada neće desiti!
Odgovor Srđi Pavloviću
U tekstu pod naslovom „Šta si radio u ratu tata, vol. 2“, Srđa Pavlović, profesor istorije u Kanadi, netačno je prikazao inicijativu koalicije za osnivanje REKOM.
Šta si radio u ratu tata, vol. 2
Skupštinsko zasijedanje REKOM-a otvorio je Ranko Krivokapić. On je visoki zvaničnik države čije institucije jos uvijek tvrde da Crna Gora nije bila u ratu i da je, u najgorem slučaju, bila “tangentualno” umiješana u raspad SFRJ.
Nepodnošljiva gorčina pomirenja
Crna Gora nije imala svoju Srebrenicu. Ona je imala etničko čišćenje sela u pljevaljskoj Bukovici, podgoričku betonjerku, motel Vinogradi i logor Morinj, Vilu Jeliku, deportaciju izbjeglica na Pale, noćne likvidacije u brdima iznad Risna…
Ċutanje je zlatno
Da je ćutanje valuta, Crna Gora bi bila puna milijardera.
Crnogorski Obama
Crna Gora je siromašna i opljačkana zemlja. Njeni građani još uvijek trpe ekonomske, političke i socijalne posljedice naglih promjena koje su se desile ranih 90-tih godina, koje su na vlast dovele tadašnje najbolje i najposlušnije učenike Slobodana Miloševića.
