Foto: Iva Martinović
Kosjerić, foto: Iva Martinović

Čudo se dogodilo prvo u Kosjeriću, a zatim i u Zaječaru. Ne, opozicija nije osvojila vlast prema naprednjačkom izbornom semaforu. U oba mesta, u izbornim sporovima pred sudom ukazao se – zakon. Takav događaj je toliko neuobičajen kada sudovi odlučuju o izborima da su pravnici širom zemlje čestitali jedni drugima jer je sud primenio zakon. I to nije šala, već zbilja.

U slučaju Kosjerić, Viši sud u Užicu je usvojio žalbu i odlučio da se izbori moraju ponoviti na (sad već čuvenom) biračkom mestu 25 na kome je glasala osoba koja nije upisana u birački spisak. Na čak osam kucanih strana sud obrazlaže da je član 56 Zakona o lokalnim izborima jasan – da izborna komisija po službenoj dužnosti donosi rešenje kojim poništava glasanje na biračkom mestu ako utvrdi da je birački odbor omogućio glasanje licu koje nije upisano u izvod iz biračkog spiska. Sud konstatuje da svi dokazi, uvid u birački materijal, pa i izjava samog birača koji je glasao na pogrešnom mestu, ukazuju da je došlo do povrede izbornih pravila što vodi poništavanju glasanja.

Stvar deluje čisto i jednostavno, kakva bi i trebalo da bude. Sud je samo primenio pravo. Međutim, godinama unazad u takvim „čistim“ situacijama, izborni sudovi bi žalbe odbijali, pa čak i odbacivali sa obrazloženjima koja će jednom, u to nemam dilemu, crnim slovima biti upisana u istoriju sudskog beščašća. Jedan od primera je svakako odbijanje Višeg suda u Beogradu da odlučuje o više zapisnika o radu biračkog odbora koji su bili falsifikovani u prostorijama gradske uprave u decembru 2023. godine, kao i odbijanje da sud sam izvrši ili naloži bilo kakve provere koje se tiču falsifikovanja potpisa podrške izbornim listama tokom istih izbora.

Ali vratimo se odluci Višeg suda u Užicu. Troje sudija održalo je skromno predavanje kolegama koje odlučuju u izbornim predmetima u većim gradovima. Skromno jer ako pažljivo pročitamo odluku videćemo da ona nije perfektna – obiluje slovnim i jezičkim greškama. To nije odluka koja u srpsko pravo unosi nove i genijalne interpretacije instituta i pojmova; ne radi se o odluci na koju će se pozivati buduće generacije. To je odluka koja u svojim osnovnim konturama zadovoljava razloge uspostavljanja izbornog suda – da sudi po izbornom zakonu.

Već i takva omogućila je sudijama da budu „razvučeni“ po tabloidima i da osete žestinu režimskog nasilja koje doživljavaju svi oni koji od svoje države, a u nju spadaju i sudovi, traže osnovnu zaštitu.

Zanimljivo je da tabloidi nisu objavili imena i fotografije istovetnog tročlanog sudskog veća koje je nepuna dva meseca ranije odbilo žalbu birača iz Kosjerića koji je tvrdio da je manjinska lista „Ruska stranka – Srbija u BRIKSU! – Slobodan Nikolić“ proglašena izigravanjem propisa o kandidovanju nacionalnih manjina. Isto sudsko veće nije naložilo izbornoj komisiji da ispita druge okolnosti pod kojima je lista proglašena, navodeći da su navodi žalbe „proizvoljni i paušalni“, uključujući tu i navod da u Kosjeriću prema poslednjem popisu živi ukupno četiri Rusa, a da je jedan od tri kandidata Ruske stranke na izborima u Kosjeriću bio član opštinskog Veća na predlog SPS-a. Prešao je tada sud preko svega toga, ne ulazeći u detalje i nijanse, nonšalantno preskačući potrebu da se temeljno ispita potencijalno izigravanje zakona prilikom kandidovanja manjinskih lista (zabranjeno članom 76 Zakona o lokalnim izborima). Sud je čak i konstatovao da „kandidati ne moraju da budu pripadnici nacionalne manjine“. Tada sudije nisu prekršile izbornu omertu, pa nisu bili interesantni tabloidima.

Sada kada su se drznuli da primene zakon, stvari se menjaju.

Zašto je sve ovo važno? Pre svega, da bismo znali da se nešto menja u društvu, pa i među sudijama. Možda čak i u okviru dva izborna meseca jedno sudsko veće donosi pravno sumnjivu i pravno sasvim korektnu odluku. Ova druga, iako ni po čemu spektakularna, već samo elementarno profesionalna, zapanjila je zemlju, a u prašini ostavila sudska veća drugih, daleko većih izbornih sudova.

I dok čekamo da vidimo šta će se desiti u Kosjeriću na ponovljenim izborima (u kome uprkos obaranju jednog biračkog mesta, čak ni pobeda opozicije neće pokazati stvarni obim poraza SNS-a), sebi moramo po ko zna koji put ponoviti: nisu toliki problem Vučić, SNS i ostali sateliti koji kradu na izborima. Problem su sudovi koji im to dozvoljavaju.

Poništavanje glasanja na jednom biračkom mestu zbog glasanja osobe koja nije bila upisana u birački spisak liči na hvatanje Al Kaponea zbog neplaćanja poreza. Ali od nečega se mora krenuti. Uz nadu da su sudije iz Kosjerića od sada pa ubuduće samo i neizostavno na strani zakona i izborne volje građana. Jer to je strana na kojoj ih dugo čekamo.

Peščanik.net, 23.06.2025.

Srodni linkovi:

Dejan Ilić – Šta sve možeš u Kosjeriću, kad si opozicija

Vujo Ilić – Posmatrači pod lupom

Dejan Ilić – O nedeljnim izborima i sumnjama, još malo

VIDEO – Kako napraviti državu

Aleksandar Pavlović – Roki u Kosjeriću

Saša Ilić – Nema čuda u Kosjeriću

Rodoljub Šabić – Kosjerić u Ginisovoj knjizi rekorda?

Dejan Ilić – Čudo se dogodilo

NADSTREŠNICA

The following two tabs change content below.
Sofija Mandić je rođena 1986. u Novom Sadu. Diplomirana je pravnica, posrednica u mirnom rešavanju sporova i aktivistkinja za ljudska prava. Radi u Centru za pravosudna istraživanja (CEPRIS), a prethodno je bila angažovana u Beogradskom centru za bezbednosnu politiku i Nacionalnom demokratskom institutu. Generalna je sekretarka Peščanika, sa kojim sarađuje od 2007, kao učesnica u radijskim emisijama, a zatim i kao autorka tekstova. Autorka, koautorka i urednica je brojnih analiza o vladavini prava, stanju ljudskih prava u Srbiji i njihovoj perspektivi. Neke od skorašnjih su: Izbori pred Upravnim sudom 2022 – pregled postupanja i odluka (ur. CEPRIS, 2022), Izveštaj o javnosti rada Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca (CEPRIS, 2022), Sloboda izražavanja pred sudom (ur. SĆF, 2021-2022), Rad sudova tokom epidemije zarazne bolesti COVID-19 (OEBS, 2021), Ljudska prava u Srbiji (BCLJP, 2018-2023), Naša urušena prava (FES, 2019), Uslovi za izbor i napredovanje sudija i tužilaca u pravnom obrazovanju (CEPRIS, 2018), Skorašnji Ustav Srbije – rodna perspektiva (ŽPRS, 2017). Kao predstavnica civilnog društva učestvovala je u procesu izrade komentara i mišljenja na izmene Ustava iz 2022, kao i zakona koji proizlaze iz ovih promena. Autorka je knjige „U krugu negacije, godine parlamentarnog (ne)suočavanja sa lošom prošlošću u Srbiji“ (2023).

Latest posts by Sofija Mandić (see all)