Biljana Stojković, rođena 6. oktobra 1972. u Beogradu, profesorka na Katedri za genetiku i evoluciju Biološkog fakulteta u Beogradu. Magistrirala je i doktorirala na istom fakultetu. Od 1996. učestvuje u naučnim projektima u oblasti evolucione biologije. Autorka je većeg broja publikacija u vodećim međunarodnim naučnim časopisima, kao i poglavlja i knjiga iz oblasti evolucione biologije. Objavila je knjige „Darvinijana: vodič kroz evolucionu biologiju” (2009) i „Od molekula do organizma: molekularna i fenotipska evolucija” (2012). Religiju i misticizam svake vrste smatra najvećim preprekama za razvijanje inteligencije, kritike autoriteta i humanog i slobodnog društva. Svetliju budućnost vidi u sekularnom humanizmu, u čemu posebno važnu ulogu imaju popularizacija nauke, borba protiv klerikalizacije, ksenofobije i nacionalizma. Izvori najveće ljubavi, inspiracije i istrajavanja u Srbiji su joj suprug Oliver i sin Paja.

Virusi u NAMA

Tokom euforije zvane „meksičko-svinjski grip“, nezaobilazni elementi pametovanja bile su morbidne fantazije o zlim naučnicima u projektima biološkog naoružanja. 

Menjanje uma

Postoji prirodna suština biti Srbin i biti pravoslavac, i Srbin nikada ne može postati Hrvat, Albanac, musliman, katolik, ili bilo šta drugo. To što se pojedinačni Srbi međusobno razlikuju, samo je iluzija koja ne menja onaj duboki eidos srbstva.

Kristalna noć

Priče o Kristalnoj noći setila sam se ne samo zbog skorašnjeg datuma. Još uvek su sveži fašistički ispadi srbske omladine koja nije doživela nikakvu kaznu zbog govora mržnje. 

Azijske žene

A šta je sa Afrikom? Ako je ekonomska nerazvijenost predstavljala kriterijum za izbor Azije u ovoj akciji, zašto inicijatori ovog projekta nisu uzeli u obzir afričke žene?

Zaboravljena reč: humanizam

U zemljama sa izvitoperenim društvenim normama, forsiranje simbola istorijski opterećenih najgorim ljudskim delima, samo će stimulisati dalju degeneraciju moralnih načela i preuzimanje primata kolektivnog nad individualnim dobrom. 

duga nacrtana kredama u boji

Fobije

Moram priznati da me u sagledavanju problema homoseksualnosti, gde crkve podižu ogromnu giljotinu osude, najviše nervira zloupotreba biologije.

Sebični gen

Ričard Dokins je jedan od najpoznatijih evolucionih biologa u široj javnosti, ali i među najosporavanijim u naučnoj zajednici. Ovaj harizmatični “skandal majstor” ima važnu životnu misiju – popularizaciju nauke i sekularnog humanizma.

Papilotne

Zavladao je panični osećaj da nadire nekakva zagađena voda do iznad nosa i da će nas, ako ne pobegnemo na vreme, odneti smrdljiva bujica ili nas lagano pojesti bakterije iz kanalizacije nakon što se podavimo.

Hrabre žene

Centralne teme ženskih pokreta jesu mizoginija kao institucionalizovana fobija i svi društveni stavovi koji idu u korak sa antiženskim običajima u društvu.

Nastrani

Kako vreme odmiče, stari dobri radikali počinju sve više da liče na sebe, pa se skoro obradujete, kao kada sretnete druga iz obdaništa koji vas je mlatio svakog dana.

Prednost manjine

Prilično sam sigurna da više ne postoji mogućnost za manevarsko izbegavanje vladavine prepodobljenih radikala i večitog premijera. Dosadašnja dovijanja su ionako bila suviše mučna za sve nas.

Crvena kraljica

Sa koje god strane da posmatrate svet, bilo da vas zanima prirodni ili kulturološki aspekt svega što nas okružuje, možete doći do samo jednog zaključka – svet evoluira! Začudo, to je poslednja stvar koja se u Srbiji shvata i prihvata.

Braunovo kretanje

Svi se pitamo ovih dana gde su se sakrile demokrate, šta li misle, da li nešto misle, imaju li ideju šta da rade, jesu li uopšte živi? Pretpostavljam da su svi na broju – valjda bismo bili obavešteni da im se desilo nešto ozbiljno.

Ušuš, gibanica ćuš

Odbijala sam pomisao da je mrak crnji nego ikad. A onda sam otišla na tribinu „Evropa nema alternativu“ u Medija centru, što je bila neprikladna zamena za skup visokog rizika. Teško mi je da odagnam tugu i suze nakon ovog iskustva.

Dežurne narikače

Narikača (def.) – osoba koja na pogrebima glasno kuka i baca se po zemlji od bola i tuge, biva plaćena za ovu rabotu, a nakon toga sedne za trpezu kao da ništa nije bilo.

Onaj koji se ne sme imenovati

Naš primerak „onoga koji se ne sme imenovati“ spava mirno, kažu i previše, svestan da je korenje pustio preduboko. Hrani se duhovnom bedom i ljudskom potrebom da svojim malim životima dodele viši smisao – bitku za svetsku pravdu, pravoslavlje i srpsku kolevku Kosovo.