Država protiv društva
Prelaz sa studentske na širu društvenu akciju biće najosetljivija faza ovog sukoba između društva i države. Pokret vođen plenumima vodi ka zaustavljanju uzurpiranih institucija.
Prelaz sa studentske na širu društvenu akciju biće najosetljivija faza ovog sukoba između društva i države. Pokret vođen plenumima vodi ka zaustavljanju uzurpiranih institucija.
Studente i đake motiviše upravo njihova jasna svest o surovoj faustovskoj nagodbi koju im nameće vlast. Ogromno nasilje je njen sastavni deo i isplivalo je na videlo dana sa tragedijom u Novom Sadu.
Uoči međunarodne konferencije Nad/realizmom (1924-2024): Koliko ljudi treba da strada od ovog režima da bi se probudio onaj „fiziološki moral“ o kom su govorili beogradski nadrealisti?
Bio vozač pripit ili ne, strašna je simbolika u tome što je vozilo jedne poražene i poslušničke vojske usmrtilo oca i troje dece upravo u zemlji koju prožima strah od biološke ugroženosti nacije.
Gaza je planetarni događaj. Od trenutka kada su pobunjenici prolomili ograde koje okružuju ovaj pojas pritešnjen uz Sredozemno more, naprsline su se otvorile širom sveta.
Dekolonizacija se pre svega odnosi na dekolonizaciju duha. Ako „Ne“ Šolcu u isto vreme znači „Da“ Vladimiru Putinu ili „Možda“ Si Đinpingu, opet smo džabe krečili.
Kako bi mogla da izgleda srpska književnost Litijumskog susreta? U kojoj je meri jedna književnost koja ne može da se suoči sa nedavnom prošlošću uopšte u stanju da zamisli blisku budućnost?
Pored svih brojnih referenci na sudstvo, ni jedan od Šekspirovih komada ne opisuje situaciju razularenog feudalizma u Srbiji kao njegova tragična poema Silovanje Lukrecije.
Silicijumska dolina, u kojoj ja sada živim, jeste feud velikih tehnoloških korporacija. Srbija, iz koje potičem, takođe je feud, ali uskih političkih i ekonomskih krugova.
Pišem vam iz zemlje u kojoj je u poslednjih 12 meseci u osnovnim školama ubijeno 22 dece uzrasta od 9 do 11 godina. Pišem vam iz zemlje u kojoj je šestogodišnjak iz pištolja ustrelio učiteljicu.
Za tekst Ćirjakovića „Filozofija autošovinizma i pica efekat“ saznao sam par meseci pošto je objavljen u Pečatu. Povod je bio prevod na engleski Filosofije palanke Radomira Konstantinovića.
Iz zbornika o delu Miodraga Stanisavljevića (1941-2005) – Za njega je dramaturgija metod analize endemske forme totalitarnog društva koje se razvija sa dolaskom Miloševića.
Prenos od 21. oktobra najavljen je par sati unapred i doneo je generalnu probu predstave Zlatka Pakovića Pjer Paolo Pazolini režira Strašni sud, iz podruma privatne kuće u Podgorici.
10. jula navršilo se 30 godina od završetka štrajka studenata Beogradskog univerziteta. Tokom nešto manje od mesec dana, izašlo je 14 brojeva Glasila Studentskog protesta ’92.
Smisao odluka američkog Vrhovnog suda od prošle nedelje nije u obnovi preživelog patrijarhalizma već naprotiv, u postavljanju zakonskih okvira za već postojeće nejednakosti u zemlji.
Spomenik na Savskom trgu formalno veliča srpski srednji vek, ali faktički obeležava kraj nezavisnosti na ovim prostorima i podređeni položaj Srbije u odnosu na rusku petro-imperiju.
Spomenici revolucije sa područja bivše Jugoslavije jedini su protagonisti filma Poslednji i prvi ljudi. Lako se prepoznaju spomenik u Dolini heroja na Tjentištu, Bogdanovićev Kameni cvet u Jasenovcu…
Zašto danas čitati Filosofiju palanke? I zašto je čitati u prevodu pod naslovom The Philosophy of Parochialism? Šta ona ima da ponudi čitaocima izvan Srbije i bivše Jugoslavije?
The real star of this program was Milorad Dodik, who could not be clearer: “I have to let you in on a secret. We don’t like it when you call us Bosnians. We are not Bosnians, I am a Serb, I write in Cyrillic…”
Prava zvezda programa bio je Milorad Dodik: „Moram vam odati jednu tajnu. Mi ne volimo ovde kada nas vi zovete Bosancima. Mi nismo Bosanci, ja sam Srbin, pravoslavac, pišem ćirilicu…“
Iz arhive, povodom dodele ordena Karađorđeve zvezde Handkeu: On na velika vrata uvodi Miloševića u svet visoke književnosti.
Iz zbirke eseja „Sreten Ugričić: pisac, astronom, terorista“ povodom slučaja smene direktora Narodne biblioteke Srbije 2012: Čin Sretena Ugričića počeo je mnogo pre afere Nikolaidis, i traje i danas…
Era je izvodio ceremonije čije je značenje samo on znao, da bi ih u sledećem trenutku zaboravio. Bio je posvećenik prolaznosti i imao najveću neposrednost koju sam ikada video kod umetnika.
Links – Cilj predstave Srebrenica. Kad mi ubijeni ustanemo nije bio da rasvetli genocid koji je počinila vojska bosanskih Srba, već da ukaže na mesto tog događaja u kulturnom poretku savremene Srbije.
Pogovor knjige Branislava Jakovljevića Smrznuti magarac i drugi eseji – promocija u ponedeljak 20.11. u CZKD-u: Njegovo pisanje nas primorava da se ponovo upitamo šta je propast…
Mnogo stvari se desilo u Srbiji od premijernog prikazivanja Twin Peaksa do danas. Tako mnogo, da bi se trag zameo i samom Bobu. Gde je on sada? Da li se uselio u Slobine surogate?
Ovo nisu bili izbori, već plebiscit o vrednostima. Vrednosti koje su pobedile – vulgarnost, oholost, egoizam – dolaze posle dva mandata političara koji je oživeo ideju o predsedniku kao heroju.
LINKS – Dok gledam snimke seoba sa Bliskog istoka, sećam se susreta od pre 23 godine u noćnom vozu između Budimpešte i Beograda.
Iz arhive časopisa REČ: Suđenje Miloševiću neodvojivo je od njegovih borbi protiv opozicije, 4 rata koja je vodio i konačno – od njegovog pogreba.
O novoj knjizi Branislava Jakovljevića: Ono što najviše impresionira je da, iako je pisana iz ugla teoretičara performansa, ona je i precizna analiza ekonomske i političke propasti Jugoslavije.
Uz BITEF 2015: Trilogija o hrvatskom fašizmu (Bakhe, Aleksandra Zec, Hrvatsko glumište) Olivera Frljića i Marina Blaževića i Srpski Faust i drugi citati (scratch drama) Tanje Simić-Berclaz.
Letnji dnevnik rasizma: grčka kriza, devojka koja se lažno predstavljala kao Afroamerikanka, masakr u Charlestonu, „satanistička seansa“ u Muzeju Nikole Tesle.