Plenkovićevo doba ili nova hrvatska šutnja
Iako se vezao uz HDZ, karakteristike njegovog vladanja su čekanje i izbjegavanje donošenja odluka, što ga čini nastavljačem Račana i pravim nasljednikom Vladimira Bakarića.
Iako se vezao uz HDZ, karakteristike njegovog vladanja su čekanje i izbjegavanje donošenja odluka, što ga čini nastavljačem Račana i pravim nasljednikom Vladimira Bakarića.
Malo kad se u istoj sedmici odvilo nekoliko događaja koji prikazuju čitavu epohu, kao protekle sedmice s presudom za zločine u splitskoj Lori, 30. godišnjicom opsade Sarajeva i izborima u Srbiji.
Povod za ovaj tekst je njegova podrška Vučiću, kojemu je ispjevao laude zbog posjete u bolnici i ponude da mu bude pri ruci, sve kao izbjegavajući otvorenu sugestiju za koga bi trebalo glasati.
Umro je Igor Mandić, jedan od trojice najvećih polemičara koje smo imali i koji se generacijski smjestio između ostale dvojice, Krleže i Ivančića. Pisao je o svemu i svačemu…
Slike užasa iz Ukrajine koja se našla pod agresijom Rusije i pred negiranjem prava na postojanje od strane Vladimira Putina, otvorila je kraj svih ostalih pitanja i ono o ideji ujedinjene Europe.
Povod ovog teksta je inicijativa Matice Hrvatske o donošenju Zakona o hrvatskom jeziku, koja se suštinski ne razlikuje od nedavnog Zakona o ćirilici u Srbiji: i jedna i druga ideja ignoriraju stvarnost.
Otišao je mirni čovjek kojeg Tuđmanov režim nosi na savjesti, tiho onako kako je posljednjih godina i živio, a nama ostaje nada da će jednom u Splitu dobiti zasluženu počast.
Dobro je što se popis u Hrvatskoj toliko otegnuo da smo objavu rezultata dočekali dan uoči proslave 30. godišnjice međunarodnog priznanja zemlje…
„Pomirenje i poslednji dani“ je knjiga konačnog poraza i priznanja da su nacionalizam, ekstremistička emigracija i radikali u vjerskim zajednicama pobijedili i da se o svemu tome nema više što reći.
Predstavnici partija levice u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini srozali su ideologiju na vic, kao logičnu posljedicu strukturalnog oportunizma i koketiranja s nacionalizmom.
Rundek je 10 godina unaprijed otpravio proletere u prošlost. Toga se sjećamo ovih dana na godišnjicu stvaranja socijalističke Jugoslavije, koja je u BiH imala svoje radničko i simboličko uporište.
Zbog čega je grad pretvoren u mauzolej, umjesto u mjesto stvarnog života i zašto je kult žrtve izbrisao potencijalno iskoristivu činjenicu da je u Vukovaru provedena mirna reintegracija?
Zagrebačka vlast je poslala komunalce da prefarbaju mural posvećen Slobodanu Praljku na jednoj trafo-stanici, na što su oni prefarbali i njega i onoga s vukovarskim vodotornjem koji je bio kraj njega.
Prvo je 18.10. obilježeno oslobođenje Dubrovnika od fašizma, a potom je dan kasnije na predjelu Orsula obilježena godišnjica strijeljanja trinaestorice domobrana, koje se dogodilo dan nakon oslobođenja.
Puno prije nego je postala aktualna zabrinjavajuća sintagma, srpski svijet je za mene predstavljao one rijetke Srbe koji su odlučili ostati živjeti u onim dijelovima Hercegovine koji su pripali Federaciji.
Preimenovanje Koranskog mosta, koji sad nosi ime po postrojbi čiji je pripadnik Mihajlo Hrastov na tom mostu smaknuo 13 pripadnika JNA, pokazalo je koliko se lako sklizne u atmosferu devedesetih.
Šokirani roditelji su otkrili da su đake u višim razredima osnovne škole na početku školske godine na stolovima dočekale besplatne teke s motivom vojnika i zastavom u pozadini, te ratnom retorikom…
Dragan Čović je pomislio da s političkom moći i novcem može kupiti i bolju prošlost. Samo što povijesno nasljeđe ne možeš izmisliti, koliko god se trudio, a da to ne izgleda otužno.
Većinski srpska sela još uvijek su u ruševinama, s možda je dvadesetak posto onih koji su se vratili i žive teško. Nekih sela više uopće i nema, a Knin izgleda kao zaboravljeni grad, što zapravo i jeste.
A fantastic tragicomedy could be written around the fact that the citizens of Croatia have chosen Nikola Tesla as one of the figures who will be featured on Croatian euro banknotes.
Hrvatski i srpski nacionalisti se zapravo u svemu slažu. U ovom konkretnom slučaju, nezadovoljni su i jedni i drugi zato što će Tesla biti na hrvatskim novčanicama eura. Fantastična tragikomedija.
Njegova fiksacija u posljednje vrijeme je položaj Hrvata u BiH, što je ozbiljan problem za te ljude, a ne potencijalna pomoć kako dobar dio njih misli.
Četrdeseta godišnjica navodnog ukazanja Gospe u Međugorju prošla je ovih dana u sjeni brojnih drugih vijesti, vezanih što uz razne praznike, što uz rezolucije Europskog parlamenta…
Nakon što je Mladić dobio očekivanu presudu, uz neočekivano izdvojeno mišljenje, možemo da postavimo pitanje je li haški sud ispunio svoju svrhu.
Ako itko diktira trendove u zemlji to su dva najveća grada, Zagreb i Split, u kojima su premoćnu pobjedu odnijeli ljudi i pokreti koji su izrasli iz aktivizma i izgradili vlastite karijere i imena mimo politike.
Hrvatska je dva puta imala povijesne izbore, one prve višestranačke 1990. i one 3. siječnja 2000. na kojima je HDZ konačno poražen. Upravo okončani lokalni izbori biće treća takva epohalna promjena.
Najvidljiviji pomak je uočen u odnosu prema 2. svjetskom ratu, jer sada nešto više od 15% mladih ljudi smatra da ustaška država nije bila fašistička tvorevina, dok je prije 6 godina to mislilo njih čak 72%.
Now that the Oscars are over, leaving many around here disappointed or thrilled that the film ‘Quo vadis, Aida?’ didn’t win, it is worth pointing out the continuous clash with reality in these parts.
Sad kad je dodjela Oskara završena ostavivši mnoge razočarane ili ushićene time da film ‘Quo vadis, Aida?’ nije ovjenčan tom nagradom, nije zgorega ukazati na naš kontinuirani sukob s realnošću…
Imamo posla s vlastima koje jednostavno ne znaju što rade i više se niti ne mogu pretvarati da su zaista posvećene suzbijanju pandemije.
Na Plitvicama se tog Uskrsa ocrtala stvarnost tog rata i njegovog nasljeđa. Vidjeli smo iracionalnost srpskog nacionalizma, spremnost hrvatskih vlasti da ne dopuste takav razvoj stvari i na kraju posljedice.
Pokrajinski komitet KPH, nakon što je čuo vijesti iz Beograda, istog 27. marta odlučuje da sutra organizira demonstracije u Splitu i Solinu. Trajale su dva dana, na splitskima je bilo 2-3 hiljade ljudi…