Srednji prst
Reakcije nemačkih medija na antigrčku kampanju Bilda i poslednji tekst Janisa Varufakisa: Kriza je razotkrila sve mane evropske monetarne unije i okrenula ove zemlje jedne protiv drugih.
Reakcije nemačkih medija na antigrčku kampanju Bilda i poslednji tekst Janisa Varufakisa: Kriza je razotkrila sve mane evropske monetarne unije i okrenula ove zemlje jedne protiv drugih.
Podižemo spomenik Romima ubijenim u II svetskom ratu, a pretimo ukidanjem bezviznog režima Srbiji, jer nam šalje previše Roma.
Nobelov komitet je posebno pohvalio proces približavanja sa Srbijom, Makedonijom i Hrvatskom.
Umro je Erik Hobsbaum: Sve je globalizovano, osim političkog odlučivanja.
Poruka iz Holandije glasi: evrokriza ne smenjuje svaku vladu automatski. Druga poruka je uznemirujuća: kriza je stigla i na sever.
Bili jednom jedni Grci koji su poslovali ne vodeći računa o novcu. Onda su se podmuklo prošvercovali u evrozonu.
Niz nesrećnih okolnosti i neshvatljiv bes mladih u gradu Amijenu u Francuskoj.
Kad se govori o „postdemokratiji“ izražava se skepsa koja polazi od pretpostavke da demokratija nema slavno vreme pred sobom, nego da ga najverovatnije ima iza sebe.
Prema izjavama očevidaca, Merkel je rekla da zajedničkih evro obveznica neće biti „dokle god sam ja živa“.
U Egiptu su u toku prvi izbori posle odlaska Mubaraka. Upoznajte 13 kandidata za predsedničke izbore.
U ujedinjenje Nemačke uloženo je dve hiljade milijardi evra. Spas Evrope neće biti jeftiniji.
Većina zemalja u krizi ne plaća cenu državnog rasipništva već velikih rizika u koje su se upustile njihove banke.
Baš je glupo kada ljudi ne glasaju onako kako bi trebalo. Kao nedavno Grci.
Očaj se širi kontinentom, krajnje je vreme da se preciznije pozabavimo dijagnozom evropske bolesti.
Glasovi u Francuskoj još nisu bili izbrojani, a kod Fransoa Olanda je već zazvonio telefon.
Bauk armije nezaposlenih i siromašnih kruži finansijskim tržištima – šta ako otkažu poslušnost?
Meritokratija se ispostavila kao ideološko sredstvo razgraničavanja srednjih i nižih slojeva društva.
Po Briselu, Parizu i Berlinu širi se „otrežnjenje istokom“, što je donekle razumljivo, ali veoma opasno.
Haiti je daleko od ozdravljenja, koliko je to bio i pre zemljotresa pre dve godine.
Estonska vlada želi da proglasi pripadnike SS trupa borcima za slobodu.
Ljudi se pitaju koja kriza se dešava: kriza evra, duga, bankarska kriza, kriza poverenja, kapitalizma, ili – demokratije?
„Rat protiv droge“ nije uzgubljen juče; on je izgubljen onog časa kada je objavljen.
Oni umiruju našu savest. Znamo da je sve krenulo nizbrdo, ali ne znamo šta da uradimo sa tim saznanjem.
Može li se jezik raspasti kao što to može država? I ako da, da li odjednom svi govore raznim jezicima i ne razumiju se više kao ono kad je propala izgradnja Babilonske kule?
Ironičan primer koji ja dajem jeste zabrana pušenja na javnim mestima: danas polako sprovodimo ono što je još Hitler hteo.
Aprila 1968. godine vatra je pojela frankfurtske robne kuće Šnajder i Kaufhof. Podmetnuli su ga umetnici, i oni koji su u međuvremenu digli ruke od umetnosti, a pridružila im se i ćerka jednog sveštenika.