Vučić na krstu
Episkop bihaćko-petrovački Sergije objavio je na sajtu svoje eparhije članak „Raspinjanje Aleksandra Vučića“, što nije promaklo Politici, pa se Sergijev članak pojavio i u ovom listu.
Episkop bihaćko-petrovački Sergije objavio je na sajtu svoje eparhije članak „Raspinjanje Aleksandra Vučića“, što nije promaklo Politici, pa se Sergijev članak pojavio i u ovom listu.
O ekspozeu mandatara: Svi treba da se uzdignu iznad kabineta, parlamenta, stranaka i vinu prema horizontu hrišćanskih vrednosti – porodice, crkve, žrtve – koje su i vrednosti crnogorskog etosa.
Reč na komemoraciji prvom uredniku Danasa: Gruju sam upoznao u Borbi, a onda smo se družili u Našoj Borbi i Danasu. Uvek je umeo da sačuva dobro raspoloženje u najgorim trenucima.
Vučić igra razne uloge, ali ipak se izdvajaju dve glavne: u jednoj on je kao racionalna Elinor, a u drugoj kao emotivna Merijen, dve junakinje čuvenog romana Džejn Ostin Razum i osećajnost.
Književnik i profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Dragan Stanić, koji svoje književne sastave potpisuje pseudonimom Ivan Negrišorac, ponovo je izabran za predsednika Matice srpske.
Težak je život takozvanih nacionalnih identiteta (NI) na Balkanu. Kao da su rođeni da bi patili i stradali. Od 80-ih godina 20. veka ne prestaju lamenti nad njihovom zlehudom sudbinom.
Nevolje koje su došle sa pandemijom podstakle su mnoge umetnike u svetu, pa tako i u Srbiji i zemljama regiona, da tim nevoljama posvete pažnju, da na njih reaguju na svoj, umetnički način.
Građani su lupanjem u šerpe pokazali da su provalili Vučićevu nameru da pomoću epidemije učvrsti ulogu oca srpskog naroda, da se nametne kao Atasrb, srpska verzija Ataturka.
Korona virus se u narativnim tekstovima često pojavljuje kao neki imaginarni, literarni ili mitski lik. Priče o njemu raširile su se planetom skoro istom brzinom kojom i stvarni virus SARS-CoV-02.
Pozvan da se ove zime dogodi u Crnoj Gori, Bog je dobio isti zadatak koji je imao srpski narod kad je pre više od trideset godina bio pozvan da se dogodi u Srbiji.
Povodom 20 godina Peščanika podsećamo na razgovor iz Narodne biblioteke iz 2006, kada je postojala samo radio emisija; govore Snježana Milivojević, Ivan Čolović i Vojin Dimitrijević.
Na vest da su u nekim zapadnim administracijama rubrike „otac“ i „majka“ zamenjene sa „roditelj 1“ i „roditelj 2“, Srbi se pitaju šta bi se desilo ako bi se i ovde uvele takve novotarije.
Prošlog meseca ispred Narodne skupštine svečano je promovisana nova generacija kadeta Vojske Srbije. Tom prilikom promociju je imala i „Vila sa Košara“, do nedavno malo poznata pesma…
Nije tačno da srpske vlasti izbegavaju da govore o zločinima 1990-ih. Naprotiv, neumorno, skoro opsesivno, govore o njima, a ne ostavljaju na miru ni neke od preživelih ratnih zločinaca.
Reč na komemoraciji: Ovde se već 24 godine kultura dekontaminira od otrova nacionalizma. Ovde smo se zajedno sa Borkom sećali žrtava tog otrova i jedne od najvećih – Jugoslavije.
Poklon za Vidovdan: Kada je prerasla u politički mit, hrišćanska priča o Lazarevom opredeljenju za carstvo nebesko pretrpela je niz revizija, a ponegde od osnovne priče nije ostalo skoro ništa.
Ne znam zašto, ali promocija „Izabranih djela“ mitropolita Amfilohija u kripti hrama Svetog Save u Beogradu ostala je nezapažena. Na njoj su govorili i mitropolit Porfirije, Matija Bećković i Milo Lompar.
Obojica žive u Srbiji, ali nisu etnički Srbi. Prvi je po toj osnovi Francuz, drugi Albanac. Gujon je direktor fondacije Solidarnost za Kosovo, a Đuraj je pekar koji se amaterski bavi humanitarnim radom u Borči.
Na zasedanju Uneskovog Međuvladinog komiteta za očuvanje kulturnog nasleđa na Mauricijusu pevanje uz gusle u Srbiji upisano je u Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva.
Čitanje Povelje o srpskom kulturnom prostoru: tu nema dvojne lojalnosti, nema dva kulturna pasoša, ili si kulturno naš ili nisi. A kad si u tom bitnom smislu samo naš, čista je šteta i nepravda što nisi i inače.
Sa tribine „Anatomija hrvatsko-srpske mržnje“ u Zagrebu: Slažem se sa onima koji misle da ratovi devedesetih u Jugoslaviji nisu gotovi i da nas naši političari i dalje drže u mentalnom ratnom stanju.
Iz nove knjige u izdanju Biblioteke XX vek: Ideja o ovoj knjizi bila je jednostavna: sakupiti na jednom mestu moje tekstove o slikarima i slikama. Ali čim sam počeo da je ostvarujem, stvari su se iskomplikovale.
VIDEO i transkript razgovora u CZKD-u, govore Ivan Čolović, Srđan Atanasovski, Dubravka Stojanovic i Teofil Pančić. Razgovor vodila Svetlana Lukić.
Behar – Prikaz knjige Ivana Čolovića Smrt na Kosovu polju, pred vidovdanski razgovor u CZKD-u: Tako je Kosovo „osvećeno“, ali je nova Srbija tamo zatekla nešto sasvim drugo od onoga što misli da je ostavila.
Duža verzija teksta iz nedeljnika Vreme: Za one koji danas govore o kosovskom zavetu, a pritom misle na Lazarev izbor nebeskog carstva, gubitak materijalnog Kosova ne samo da je prihvatljiv već je i poželjan.
YU Historija – Istoričari, počev od Ilariona Ruvarca i Ljubomira Kovačevića, osnivača kritičke istoriografije u Srbiji, pa do Sime Ćirkovića utvrdili su da je naše pouzdano znanje o Kosovskoj bici sve manje.
Vlast je shvatila da može da ostane na oba koloseka, nacionalnom i evropskom, i nudi svoje usluge putnicima u oba pravca. Glavni trik je u tome što voz stoji.
Nacionalizam je ideologija elite i u tom smislu daleko od naroda. A populizam je strategija kojom se narod ubeđuje da vitalno zavisi od identiteta, koji je za njega mnogo važniji od hleba.
Danas – Uz zahvalnost Miodragu Markoviću na obnavljanju interesovanja za knjigu “Vidovdan i časni krst”, još jednom moram da osporim njegovo mišljenje da je ta knjiga prevaziđena.
Reč na komemoraciji 7. marta 2017: Njegova mišljenja jednima mogu da izgledaju kao suviše radikalna, drugima kao nedovoljno radikalna. Na takve reakcije nailazilo je i ranije ono što je radio i govorio.
Razgovor Dejana Ilića sa autorom o njegovoj novoj knjizi „Smrt na Kosovu polju“: Kosovski mit može da prenosi međusobno suprotne poruke i zato je opstao tako dugo, bar dva veka.
Poklon za Vidovdan: Predgovor nove knjige – u knjižarama od 11. jula: Ova knjiga je samo jedna mogućna istorija kosovskog mita, plod moje želje da se svojim očima uverim čega sve tu ima…