Levica na izborima
Godinama vlada gromoglasna tišina od strane opozicije kada je reč o potezima vlasti u oblasti rada i socijalne zaštite. Onda je koalicija „Moramo“ objavila svoj Program „Za dostojanstven rad“.
Godinama vlada gromoglasna tišina od strane opozicije kada je reč o potezima vlasti u oblasti rada i socijalne zaštite. Onda je koalicija „Moramo“ objavila svoj Program „Za dostojanstven rad“.
Za prodavca se traži ginekološko-akušerska sestra. Recepcioner iz Tutina treba da bude geodeta, a recepcioner iz Vrnjačke Banje ekonomista. Za pedagoga na Kosovu se traži master psiholog.
Presuda Evropskog suda za ljudska prava odnosi se na slučaj bosanskih radnika koji su se prijavili za rad u Azerbejdžanu preko SerbAza. Tamo su ih dočekale smene od 48 sati i robovski rad.
Hajde da milijardu navodne odštete Rio Tintu damo najsiromašnijima, onu milijardu koja će biti potrošena na lični i partijski komfor ljudi na vlasti.
Pojedine odredbe vrlo su progresivne, ali ih obesmišljava izostanak prava na minimalnu zaradu, sindikalno organizovanje, kolektivne pregovore, stupanje u štrajk.
U svim evropskim državama ovo je označeno kao kršenje propisa i nedozvoljeno ponašanje. I prema našim zakonima jasno je da su oštećeni lažno samozaposleni, ali i država.
Vijetnamski radnici su žrtve trgovine ljudima, a mi smo prinuđeni da slušamo apologete koji se utrkuju u tome ko će se više ulizivati investitorima i trafikerima. Evo rezimea njihovih nastupa.
Priča o vijetnamskim radnicima je priča o 500 krivičnih dela trgovine ljudima, za koje počinioci moraju dobiti višegodišnje kazne zatvora. Krivični zakonik u članu 388. daje definiciju ovog dela…
Poglavlje 19 o tržištu rada i socijalnoj politici nije u fokusu javnosti, ali njegove poruke pokazuju primetno odstupanje Srbije od standarda radnog prava u EU.
VIDEO – Na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju održan je 3. razgovor „Kakvu ekonomiju želimo“. Govore Sarita Bradaš, Mario Reljanović, Svetislav Kostić, Mihailo Galić i Jelena Žarković.
„Radnicima ćemo dati sva prava pod uslovom da ne koštaju poslodavca“. Ovo je deviza prema kojoj se uređuju novi modeli radnog angažovanja kojima nas vlast obasipa, uz podršku lobi grupa.
Iako državni poltroni kapitala žele da mislimo drugačije, poslovna tajna nije međunarodno ljudsko pravo poslodavaca, a sloboda udruživanja i mišljenja svakog pojedinca – jeste.
VIDEO – Razgovor o primeni Zakona o zabrani diskriminacije održan tokom Nedelje Ponosa. Govore Saša Gajin, Goran Miletić, Ivana Žanić, Mario Reljanović, Aleksandra Gavrilović i Marijana Luković.
Svako od nas radi, ili zna nekoga ko radi za poslodavca putem ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova, ugovora o delu, putem zadruge, ili eventualno na sezonskim poslovima…
Zakonom o radnom angažovanju zbog povećanog obima posla dalje se urušava sistem radnog prava a radnici obespravljuju.
Zakon o finansijskoj podršci porodici s decom je pisan bez ikakve svesti o Konvenciji o zaštiti materinstva prema kojoj se ne smeju razlikovati trudnice i porodilje po obliku zaposlenosti.
Anketa koju je sprovelo Udruženje radnika na internetu krajem jula ove godine, na uzorku od 798 frilensera, može dati neke odgovore na pitanja ko su frilenseri, čime se bave i šta očekuju.
Ortoped u Leskovcu je profesionalno oboljenje koje je postalo karakteristično za radnike fabrike Aptiv nazvao upravo prema poslodavcu iz koje oboleli dolaze – „sindrom Aptiva“.
Radnici se mogu osećati bespomoćno kada poslodavac ide protiv pravnog i institucionalnog poretka države. Ipak, kada vas izneveri sistem, razmišljajte van sistema.
Poslovodstvo Aptiva iz Leskovca je radnicima podmetnulo na potpis izjavu kojom se oni odriču prava na ograničeno radno vreme, kao i bezbednosti na radu u toku takvog radnog vremena.
Iz dnevnika bebe rođene u Vučićevoj Srbiji: Danas sam se rodio u Srbiji, maloj zemlji na Balkanu u kojoj je javni dug 57% BDP-a, a prosečan životni vek 6 godina kraći od evropskog proseka.
Šta su frilenseri dobili usvajanjem izmena i dopuna Zakona o porezu na dohodak građana pre nekoliko nedelja? Dosta toga u odnosu na prethodno stanje. Nekoliko puta im je umanjen poreski dug…
Ugovori sa nultim radnim vremenom još uvek ne postoje u Srbiji. Ali to ne znači da neće uskoro postati realnost – već je nekoliko prethodnih ministara za rad pominjalo mogućnost njihovog uvođenja.
Zaposlena je dala otkaz lošem poslodavcu i našla bolji posao. Godišnji odmor nije iskoristila, ali nije dobila ni naknadu za njega. Svesna svojih prava, obratila se inspekciji rada. I tu počinju problemi.
Ničim izazvan i van svojih ustavnih nadležnosti, predsednik Vučić je nedavno pružio zrnce nade frilenserima da će njihov problem zaostalih neplaćenih poreza biti rešen veoma povoljno.
Javna rasprava je od 8. marta do 2. aprila. Pokrenuta je tiho, kao i uvek kada se nešto sprovodi javno samo zato što mora.
Zbog rupa u Zakonu o radu, poslodavac koji želi da sankcioniše povredu radne obaveze ili kršenje radne discipline, umesto disciplinskog postupka protiv zaposlenog pokreće – otkazni postupak.
Kako je moguće da gotovo trećina zaposlenih radi na određeno vreme? To je izuzetak od pravila, tako da poslodavac nije u mogućnosti da uvek i sa svakim zaposlenim zaključi ovu vrstu ugovora.
Ti ljudi moraju biti u radnom odnosu, na određeno ili neodređeno vreme, sa svim pravima, obavezama i odgovornostima uređenima zakonom. Ali to je moguće samo u državi u kojoj vlada pravo.
Vlast tvrdi da nam radnička prava idu u pogrešnom smeru „zbog toga što Evropa od nas to traži“. Istina je drugačija – usklađivanje sa pravom Evropske unije može doneti dosta dobrog radnicima u Srbiji.
Kako to da država na kršenje zakona – rad na crno može biti i krivično delo – reaguje izmenom zakona u korist onih koji zakon krše?
Korona je najpre donela talase otpuštanja. Stradali su oni najranjiviji, ljudi koji rade na crno i u raznim egzotičnim formama rada van radnog odnosa. Stradali su nešto kasnije i oni u radnom odnosu…