Woltizacija radnika
Wolt u Srbiji navodno primenjuje algoritam koji favorizuje strane dostavljače, na štetu domaćih. Problem je u tome što su stranci, naime, značajno manje plaćeni od domaćih radnika.
Wolt u Srbiji navodno primenjuje algoritam koji favorizuje strane dostavljače, na štetu domaćih. Problem je u tome što su stranci, naime, značajno manje plaćeni od domaćih radnika.
Deset godina posle izmena i dopuna Zakona o radu, treba odati priznanje neopevanim herojima neoliberalizma koji vredno kasape radno zakonodavstvo i to na veoma stručan način.
Bez dokaza o masovnim zloupotrebama prava na bolovanje u Nišu, odlazeća premijerka je najavila istragu lekara. Nije pomenula uslove rada i kršenja zakona kod poslodavaca.
Prethodnih par nedelja obeležila je lavina loših vesti. Radnici ginu. Radnike povređuju. Radnici su žrtve trgovine ljudima. U Trajalu je poginulo dete. Niko (za sada) ne odgovara.
Znamo da „strani investitori“ i „gazde“ u Srbiju mahom donose principe novog robovlasništva. Ali, postoje i suprotni primeri: austrijsko preduzeće Mitros Fleischwaren iz Sremske Mitrovice.
Kako radnici mogu da steknu pravo upravljanja preduzećem, njegovom imovinom i dobiti koju je ostvarilo?
Ako pitate poslodavce, reći će vam da su radnici previše zaštićeni. A zapravo, radnika je toliko lako otpustiti da Srbija krši niz međunarodnih standarda o sigurnosti zaposlenja.
Poslodavci su smislili ovu nemoralnu stimulaciju kako bi se radnici faktički odrekli prava na plaćeno odsustvo, i dolazili i onda kada ne moraju (ili ne smeju!) da se pojave na radu.
Novinari su dvostruko ugroženi, kada ih posmatramo kao radnike. Ugroženi su opštim negativnim razvojem radnog zakonodavstva. Dodatno su ugroženi po prirodi svoje specifične profesije.
Smešan je argument da se radnim danima kupuje manje jer ljudi nisu navikli na to. Ovo je zamka koju kapitalisti sami postave i onda veselo uskoče u nju. Kako je subota radni dan?
Koji je to najmanji zajednički interes sindikata i političkih partija u opoziciji, da se međusobno podrže? Da li je moguće pronaći tačke spajanja koje će biti dovoljno važne da privuku birače?
Evropska tendencija je da se što veći broj ljudi uključi u osnovna prava radnika. U Srbiji se ide u suprotnom pravcu. Posledica je, naravno, nezaštićen i jeftin radnik.
U klasičnom radnom pravu, korišćenje teškog finansijskog položaja jedne strane radi nametanja nepravičnih uslova rada druge strane, jednostavno bi se zvalo radnom eksploatacijom.
Zahtev za preispitivanje statusa dva reprezentativna sindikata možda je šansa da preispitaju sami sebe, svoje strukture, način delovanja i politike koje podržavaju.
Još se zveckalo oružjem posle događaja u Banjskoj, a 20 organizacija sa Zapadnog Balkana potpisalo je dokument na konferenciji u Albaniji.
Novi izveštaj o radnopravnom položaju platformskih radnika u Srbiji analizira četiri platforme: Glovo, Wolt, Mr.D i Yandex. Nijedna ne ispunjava standarde dostojanstvenog rada.
Autoritet ovog navodno nezavisnog tela urušava pre svega država. U njemu sede socijalni partneri sumnjive reprezentativnosti koja za skoro dve decenije nije nijednom preispitana.
Prošlo je više od dva meseca od bot-skandala, kada je objavljena lista 14.000 partijskih botova SNS-a, koji koriste državne resurse za partijsko agitovanje i promovisanje Vučića.
Dobili smo nove izmene i dopune Zakona o dualnom obrazovanju, koje deluju čak i apsurdnije od prethodnih, i sve više se kreću ka prinudnom regrutovanju dece za dualno obrazovanje.
U jednom od svojih izleta u negiranje prava radnika Miša Brkić kaže da ne postoji dostojanstven već samo produktivan rad. Neka smo sve siromašniji, samo da su kapitalisti sve bogatiji.
Predsednik Vučić je još u julu znao koliki će biti minimalac od 1. januara 2024. godine, dva meseca pre nego što bi nadležne institucije trebalo da utvrde iznos minimalne cene rada.
Sve je počelo davne 2010. kada je poznato medijsko privredno društvo prekršilo zakon prilikom otpuštanja zaposlenih kao organizacionog viška.
Događaji u Bačkoj Palanci predstavljaju Srbiju u malom – tu su svi elementi tragedije koju živimo i izbegavanje odgovornosti onih koji su za tu tragediju najzaslužniji.
Našli smo se na spisku zemalja koje su praktično ubile kolektivno pregovaranje, gde se proklamovana prava ne ostvaruju. Jura i Pošte Srbije su među najgorim kompanijama na svetu.
Da li je botovanje nezakonito? Da li je baza botova napravljena uz njihov pristanak i da li su bili ucenjeni? Može li se reći da je reč o organizovanoj kriminalnoj grupi?
Okolnosti političkog života u Srbiji su pokazale da imamo dovoljno toga zajedničkog da na mirnim, ali buntovnim protestima kažemo šta nam to smeta i šta želimo da menjamo.
Priprema se uredba koja će sa tržišta EU isključiti proizvode nastale prinudnim radom. Da li će Srbija biti rizično područje čiji će se izvoz naći pod posebnim režimom provere?
Nuklearna inženjerka otpuštena je zbog tvitova u kojima kritikuje vlast, što je neka služba godinama pratila da proverava podobnost zaposlene. Takav otkaz je, naravno, nezakonit.
Vrtići gotovo da više nemaju pomoćno osoblje koje se brine o higijeni i sprema hranu deci. Ponižavani i marginalizovani toliko dugo, očigledno su poželeli da odu, možda i van Srbije.
Kuriri i vozači koji rade putem platformi nemaju opipljivog poslodavca, pa po zakonu pripadaju ili nedefinisanoj egzotičnoj kategoriji radnika ili nabeđenih samozaposlenih (koji to nisu).
Tri od sto (3%). Toliko odgovornih lica bude kažnjeno u krivičnom postupku kaznom zatvora za smrt radnika. Od preostalih 97, njih 7% se izvuče sa uslovnom osudom, a 4% sa kućnim zatvorom.
Potpuno je legitimno pitanje šta je potrebno da se radnici u Srbiji organizuju pa da za Prvi maj, kao u mnogim zemljama Evrope i širom sveta, iskažu nezadovoljstvo svojim položajem.