Rekonstrukcija Ukrajine
Nad Ukrajinu se nadvila senka raspada Jugoslavije. Kao presedan za aneksiju delova Ukrajine Putin se poziva na Kosovo, ali razmišljajući o budućnosti te zemlje nameće mi se sudbina BiH.
Nad Ukrajinu se nadvila senka raspada Jugoslavije. Kao presedan za aneksiju delova Ukrajine Putin se poziva na Kosovo, ali razmišljajući o budućnosti te zemlje nameće mi se sudbina BiH.
Oproštaj od velikog pesnika (9.5.1938 – 9.1.2023) Dajte mi ulicu punu ljudi i ja sam srećan. Ako želite da upoznate neku zemlju, hodajte njenim gradovima i gledajte kako žive bogataši i sirotinja.
Tek 1977, posle strašnih kriza gladi izazvanih ratovima u Nigeriji i Bangladešu, izgladnjivanje civila kao sredstvo ratovanja izričito je zabranjeno Ženevskim konvencijama.
Usled rasta temperature, biljne i životinjske vrste, kao i ljudi, kreću se ka hladnijim predelima. Taj egzodus je već u toku i počinje da ugrožava biološku i političku stabilnost.
Obećanje turbulencije je sve što je ostalo od brexita koji još funkcioniše samo kao fantazija o oslobađanju, ne od Brisela već od svakog oblika regulacije sticanja novca.
Prikaz novih knjiga o Hani Arent i reprinta njene prve knjige – „Ne rađamo se jednaki, već to postajemo kao članovi neke grupe snagom zajedničke odluke da jedni drugima garantujemo prava.“
Iz arhive: Vođa mora biti pravi muškarac, kao Musolini. „Jakom čoveku“, kaže Iljin, „vlast sama dolazi“. Narod će mu se klanjati, a Vođa će „samoga sebe kaliti kroz pravednu i muževnu službu“.
Ključno pitanje nije bilo da li je Avganistan sposoban za demokratiju, već da li su demokratske vrednosti u Americi dovoljno jake da se projektuju na razdaljinu od 10 hiljada kilometara.
Kako da isteramo zle duhove iz hladnoratovskih priča o liberalizmu, demokratiji i slobodnom svetu? Kako da izbegnemo da se mišljenje privilegovanih belih muškaraca prikazuje kao globalno.
Trump i zombi politika – Manjina koja želi ostvariti nadmoć nad većinom ne mora samo izbjeći posljedice manjeg broja glasova na izborima. Ona mora same izbore učiniti beznačajnima.
Prikaz dve nove knjige o Makijaveliju: Da li on savetuje vođama da budu nasilni i nepošteni (Didro) ili građanima otkriva mehanizme koji deluju iza nepoštenja i nasilnosti njihovih vođa (Ruso)?
Uklanjanje Trumpa voljom birača jeste nužan preduslov stabilnosti demokratskog sistema, ali nije garancija da će se to i ostvariti. Nije Trump izmislio rasizam, oligarhiju, ksenofobiju, mizoginiju…
Prikaz nove knjige Branka Milanovića „Kapitalizam njim samim: budućnost sistema koji vlada svetom“: Branitelji kapitalizma tvrde da demokratija i slobodno tržište uvek idu zajedno, kao deveruše…
Identifikacija sa crnom Amerikom stvara prostor da se evropski kompleks niže vrednosti kompenzuje stavom moralne superiornosti koji zanemaruje evropsku kolonijalnu prošlost i rasizam.
Razočaran konvencionalnom ekologijom, Servigne je najistaknutiji pripadnik mlade generacije mislilaca, naučnika i aktivista koji sebe nazivaju, ne bez ironije, kolapsolozima.
Britanijom upravlja desničarska vlada koju su doveli najstariji glasači, uprkos mladima sklonim socijalizmu. Za Johnsona je brexit bio samo izborna strategija i on ga neće iskoristiti za napredak zemlje.
U Severnoj Irskoj smo već sprovodili identitetsku politiku: nije valjalo. I dok smo čekali da Severna Irska postane sličnija ostatku sveta, ostatak sveta se pretvorio u nju: postao je jednostran i ratoboran.
Jedna od ironičnih posledica brexita je to što Britanija danas ima najveći proevropski pokret u Evropi. Marš za Ostanak u oktobru 2019. okupio je najviše evropskih zastava ikada viđenih na jednom mestu.
Ljudi zaduženi da upravljaju velikim privredama sveta sve manje veruju da je ekonomija sposobna da odgovori svom zadatku. Ona sve više liči na nauku koja rešava probleme koji više ne postoje.
30 godina od pada Berlinskog zida (9. novembra): „Od akvarijuma možete da napravite riblju čorbu, ali od riblje čorbe ne možete napraviti akvarijum” – ovu šalu o komunizmu sam prvi put čuo 1989.
SAD je pojačao kampanju finansijskog zastrašivanja i vojnih pretnji Iranu. Iako možda ne deli apetit Džona Boltona za bitku s Teheranom, Tramp je na Twitteru zapretio da Iranu može doći „kraj“.
Da li su vozovi, autobusi i avioni zaista doveli do porasta književne proizvodnje? Izvesno je da su ta prevozna sredstva brzo prodrla u svetove pisaca. Prvo sećanje Virdžinije Vulf je na majčinu haljinu u omnibusu.
Nema „nas“ bez „njih“. Dok postoje „oni“ postojimo i „mi“. Ideja o „nama“ bila bi besmislena bez „njih“. Bojim se da to pravilo ne obećava ostvarenje sna o svetu bez nasilja.
Ako je liberalna demokratija ugrožena, zašto se u pomoć ne pozovu branitelji „otvorenog društva“, kao što su Isaiah Berlin, Arthur Schlesinger Jr, Karl Popper i Raymond Aron?
Da li su mirotvorci iz 1914. „mesečarski“ ušetali u sukobe? Bili su gurnuti u rat uz utisak da je „bolje sada nego kasnije“.
Sedamnaestog januara 1940. Staljin je potvrdio smrtne presude za 346 istaknutih građana, uključujući pozorišnog reditelja Vsevoloda Mejerholda, bivšeg šefa NKVD-a Nikolaja Ježova i pisca Isaka Babelja.
Kao istoričar specijalizovan za Holokaust, nacističku Nemačku i Evropu u doba svetskih ratova, često me pitaju u kojoj meri aktuelna situacija u SAD podseća na ovaj međuratni period i uspon fašizma u Evropi.
Biti izgnan ne znači nestati, već smanjivati se, dok ne dostignemo svoju stvarnu visinu, pravu visinu sopstva. Swift, majstor izgnanstva, to je veoma dobro znao. Za njega je egzil bio tajna reč za putovanje.
U odličnoj priči „Očevi i sinovi“ njegov alter ego Nick Adams vozi kroz pejzaž „zamišljajući kako lovi sve što vidi“. Ova vrsta pohlepe je od Hemingwaya napravila zlatni standard američke muškosti.
Evropa postaje antimuslimanska dok postaje muslimanska. Ni multikulturalna Britanija ni svetovna Francuska nisu rešile problem muslimanske integracije. Dok bude tako islam će kod Evropljana izazivati nelagodu.
Pitanje nije da li populisti generalno mogu da vladaju – u mnogim zemljama su pokazali da mogu – već da li je novi tehno-populizam jednokratni eksperiment ili vesnik budućih događaja u zapadnim demokratijama.
Neverovatno je da je kulturnoj istoriji 20. veka potreban podsetnik da je Beket bio član francuskog pokreta otpora i da je svoja remek dela napisao neposredno posle Drugog svetskog rata i Holokausta.