Da li smo dobri Evropljani
Istraživanja su otkrila indikatore zajedničkog evropskog identiteta kod građana EU i neočekivano visoku spremnost da se podrže evropske politike koje bi podrazumevale redistribuciju preko državnih granica.
Istraživanja su otkrila indikatore zajedničkog evropskog identiteta kod građana EU i neočekivano visoku spremnost da se podrže evropske politike koje bi podrazumevale redistribuciju preko državnih granica.
Da li cilj opravdava sredstvo? Da li se ukidanjem nepovredivosti evrozone osigurava budućnost zone blagostanja? Da li će ritualno samožrtvovanje jedne članice zbližiti Evropljane?
Zanesen uspehom, on još odlučnije pritiska pedalu vremeplova – dalje, dalje u prošlost! Sovjetska retorika ustupa mesto imperijalnoj. Državni program postaje maksima Aleksandra III: „Rusija ima samo dva saveznika – vojsku i mornaricu“.
Masakr u Parizu je manifestacija pogleda na svet u kome nema mesta za argumente i ideje, koji priznaje samo jednu istinu i svoje istomišljenike. To je negacija našeg najvažnijeg dostignuća – slobode govora.
Mi, potpisnici ove peticije, pozivamo nemačku vladu da preuzme odgovornost za mir u Evropi. Potrebna nam je nova politika popuštanja… Ne smemo oterati Rusiju iz Evrope. To bi bilo neistorijski, nerazumno i opasno po mir.
Negiranjem veze između odbojnosti prema demokratiji kod nemačkih elita pre 1914. i nemačkog puta u Prvi svetski rat, u stvari je pokušaj da se Versajski ugovor proglasi uzrokom svih zala. Ako je nemačka kriva „samo“ za Drugi svetski rat, onda nije daleko ni tvrdnja da je Hitler bio „samo velika greška“ nemačke istorije.
U slučaju Krima, daleko je važnija istorija od pozivanja na međunarodno pravo.
Teme „slobodnog eseja“ na maturskom ispitu glasile su: „I rat ima dobre strane“, „Život nije najvrednije blago“, „Smrt poseduje pročišćujuću snagu“.
Zapad greši kada misli da Ukrajina predstavlja veliki dobitak.
Na zapadnom frontu nije bilo ratnih zločina jer je tamo zavladao totalni rovovski rat. Situacija je međutim bila drugačija u Srbiji.
Crvena linija se 2008. nalazila u Gruziji, koja je pokušavala da uđe u NATO. Sada je crvena linija u Ukrajini.
Wildersa i Le Pen ujedinjuje mržnja prema evropskom čudovištu.
Nemačka nije jedini krivac za I svetski rat; tu su još 4 velike sile: Austrougarska, Rusija, Francuska i Britanija.
Evropska unija je dobila Nobelovu nagradu zato što je jedna norveška socijalistkinja doživela moždani udar.
U evropskim zemljama raste trend osnivanja protestnih partija koje kritikuju etablirane elite.
Postoji opasnost da će Francuska i Nemačka podleći iskušenjima secesije i renacionalizacije.
MMF je značajno potcenio negativne efekte štednje na BDP i time dodatno pojačao krizu.
Pojam suvereniteta nacionalnih država, koji je u središtu evropske debate, postao je anahron.
Nikad im nije dosta Evrope, oni je zloupotrebljavaju kao ideologiju.
Šta bi bilo da je grčki generalni štrajk obuhvatio nekoliko zemalja.
Vreme je Velike depresije, nezaposlenost je ogromna. Gradonačelnik malog grada u Austriji ima rešenje.
U Grčku je poslednjih godina ušlo više od 700.000 ilegalnih imigranata; polovina njih iz Avganistana, Pakistana i Bangladeša.
Intervju sa Davidom Graeberom, američkim etnologom i anarhistom.
Politički akcioni komiteti, takozvani super pakovi, idealna su poluga za promenu vlasti.
Na izborima u nedelju će se odlučivati o daljem putu Grčke, to jest o njenom ostanku u evro zoni.
Na najveće demonstracije u Bahreinu izašlo je 400.000 ljudi, kao kada bi u Egiptu izašlo 40 miliona.
Svi žele da razgovaraju s njim o Katastrojki, njegovom novom filmu.
Razgovor sa Filipom Agionom, ekonomskim savetnikom Fransoa Olanda: reforme, štednja, investiranje.
Jedan od osnivača OWS, u svojoj novoj knjizi analizira 5.000 godina dugu istoriju zaduživanja.
U ujedinjenje Nemačke uloženo je dve hiljade milijardi evra. Spas Evrope neće biti jeftiniji.
Očaj se širi kontinentom, krajnje je vreme da se preciznije pozabavimo dijagnozom evropske bolesti.