Tuđmanistički konsenzus o Oluji
Većinski srpska sela još uvijek su u ruševinama, s možda je dvadesetak posto onih koji su se vratili i žive teško. Nekih sela više uopće i nema, a Knin izgleda kao zaboravljeni grad, što zapravo i jeste.
Dragan Markovina (Mostar, 1981) je istoričar, publicista i pisac. Od 2004. do 2014. godine radio je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, i u tom periodu stekao titulu doktora istorijskih nauka. Redovni je kolumnista portala Telegram, sarajevskog Oslobođenja, portala Peščanik i portala Velike priče te autor emisije „U kontru sa Draganom Markovinom“ na sarajevskom O kanalu. Utemeljitelj je ljetnje škole „Korčula after Party“. Autor je knjiga Između crvenog i crnog. Split i Mostar u kulturi sjećanja (2014), Tišina poraženog grada. Eseji, priče, kolumne (2015), Povijest poraženih (2015), Jugoslavenstvo poslije svega (2015), Doba kontrarevolucije (2017), Usamljena djeca juga (2018) Jugoslavija u Hrvatskoj (1918-2018): od euforije do tabua (2018), Libanon na Neretvi. Kultura sjećanja, kultura zaborava (2019), Neum, Casablanka (2021), Povijest, politika, popularna kultura (2022), Partizani prohodu (2022), 14 februar 1945 (2023), Programirani zaborav. Podijeljeni gradovi i neželjena sjećanja (2024), Maršal na Poljudu (2024).
Nationalization of Nikola Tesla
A fantastic tragicomedy could be written around the fact that the citizens of Croatia have chosen Nikola Tesla as one of the figures who will be featured on Croatian euro banknotes.
Nacionalizacija Nikole Tesle
Hrvatski i srpski nacionalisti se zapravo u svemu slažu. U ovom konkretnom slučaju, nezadovoljni su i jedni i drugi zato što će Tesla biti na hrvatskim novčanicama eura. Fantastična tragikomedija.
Diplomatske uzaludnosti Zorana Milanovića
Njegova fiksacija u posljednje vrijeme je položaj Hrvata u BiH, što je ozbiljan problem za te ljude, a ne potencijalna pomoć kako dobar dio njih misli.
40 godina Međugorja
Četrdeseta godišnjica navodnog ukazanja Gospe u Međugorju prošla je ovih dana u sjeni brojnih drugih vijesti, vezanih što uz razne praznike, što uz rezolucije Europskog parlamenta…
Haški sud nije uspio, ali će ostati nešto pozitivno
Nakon što je Mladić dobio očekivanu presudu, uz neočekivano izdvojeno mišljenje, možemo da postavimo pitanje je li haški sud ispunio svoju svrhu.
Drugačija Hrvatska
Ako itko diktira trendove u zemlji to su dva najveća grada, Zagreb i Split, u kojima su premoćnu pobjedu odnijeli ljudi i pokreti koji su izrasli iz aktivizma i izgradili vlastite karijere i imena mimo politike.
Epohalne promjene u Hrvatskoj
Hrvatska je dva puta imala povijesne izbore, one prve višestranačke 1990. i one 3. siječnja 2000. na kojima je HDZ konačno poražen. Upravo okončani lokalni izbori biće treća takva epohalna promjena.
Regresija omladine u Hrvatskoj
Najvidljiviji pomak je uočen u odnosu prema 2. svjetskom ratu, jer sada nešto više od 15% mladih ljudi smatra da ustaška država nije bila fašistička tvorevina, dok je prije 6 godina to mislilo njih čak 72%.
Oscars and unrealistic expectations
Now that the Oscars are over, leaving many around here disappointed or thrilled that the film ‘Quo vadis, Aida?’ didn’t win, it is worth pointing out the continuous clash with reality in these parts.
Oskar i nerealna očekivanja
Sad kad je dodjela Oskara završena ostavivši mnoge razočarane ili ushićene time da film ‘Quo vadis, Aida?’ nije ovjenčan tom nagradom, nije zgorega ukazati na naš kontinuirani sukob s realnošću…
Nasilje policije u Mostaru je logičan ishod policijskog sata
Imamo posla s vlastima koje jednostavno ne znaju što rade i više se niti ne mogu pretvarati da su zaista posvećene suzbijanju pandemije.
30 godina od početka rata u Hrvatskoj
Na Plitvicama se tog Uskrsa ocrtala stvarnost tog rata i njegovog nasljeđa. Vidjeli smo iracionalnost srpskog nacionalizma, spremnost hrvatskih vlasti da ne dopuste takav razvoj stvari i na kraju posljedice.
27. mart i Ivo Lozica
Pokrajinski komitet KPH, nakon što je čuo vijesti iz Beograda, istog 27. marta odlučuje da sutra organizira demonstracije u Splitu i Solinu. Trajale su dva dana, na splitskima je bilo 2-3 hiljade ljudi…
Drugi napad na Radu Končara
On je ostao najveća crvena krpa hrvatskim desničarima, veća od Josipa Kraša ili Đure Đakovića. Končar je bio Srbin, komunist i partizan, što je već sasvim dovoljno za histeričan odnos prema njemu…
Nema staraca za zemlju
Nakon „Dare iz Jasenovca“ i najave filma o Oluji, postoji opasnost od banalizacije još jedne kompleksne teme. Zato prilažem sinopsis filma o Oluji iz perspektive poraženih.
Kusturičin posljednji let za Sarajevo
Fotografija Emira Kusturice koji sa sjetnim pogledom iz helikoptera promatra Sarajevo obišla je kompletan jugoslavenski prostor. Nema nikakve sumnje da je fotografiju u javnost pustio sam Kusturica…
Prisilni egzil Mire Furlan
Kao da prošla godina nije bila dovoljno surova, nova je nastavila u istom tonu pa s jednakom nevjericom s kojom nas je zatekla vijest o smrti Alema Ćurina, čitamo jutros vijest o odlasku Mire Furlan.
Sve naše Banije
Potres koji je razorio Baniju upozorio je javnost na nekoliko stvari koje bi u normalnijoj zemlji rezultirale dubinskim promjenama, ali u ovoj Hrvatskoj je jako teško za očekivati da do tih promjena i dođe.
Stockholmski sindrom u Mostaru
Ljudi su premoćnom većinom birali nacionalne stranke i nacionalističke politike. HDZ i SDA su zajedno dobili dvije trećine glasova. Tek 15% Mostaraca ne glasa za nacionaliste…
Pogled na BiH iz SAD-a i Hrvatske
Istog dana kada je Odbor za vanjske poslove Zastupničkog doma SAD-a raspravljao o Zapadnom Balkanu, hrvatski Sabor je raspravljao o provedbi Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH.
Bogićević za kraj jedne epohe
Nakon što je SDA izgubila vlast u Sarajevu uz euforiju građanske javnosti koja je zamutila stvarni ishod izbora, novi gradonačelnik glavnog grada BiH izgleda će biti Bogić Bogićević.
Dejton – 25 godina
Video temat i transkript povodom 25 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Govore Dubravka Stojanović, Dragan Markovina, Vladimir Gligorov i Dino Mustafić. Razgovore vodi Svetlana Lukić.
Nova uklanjanja partizanskih spomenika u Hrvatskoj
U Hrvatskoj se opet uklanjaju spomenici posvećeni NOB-u. To je nastavak trenda iz devedesetih kada je uklonjeno ili oštećeno 3.000 takvih spomenika.
Zašto je nezavisna kultura na udaru
Sve što u zadnjih nekoliko godina bilježimo na polju kulture u postjugoslavenskim zemljama, ponajprije u Hrvatskoj, Srbiji i BiH, dovršetak je procesa kontrarevolucije koji je krenuo 1990.
Tuđmanov duh na Pantovčaku
Predsjednik otvoreno ratuje s čovjekom iza koga ne stoji nitko i denuncira ga kao neprijatelja Hrvatske. Milanović je, ako je netko to propustio, Žarka Puhovskog optužio za svjedočenje u Haagu…
Iskupljenje u Varivodama
Počelo je dolaskom Borisa Miloševića u Knin, nastavilo se dolaskom ministra branitelja Tomislava Medveda u Grubore, da bi vrhunac došao u Varivodama u koje je došao sam hrvatski premijer.
Kako do mira u Srebrenici, spomenikom o miru ili predstavom koja suočava?
U Srebrenici je podignut Spomenik miru, dok će se u Beogradu odigrati predstava Zlatka Pakovića. Između te dvije stvari je nepremostiv ponor.
Slučaj Dačić ili nedosljednosti oko Jasenovca
Istina je da su, nadajući se što većim ratnim reparacijama, vlasti FNRJ ukupan broj ubijenih pribrojili jasenovačkom logoru smrti.
Janša pred Pompeom kao prototip ovdašnjih nacionalista
Snishodljivost prema moćnijima, prezir prema sugrađanima, bahatost prema susjedima i odbijanje antifašističkog nasljeđa.
Imena ulica i kisela grožđa
Prvo što sam pomislio kad sam pročitao vijest o promjeni imena beogradskih ulica nazvanih po prema Srbima neprijateljskim gradovima bilo je to da bih da sam Beograđanin poludio od bijesa.
Kidnapiranje i povratak ljevice
U istom danu smo svjedočili obilježavanju 30. godišnjice SPS-a i objavljivanju Deklaracije o regionalnoj solidarnosti, koju su inicirale četiri lijeve političke stranke iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.
