Bogićević za kraj jedne epohe
Nakon što je SDA izgubila vlast u Sarajevu uz euforiju građanske javnosti koja je zamutila stvarni ishod izbora, novi gradonačelnik glavnog grada BiH izgleda će biti Bogić Bogićević.
Dragan Markovina (Mostar, 1981) je istoričar, publicista i pisac. Od 2004. do 2014. godine radio je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, i u tom periodu stekao titulu doktora istorijskih nauka. Redovni je kolumnista portala Telegram, sarajevskog Oslobođenja, portala Peščanik i portala Velike priče te autor emisije „U kontru sa Draganom Markovinom“ na sarajevskom O kanalu. Utemeljitelj je ljetnje škole „Korčula after Party“. Autor je knjiga Između crvenog i crnog. Split i Mostar u kulturi sjećanja (2014), Tišina poraženog grada. Eseji, priče, kolumne (2015), Povijest poraženih (2015), Jugoslavenstvo poslije svega (2015), Doba kontrarevolucije (2017), Usamljena djeca juga (2018) Jugoslavija u Hrvatskoj (1918-2018): od euforije do tabua (2018), Libanon na Neretvi. Kultura sjećanja, kultura zaborava (2019), Neum, Casablanka (2021), Povijest, politika, popularna kultura (2022), Partizani prohodu (2022), 14 februar 1945 (2023), Programirani zaborav. Podijeljeni gradovi i neželjena sjećanja (2024), Maršal na Poljudu (2024).
Dejton – 25 godina
Video temat i transkript povodom 25 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Govore Dubravka Stojanović, Dragan Markovina, Vladimir Gligorov i Dino Mustafić. Razgovore vodi Svetlana Lukić.
Nova uklanjanja partizanskih spomenika u Hrvatskoj
U Hrvatskoj se opet uklanjaju spomenici posvećeni NOB-u. To je nastavak trenda iz devedesetih kada je uklonjeno ili oštećeno 3.000 takvih spomenika.
Zašto je nezavisna kultura na udaru
Sve što u zadnjih nekoliko godina bilježimo na polju kulture u postjugoslavenskim zemljama, ponajprije u Hrvatskoj, Srbiji i BiH, dovršetak je procesa kontrarevolucije koji je krenuo 1990.
Tuđmanov duh na Pantovčaku
Predsjednik otvoreno ratuje s čovjekom iza koga ne stoji nitko i denuncira ga kao neprijatelja Hrvatske. Milanović je, ako je netko to propustio, Žarka Puhovskog optužio za svjedočenje u Haagu…
Iskupljenje u Varivodama
Počelo je dolaskom Borisa Miloševića u Knin, nastavilo se dolaskom ministra branitelja Tomislava Medveda u Grubore, da bi vrhunac došao u Varivodama u koje je došao sam hrvatski premijer.
Kako do mira u Srebrenici, spomenikom o miru ili predstavom koja suočava?
U Srebrenici je podignut Spomenik miru, dok će se u Beogradu odigrati predstava Zlatka Pakovića. Između te dvije stvari je nepremostiv ponor.
Slučaj Dačić ili nedosljednosti oko Jasenovca
Istina je da su, nadajući se što većim ratnim reparacijama, vlasti FNRJ ukupan broj ubijenih pribrojili jasenovačkom logoru smrti.
Janša pred Pompeom kao prototip ovdašnjih nacionalista
Snishodljivost prema moćnijima, prezir prema sugrađanima, bahatost prema susjedima i odbijanje antifašističkog nasljeđa.
Imena ulica i kisela grožđa
Prvo što sam pomislio kad sam pročitao vijest o promjeni imena beogradskih ulica nazvanih po prema Srbima neprijateljskim gradovima bilo je to da bih da sam Beograđanin poludio od bijesa.
Kidnapiranje i povratak ljevice
U istom danu smo svjedočili obilježavanju 30. godišnjice SPS-a i objavljivanju Deklaracije o regionalnoj solidarnosti, koju su inicirale četiri lijeve političke stranke iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.
Trijumf HDZ-a
AUDIO – Na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj pobedio je HDZ, socijaldemokrati su doživeli brodolom, a na pučini se pojavila nova levo-zelena opcija – Možemo! Razgovor vodi Svetlana Lukić.
Hrvatskoj ipak slijedi promjena vlasti
Smatram kako će lijevo-zelena koalicija okupljena oko platforme Možemo, čiji je dio i Nova ljevica, stranka čiji sam jedan od osnivača i prvi predsjednik predstavljati iznenađenje ovih izbora.
Titoizam i nasljednice SKJ
Stoga pravo pitanje nije koliko je ostalo od titoizma u ovdašnjim partijama nasljednicama SKJ, nego koliko je ostalo socijalizma? Tu je odgovor čak i porazniji, budući da od toga nije ostalo ništa.
Hloverkin poučak
Uz tekst ‘Usprkos antifa kaosima i svim virusima, ljepote prirode ostaju trajne i ljekovite. Makarska rivijera u srcu’ – ona je na Facebooku objavila fotografiju pješčane plaže iz Mozambika.
Sarajevo post festum
Ovdje treba odmah razjasniti da je misa koju je kardinal Vinko Puljić održao u prvom redu politički, a ne vjerski čin. Budući da je kao takav ispravno prepoznat, izazvao je brojne gnjevne reakcije.
Jesu li Bosna i Hercegovina u istoj državi?
Dio javnosti koji se pobunio zbog najave bleiburške mise u sarajevskoj katedrali podnosi mnogo gore stvari koje se događaju u Hercegovini, od Širokog Brijega, preko Mostara do Gacka i Stoca.
Vučićev pad bit će spektakularan
Njegovo razdoblje je najsličnije Miloševićevom, bez obzira na njihove nominalne ideološke razlike, koje su ionako bagatelizirane u tadašnjoj koaliciji socijalista i radikala, u kojoj je i sam Vučić bio faktor.
Krivo srastanje na Partizanskom groblju
Napadi na spomenik su se dogodili u noćima uoči 14. februara, dana oslobođenja Mostara od fašizma, te uoči 10. aprila, dana proglašenja ustaške države. Zašto se to radi u trenutku borbe s koronom?
Ratna retorika i medijska glorifikacija ministara
Izvanredna situacija u Hrvatskoj nije proglašena iako se provodi. Sistem građane vidi kao neprijatelje, a obnovio se i doušnički refleks iz devedesetih.
Skandalozno nasljeđe nadrealnog ravnatelja mostarske bolnice
Prvi slučaj korona virusa u Mostaru je slučaj čovjeka koji je preko veze ušao u bolnicu, prošavši sve odjele, osim zaraznog.
Balkan, Evropa i izbjeglice
Tisuće ljudi iz Turske prelaze u Grčku, suočavajući se s policijskim nasiljem i utapanjima u Mediteranu. Istovremeno tisuće ljudi pokušavaju se iz bosanskih planina probiti kroz Hrvatsku prema Sloveniji.
Dresden i Mostar: Sličnosti i razlike
Riječ je o zaokruženoj ideološkoj paradigmi po kojoj se, ukoliko govorimo o HDZ-u, bilo hrvatskom, bilo bosanskohercegovačkom, pokušava prodati priča kako je antifašizam uvijek stvar onih drugih.
Što Banja Luka i Mostar mogu naučiti od Rijeke
Što bi se dogodilo da Banja Luka i Mostar mogu podnijeti zajedničku kandidaturu za EU prijestolnicu kulture? Postoji praksa da dva grada dijele titulu.
Riječka subverzija petokrakom
Nemanja Cvijanović u sklopu programa Rijeke kao EU prijestolnice kulture, u znak sjećanja na oslobođenje grada od fašizma, želi iznova na neboder na Korzu postaviti monumentalnu petokraku.
Pobeda Milanovića
AUDIO – Hrvatska je dobila novog predsednika, kandidatkinja HDZ-a je poražena. Da li je to najava promene vlasti na ovogodišnjim parlamentarnim izborima? Govori Dragan Markovina.
Posle prvog kruga
AUDIO – Razgovor sa Draganom Markovinom o jučerašnjim predsedničkim izborima u Hrvatskoj, na kojima su u drugi krug ušli Zoran Milanović i Kolinda Grabar Kitarović. Razgovor vodi Svetlana Lukić.
Poruke sa stadiona
Novi magazin – U sjeni ispadanja Partizana iz Evropske lige ostala je činjenica da je dio navijača tog kluba uoči utakmice otišao do haškog zatvora, te skandiranjem pozdravio Ratka Mladića.
Jugoslavenstvo kao hrvatska ideja
Novosti – U Hrvatskoj je Jugoslavija drugo ime za potisnuto nesvjesno. Ona je u osnovi hrvatska ideja i to je bio jedan od razloga da napišem knjigu „Jugoslavija u Hrvatskoj (1918-2018) – od euforije do tabua“.
Trajni status quo u BiH
Željko Komšić je već odradio dva uzastopna mandata na toj poziciji, na kojoj se nakon njega nalazio Čović i jednako se ništa u oba slučaja nije dogodilo što bi utjecalo na političku realnost zemlje.
Udruženi postjugoslovenski revizionizam
Danas – Iz autorove poslednje knjige „Doba kontrarevolucije“: Na prostoru bivše Jugoslavije postoji potreba potpune dekonstrukcije nasljeđa socijalizma.
Dragan Markovina – intervju
Avangarda – Dobar dio desnice dijeli Hasanbegovićeve stavove, ali to ne želi izreći. Bivši ministar kulture vrsta je glasnogovornika političke opcije koja je dominatna.
