30. godišnjica priznanja i milion stanovnika manje
Dobro je što se popis u Hrvatskoj toliko otegnuo da smo objavu rezultata dočekali dan uoči proslave 30. godišnjice međunarodnog priznanja zemlje…
Dragan Markovina (Mostar, 1981) je istoričar, publicista i pisac. Od 2004. do 2014. godine radio je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, i u tom periodu stekao titulu doktora istorijskih nauka. Redovni je kolumnista portala Telegram, sarajevskog Oslobođenja, portala Peščanik i portala Velike priče te autor emisije „U kontru sa Draganom Markovinom“ na sarajevskom O kanalu. Utemeljitelj je ljetnje škole „Korčula after Party“. Autor je knjiga Između crvenog i crnog. Split i Mostar u kulturi sjećanja (2014), Tišina poraženog grada. Eseji, priče, kolumne (2015), Povijest poraženih (2015), Jugoslavenstvo poslije svega (2015), Doba kontrarevolucije (2017), Usamljena djeca juga (2018) Jugoslavija u Hrvatskoj (1918-2018): od euforije do tabua (2018), Libanon na Neretvi. Kultura sjećanja, kultura zaborava (2019), Neum, Casablanka (2021), Povijest, politika, popularna kultura (2022), Partizani prohodu (2022), 14 februar 1945 (2023), Programirani zaborav. Podijeljeni gradovi i neželjena sjećanja (2024), Maršal na Poljudu (2024).
Autsajderski pesimizam Vjekoslava Perice
„Pomirenje i poslednji dani“ je knjiga konačnog poraza i priznanja da su nacionalizam, ekstremistička emigracija i radikali u vjerskim zajednicama pobijedili i da se o svemu tome nema više što reći.
Oproštaj sa socijaldemokracijom
Predstavnici partija levice u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini srozali su ideologiju na vic, kao logičnu posljedicu strukturalnog oportunizma i koketiranja s nacionalizmom.
Rudari odlaze u raj
Rundek je 10 godina unaprijed otpravio proletere u prošlost. Toga se sjećamo ovih dana na godišnjicu stvaranja socijalističke Jugoslavije, koja je u BiH imala svoje radničko i simboličko uporište.
Tridesetogodišnja talačka kriza Vukovara
Zbog čega je grad pretvoren u mauzolej, umjesto u mjesto stvarnog života i zašto je kult žrtve izbrisao potencijalno iskoristivu činjenicu da je u Vukovaru provedena mirna reintegracija?
Murali i ulična desnica
Zagrebačka vlast je poslala komunalce da prefarbaju mural posvećen Slobodanu Praljku na jednoj trafo-stanici, na što su oni prefarbali i njega i onoga s vukovarskim vodotornjem koji je bio kraj njega.
Revizionizam u Dubrovniku
Prvo je 18.10. obilježeno oslobođenje Dubrovnika od fašizma, a potom je dan kasnije na predjelu Orsula obilježena godišnjica strijeljanja trinaestorice domobrana, koje se dogodilo dan nakon oslobođenja.
Srpski svijet u Hercegovini
Puno prije nego je postala aktualna zabrinjavajuća sintagma, srpski svijet je za mene predstavljao one rijetke Srbe koji su odlučili ostati živjeti u onim dijelovima Hercegovine koji su pripali Federaciji.
Užas u Karlovcu
Preimenovanje Koranskog mosta, koji sad nosi ime po postrojbi čiji je pripadnik Mihajlo Hrastov na tom mostu smaknuo 13 pripadnika JNA, pokazalo je koliko se lako sklizne u atmosferu devedesetih.
HDZ-ov vječni rat ili slučaj Darda
Šokirani roditelji su otkrili da su đake u višim razredima osnovne škole na početku školske godine na stolovima dočekale besplatne teke s motivom vojnika i zastavom u pozadini, te ratnom retorikom…
Rođendani nove klase
Dragan Čović je pomislio da s političkom moći i novcem može kupiti i bolju prošlost. Samo što povijesno nasljeđe ne možeš izmisliti, koliko god se trudio, a da to ne izgleda otužno.
Tuđmanistički konsenzus o Oluji
Većinski srpska sela još uvijek su u ruševinama, s možda je dvadesetak posto onih koji su se vratili i žive teško. Nekih sela više uopće i nema, a Knin izgleda kao zaboravljeni grad, što zapravo i jeste.
Nationalization of Nikola Tesla
A fantastic tragicomedy could be written around the fact that the citizens of Croatia have chosen Nikola Tesla as one of the figures who will be featured on Croatian euro banknotes.
Nacionalizacija Nikole Tesle
Hrvatski i srpski nacionalisti se zapravo u svemu slažu. U ovom konkretnom slučaju, nezadovoljni su i jedni i drugi zato što će Tesla biti na hrvatskim novčanicama eura. Fantastična tragikomedija.
Diplomatske uzaludnosti Zorana Milanovića
Njegova fiksacija u posljednje vrijeme je položaj Hrvata u BiH, što je ozbiljan problem za te ljude, a ne potencijalna pomoć kako dobar dio njih misli.
40 godina Međugorja
Četrdeseta godišnjica navodnog ukazanja Gospe u Međugorju prošla je ovih dana u sjeni brojnih drugih vijesti, vezanih što uz razne praznike, što uz rezolucije Europskog parlamenta…
Haški sud nije uspio, ali će ostati nešto pozitivno
Nakon što je Mladić dobio očekivanu presudu, uz neočekivano izdvojeno mišljenje, možemo da postavimo pitanje je li haški sud ispunio svoju svrhu.
Drugačija Hrvatska
Ako itko diktira trendove u zemlji to su dva najveća grada, Zagreb i Split, u kojima su premoćnu pobjedu odnijeli ljudi i pokreti koji su izrasli iz aktivizma i izgradili vlastite karijere i imena mimo politike.
Epohalne promjene u Hrvatskoj
Hrvatska je dva puta imala povijesne izbore, one prve višestranačke 1990. i one 3. siječnja 2000. na kojima je HDZ konačno poražen. Upravo okončani lokalni izbori biće treća takva epohalna promjena.
Regresija omladine u Hrvatskoj
Najvidljiviji pomak je uočen u odnosu prema 2. svjetskom ratu, jer sada nešto više od 15% mladih ljudi smatra da ustaška država nije bila fašistička tvorevina, dok je prije 6 godina to mislilo njih čak 72%.
Oscars and unrealistic expectations
Now that the Oscars are over, leaving many around here disappointed or thrilled that the film ‘Quo vadis, Aida?’ didn’t win, it is worth pointing out the continuous clash with reality in these parts.
Oskar i nerealna očekivanja
Sad kad je dodjela Oskara završena ostavivši mnoge razočarane ili ushićene time da film ‘Quo vadis, Aida?’ nije ovjenčan tom nagradom, nije zgorega ukazati na naš kontinuirani sukob s realnošću…
Nasilje policije u Mostaru je logičan ishod policijskog sata
Imamo posla s vlastima koje jednostavno ne znaju što rade i više se niti ne mogu pretvarati da su zaista posvećene suzbijanju pandemije.
30 godina od početka rata u Hrvatskoj
Na Plitvicama se tog Uskrsa ocrtala stvarnost tog rata i njegovog nasljeđa. Vidjeli smo iracionalnost srpskog nacionalizma, spremnost hrvatskih vlasti da ne dopuste takav razvoj stvari i na kraju posljedice.
27. mart i Ivo Lozica
Pokrajinski komitet KPH, nakon što je čuo vijesti iz Beograda, istog 27. marta odlučuje da sutra organizira demonstracije u Splitu i Solinu. Trajale su dva dana, na splitskima je bilo 2-3 hiljade ljudi…
Drugi napad na Radu Končara
On je ostao najveća crvena krpa hrvatskim desničarima, veća od Josipa Kraša ili Đure Đakovića. Končar je bio Srbin, komunist i partizan, što je već sasvim dovoljno za histeričan odnos prema njemu…
Nema staraca za zemlju
Nakon „Dare iz Jasenovca“ i najave filma o Oluji, postoji opasnost od banalizacije još jedne kompleksne teme. Zato prilažem sinopsis filma o Oluji iz perspektive poraženih.
Kusturičin posljednji let za Sarajevo
Fotografija Emira Kusturice koji sa sjetnim pogledom iz helikoptera promatra Sarajevo obišla je kompletan jugoslavenski prostor. Nema nikakve sumnje da je fotografiju u javnost pustio sam Kusturica…
Prisilni egzil Mire Furlan
Kao da prošla godina nije bila dovoljno surova, nova je nastavila u istom tonu pa s jednakom nevjericom s kojom nas je zatekla vijest o smrti Alema Ćurina, čitamo jutros vijest o odlasku Mire Furlan.
Sve naše Banije
Potres koji je razorio Baniju upozorio je javnost na nekoliko stvari koje bi u normalnijoj zemlji rezultirale dubinskim promjenama, ali u ovoj Hrvatskoj je jako teško za očekivati da do tih promjena i dođe.
Stockholmski sindrom u Mostaru
Ljudi su premoćnom većinom birali nacionalne stranke i nacionalističke politike. HDZ i SDA su zajedno dobili dvije trećine glasova. Tek 15% Mostaraca ne glasa za nacionaliste…
Pogled na BiH iz SAD-a i Hrvatske
Istog dana kada je Odbor za vanjske poslove Zastupničkog doma SAD-a raspravljao o Zapadnom Balkanu, hrvatski Sabor je raspravljao o provedbi Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH.
