The Storm post festum, notes from an abandoned land
As sad as it may be, an identical article could be written about Operation “Oluja/Storm” on the occasion of its anniversary every year…
Dragan Markovina (Mostar, 1981) je istoričar, publicista i pisac. Od 2004. do 2014. godine radio je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, i u tom periodu stekao titulu doktora istorijskih nauka. Redovni je kolumnista portala Telegram, sarajevskog Oslobođenja, portala Peščanik i portala Velike priče te autor emisije „U kontru sa Draganom Markovinom“ na sarajevskom O kanalu. Utemeljitelj je ljetnje škole „Korčula after Party“. Autor je knjiga Između crvenog i crnog. Split i Mostar u kulturi sjećanja (2014), Tišina poraženog grada. Eseji, priče, kolumne (2015), Povijest poraženih (2015), Jugoslavenstvo poslije svega (2015), Doba kontrarevolucije (2017), Usamljena djeca juga (2018) Jugoslavija u Hrvatskoj (1918-2018): od euforije do tabua (2018), Libanon na Neretvi. Kultura sjećanja, kultura zaborava (2019), Neum, Casablanka (2021), Povijest, politika, popularna kultura (2022), Partizani prohodu (2022), 14 februar 1945 (2023), Programirani zaborav. Podijeljeni gradovi i neželjena sjećanja (2024), Maršal na Poljudu (2024).
Post festum Oluje, crtice iz napuštene zemlje
O Oluji se može napisati isti tekst svake godine, jer s izuzetkom one šačice preostalih Srba nikome ne odgovara saniranje ovog rascjepa u Hrvatskoj.
Christian Schmidt i zajednički udžbenici iz historije
Visoki predstavnik kuca na vrata koja su odavno blindirana. Kritička postjugoslavenska historiografija posve je ignorirana od strane državnih politika.
Krah splitskog škvera za kraj tranzicije u Hrvatskoj
U Splitu je ovih dana obustavljena proizvodnja u Brodosplitu, što je prvi takav slučaj u ravno sto godina moderne splitske brodograđevne industrije.
Spektakularno ništa u Bruxellesu
Predstavnici većine parlamentarnih stranaka i članovi Predsjedništva BiH potpisali su nešto što se zove „Politički dogovor o načelima osiguravanja funkcionalne BiH koja napreduje na europskom putu“.
Hrvatsko-srpska ogledala
Prateći ovih dana svađe između čelnih ljudi Hrvatske i Srbije padaju mi na pamet Azrini stihovi: „Malo ih je i puno galame. Obično razbiju sva ogledala na koja naiđu, da ne ostane ni pomen na ljepotu“.
Klerikalizam naš svagdašnji
Prosvjedi zbog toga što bolnički sustav u Zagrebu nije omogućio prekid trudnoće ženi koja nosi dijete s neizlječivim tumorom, uz okupljanje na glavnom zagrebačkom trgu, neće rezultirati s ničim.
Plenkovićevo doba ili nova hrvatska šutnja
Iako se vezao uz HDZ, karakteristike njegovog vladanja su čekanje i izbjegavanje donošenja odluka, što ga čini nastavljačem Račana i pravim nasljednikom Vladimira Bakarića.
Trideset propuštenih godina
Malo kad se u istoj sedmici odvilo nekoliko događaja koji prikazuju čitavu epohu, kao protekle sedmice s presudom za zločine u splitskoj Lori, 30. godišnjicom opsade Sarajeva i izborima u Srbiji.
Cinizam Bregovićevih podrški
Povod za ovaj tekst je njegova podrška Vučiću, kojemu je ispjevao laude zbog posjete u bolnici i ponude da mu bude pri ruci, sve kao izbjegavajući otvorenu sugestiju za koga bi trebalo glasati.
Igor Mandić, svijet za sebe
Umro je Igor Mandić, jedan od trojice najvećih polemičara koje smo imali i koji se generacijski smjestio između ostale dvojice, Krleže i Ivančića. Pisao je o svemu i svačemu…
Može li oživjeti san o Europi
Slike užasa iz Ukrajine koja se našla pod agresijom Rusije i pred negiranjem prava na postojanje od strane Vladimira Putina, otvorila je kraj svih ostalih pitanja i ono o ideji ujedinjene Europe.
Jezični totalitarizam
Povod ovog teksta je inicijativa Matice Hrvatske o donošenju Zakona o hrvatskom jeziku, koja se suštinski ne razlikuje od nedavnog Zakona o ćirilici u Srbiji: i jedna i druga ideja ignoriraju stvarnost.
Odlazak Srećka Lorgera
Otišao je mirni čovjek kojeg Tuđmanov režim nosi na savjesti, tiho onako kako je posljednjih godina i živio, a nama ostaje nada da će jednom u Splitu dobiti zasluženu počast.
30. godišnjica priznanja i milion stanovnika manje
Dobro je što se popis u Hrvatskoj toliko otegnuo da smo objavu rezultata dočekali dan uoči proslave 30. godišnjice međunarodnog priznanja zemlje…
Autsajderski pesimizam Vjekoslava Perice
„Pomirenje i poslednji dani“ je knjiga konačnog poraza i priznanja da su nacionalizam, ekstremistička emigracija i radikali u vjerskim zajednicama pobijedili i da se o svemu tome nema više što reći.
Oproštaj sa socijaldemokracijom
Predstavnici partija levice u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini srozali su ideologiju na vic, kao logičnu posljedicu strukturalnog oportunizma i koketiranja s nacionalizmom.
Rudari odlaze u raj
Rundek je 10 godina unaprijed otpravio proletere u prošlost. Toga se sjećamo ovih dana na godišnjicu stvaranja socijalističke Jugoslavije, koja je u BiH imala svoje radničko i simboličko uporište.
Tridesetogodišnja talačka kriza Vukovara
Zbog čega je grad pretvoren u mauzolej, umjesto u mjesto stvarnog života i zašto je kult žrtve izbrisao potencijalno iskoristivu činjenicu da je u Vukovaru provedena mirna reintegracija?
Murali i ulična desnica
Zagrebačka vlast je poslala komunalce da prefarbaju mural posvećen Slobodanu Praljku na jednoj trafo-stanici, na što su oni prefarbali i njega i onoga s vukovarskim vodotornjem koji je bio kraj njega.
Revizionizam u Dubrovniku
Prvo je 18.10. obilježeno oslobođenje Dubrovnika od fašizma, a potom je dan kasnije na predjelu Orsula obilježena godišnjica strijeljanja trinaestorice domobrana, koje se dogodilo dan nakon oslobođenja.
Srpski svijet u Hercegovini
Puno prije nego je postala aktualna zabrinjavajuća sintagma, srpski svijet je za mene predstavljao one rijetke Srbe koji su odlučili ostati živjeti u onim dijelovima Hercegovine koji su pripali Federaciji.
Užas u Karlovcu
Preimenovanje Koranskog mosta, koji sad nosi ime po postrojbi čiji je pripadnik Mihajlo Hrastov na tom mostu smaknuo 13 pripadnika JNA, pokazalo je koliko se lako sklizne u atmosferu devedesetih.
HDZ-ov vječni rat ili slučaj Darda
Šokirani roditelji su otkrili da su đake u višim razredima osnovne škole na početku školske godine na stolovima dočekale besplatne teke s motivom vojnika i zastavom u pozadini, te ratnom retorikom…
Rođendani nove klase
Dragan Čović je pomislio da s političkom moći i novcem može kupiti i bolju prošlost. Samo što povijesno nasljeđe ne možeš izmisliti, koliko god se trudio, a da to ne izgleda otužno.
Tuđmanistički konsenzus o Oluji
Većinski srpska sela još uvijek su u ruševinama, s možda je dvadesetak posto onih koji su se vratili i žive teško. Nekih sela više uopće i nema, a Knin izgleda kao zaboravljeni grad, što zapravo i jeste.
Nationalization of Nikola Tesla
A fantastic tragicomedy could be written around the fact that the citizens of Croatia have chosen Nikola Tesla as one of the figures who will be featured on Croatian euro banknotes.
Nacionalizacija Nikole Tesle
Hrvatski i srpski nacionalisti se zapravo u svemu slažu. U ovom konkretnom slučaju, nezadovoljni su i jedni i drugi zato što će Tesla biti na hrvatskim novčanicama eura. Fantastična tragikomedija.
Diplomatske uzaludnosti Zorana Milanovića
Njegova fiksacija u posljednje vrijeme je položaj Hrvata u BiH, što je ozbiljan problem za te ljude, a ne potencijalna pomoć kako dobar dio njih misli.
40 godina Međugorja
Četrdeseta godišnjica navodnog ukazanja Gospe u Međugorju prošla je ovih dana u sjeni brojnih drugih vijesti, vezanih što uz razne praznike, što uz rezolucije Europskog parlamenta…
Haški sud nije uspio, ali će ostati nešto pozitivno
Nakon što je Mladić dobio očekivanu presudu, uz neočekivano izdvojeno mišljenje, možemo da postavimo pitanje je li haški sud ispunio svoju svrhu.
Drugačija Hrvatska
Ako itko diktira trendove u zemlji to su dva najveća grada, Zagreb i Split, u kojima su premoćnu pobjedu odnijeli ljudi i pokreti koji su izrasli iz aktivizma i izgradili vlastite karijere i imena mimo politike.
