Socijalizam i prava žena: pravo na prekid trudnoće u SFRJ
Rešenje pitanja slobodnog prekida trudnoće u Ustavu SFRJ iz 1974. bilo je liberalnije postavljeno u odnosu na amandman Ustava Republike Francuske iz 2024.
Poklon za Dan žena 2019: Tekstovi sa našeg sajta o položaju žene u muškom svetu, o mizoginiji i nasilju nad ženama u Srbiji, o borbi građanki i građana za ženska prava…
Rešenje pitanja slobodnog prekida trudnoće u Ustavu SFRJ iz 1974. bilo je liberalnije postavljeno u odnosu na amandman Ustava Republike Francuske iz 2024.
Na Nacionalni dan sećanja na žene žrtve nasilja podsećamo da ne zaboravljamo žene koje su izgubile svoje živote tamo gde je trebalo da budu najsigurnije, u svojim domovima, i od strane najbližih.
AUDIO i transkript – Srbija je iz Plana rasta dobila 110 miliona evra, a 1,5 milijarda još čeka. Mrdićeve zakone nisu progutali, da probamo sa Porodičnim? Govori Vanja Macanović iz AŽC-a.
Nedavne ulične demonstracije u Pragu „za“ i „protiv“ pokazuju rastuće napetosti oko reproduktivnih prava u ovoj tradicionalno liberalnoj i sekularnoj evropskoj zemlji.
Osmi mart je nešto životno, do daske političko, neizbežno, naglas, za Milu Pajić, napred! Uprkos stanju stvari pred kojim sva postapokaliptična filmska proizvodnja deluje kao naivni kič.
Sećanje na Sarajevske sveske: Pijemo kafu u tišini. Srčemo, uvaljujemo prste u kafu, ispada nam kocka u fildžan. Ena nas zatiče nervozne: Zašto vi odrasli baš svako jutro pijete tu kafu?
Inicijativa Instituta 8. mart iz Ljubljane, da sve žene u EU dobiju mogućnost besplatnog i bezbednog abortusa, ne samo da je prihvaćena, nego za abortus mogu da se koriste evropska sredstva.
Sve što bivši predsednik kaže o ženama zvuči opsceno, čak i porodilište, naročito ako je u istom verbalnom čvoru sa stadionima i Expo 27. S druge strane, moć otpora je u velikoj meri ženska.
Sociolog Aleksej Kišjuhas odlučio je da nam čestita Novu godinu lamentirajući nad sudbinom Vudija Alena. Tekst je u međuvremenu uklonjen sa Radara.
Mladina – Umjetnica je postavila 38 crvenih ruža na središnjem trgu u Zagrebu, u znak sjećanja na 38 ubijenih žena u zadnje tri godine. Dok ih je postavljala ubijena je još jedna, ukupno 19 samo u 2025.
VIDEO – U Kući ljudskih prava održan je skup povodom Međunarodnog dana ljudskih prava. Podaci NVO pokazuju da su glavni instrumenti nasilja u Srbiji policija, BIA i pravosudni sistem.
AŽC i Žene u crnom, uz podršku udruženja žena Anima iz Đulića, Bubnjarki sa ulice i Zoe Gudović, organizuju uličnu akciju u subotu 6. decembra od 13h do 14h, na Trgu Republike u Beogradu.
Fotogalerija – Izložba fotografija „Gde spava Virdžinija Vulf?“ je nastala kao ishod vizuelnog istraživanja sa ciljem da se prepoznaju, osvetle mesta (ženske) emancipacije i mirovne kulture.
Uvodno poglavlje monografije: Ovom knjigom želim da pokažem zbog čega bi misao Džudit Batler morala pripadati istoriji filozofije, čak i ako su stvarnosti koje ona zastupa manjinske ili rubne.
AUDIO – Rekla je Žizel Peliko na suđenju koje je završeno za 4 meseca. Posle 4 godine sud je na neodređeno vreme odložio postupak protiv Miroslava Aleksića. Govori Vanja Macanović iz AŽC-a.
Merimin hidžab je razoružao, makar na trenutak, sve šatorske nacionalizme. Zastava u njenim rukama nije bila samo simbol države, već dokaz da pripadnost nije privilegija većine, već pravo svih.
Jedinicu čijeg komandanta Nikolina Sinđelić optužuje za zlostavljanje, čuvale su policajke. Za odbranu nasilnika upregnute su i druge žene, neke da napadnu Nikolinu, neke da ignorišu optužbe.
Pretnje silovanjem i nasiljem nad ženama nije samo pokazatelj nemoći ljudi na vlasti. To je kontinuitet nasilja iz devedesetih koje preti da izbije u svom punom obliku kroz politički obračun.
U julu su, za samo 24 časa, zabeležena dva teška zločina nad ženama. Nadležna ministarka je žrtvama održala lekciju o prijavljivanju nasilja. Mediji u ženi nalaze krivca za smrt mladića u tuči.
Anti-nostalgični feministički zahtev sestara koje se nikada nisu sukobile, već su razdvojene patrijarhalnom politikom, uključuje mirovni aktivizam tokom rata i ismevanje patriotizma.
Tekst Linde Gusie pisan za K2.0 – Moje prvo sećanje na prištinski Centar za zaštitu žena i dece seže u 1996, kad sam kao tinejdžerka učestvovala u feminističkoj radionici o mirnom rešavanju sukoba.
VIDEO – Tokom 2024. godine u Srbiji je ubijeno 17 žena, a u 13 slučajeva počinioci ubistva su bivši i sadašnji partneri, ili sinovi. Govori Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra (AŽC).
Dejan Vuk Stanković je poznat kao dežurni vlastougodni politički analitičar. Kada je predložen za ministra prosvete, javnost je saznala i kakvu reputaciju kao profesor ima među studentkinjama.
Posle dugo vremena, 8. mart nije ni nostalgičan, ni pun poštovanja, ni preozbiljan, a ponajmanje deprimiran i rezigniran. Konačno je otvoreno borben. Žene i svi njihovi stupaju u bojno polje.
Ubijena žena se mesecima nalazila u visokom stepenu rizika. Da li je i kako postupala Grupa za koordinaciju i saradnju nakon što je učinilac drugi put izašao sa izvršenja kazne zatvora?
AUDIO – Povodom Dana borbe protiv femicida Autonomni ženski centar je predstavio rezultate svog istraživanja. Govore tužiteljka Gorjana Mirčić Čaluković i Vanja Macanović iz AŽC-a.
Iz arhive, 2021: Srce mi je slomljeno, misli Nel. Ali u našoj porodici ne kažemo: „Srce mi je slomljeno“. Mi kažemo: „Ima li keksa?“ Mora se jesti. Mora se mrdati. Mora se misliti na nešto drugo. Ali zašto?
Ministarstvo pravde odlučilo da odgovori na apele brojnih organizacija i građanki i građana da Krivičnim zakonikom propiše novo krivično delo Neovlašćeno deljenje i zloupotreba snimka intimne sadržine.
Tramp ispaljuje na Kamalu Haris poznate projektile seksističkih uvreda: zlobna, glupa, lažljiva, luda, „mentalni invalid“. Ima tu nečeg iz dubina političke mizoginije: užasavanje od žene na vlasti.
AUDIO – Svaka deseta srednjoškolka doživela je da se njene fotografije ili snimci dele na društvenim mrežama. Od fotografije nečijeg lica za 25 minuta kreira se pornografski snimak od jednog minuta.
AUDIO – Ministarstvo za brigu o porodici i Skupština odbili su predlog člana zakona koji bi regulisao dečiji dodatak za decu majki žrtava femicida smeštenu kod rodbine. Govori Vanja Macanović.
Žizel Peliko je odlučila da ode korak dalje i zahteva od suda da snimci njenog zlostavljanja budu dostupni javnosti. Obrazložila je da se sramota mora vratiti onome kome i pripada – zlostavljaču.