Era klimatskog realizma
BlackRock, kompanija koja kontroliše 7 triliona dolara investicionog kapitala, objavila je nameru da preispita svoju strategiju i povuče milijarde dolara iz kompanija koje zarađuju na poslovima sa ugljem.
BlackRock, kompanija koja kontroliše 7 triliona dolara investicionog kapitala, objavila je nameru da preispita svoju strategiju i povuče milijarde dolara iz kompanija koje zarađuju na poslovima sa ugljem.
EPS je 2016. ispustio više sumpor-dioksida od svih termoelektrana na lignit u EU zajedno, uz 10 puta manju proizvodnju struje, što je uzrok preko 2.000 prevremenih smrtnih slučajeva godišnje.
Sve preko 100 je jako zagađeno. Ne postoji kategorija gora od toga, ali možda bi je trebalo uvesti. Moglo bi da bude: odličan – dobar – prihvatljiv – zagađen – jako zagađen – Srbija.
Za režim je bojkot očito opasniji od zagađenog vazduha, dok za žitelje Srbije važi obrnuto. Sve svoje snage režim je usmerio protiv bojkota, dok je brigu o vazduhu ostavio kiši, snegu i košavi.
Bilten – Beograd se ponovo našao među 15 najzagađenijih gradova svijeta, a visok nivo zagađenja zabilježen je i u Prištini, Nišu, Kosjeriću, Valjevu, Smederevu i Pančevu, ali i u Boru i Zaječaru.
Asfaltofilija vlasti je značajan izvor zagađenja životne sredine. Izgradnjom i korišćenjem puteva remete se ekološka ravnoteža i veza lokalnog stanovništva sa svojim prirodnim okruženjem.
94 odsto stanovnika Srbije veruje da je osiromašeni uranijum u vezi sa epidemijom raka. To znači da samo 60 na svakih 1000 stanovnika Srbije neće aktivno tvrditi da je rak u Srbiji uzrokovan time.
VIDEO – snimak 27. tribine Nije Filozofski ćutati o borbi građana Srbije za zdrav život, govore Iva Marković, Aleksandar Jovanović, Oliver Ilić, Predrag Momčilović, Nenad Živković.
Foto galerija – Izbledeli Blub street art anonimnog umetnika iz Firence, sa putovanja po Toskani u maju ove godine, gde je neprekidno padala kiša, sve dok Toskana nije počela da liči na Šumadiju.
Kod nas se zagađenost ne meri po PM česticama. A čak i da je zagađeno u PM i da smrdi u 3 LPM, vlast može da kaže da od dima još niko nije umro, ali od promaje bogami jeste.
VIDEO i transkript – Predsednik to ne pominje, ministri traže električna kola i prete seljacima koji pale strnjike. Gde su pravi zagađivači? Govore Aleksandar Macura, Jasminka Oliverić Young i Svetlana Lukić.
Ova „škola“ je naš najveći izvor pseudonauke, tzv. klimatskog skepticizma, teorija zavere i, da se razumemo, notornih besmislica – bizaran, autentično srpski projekat proizvodnje nadriznanja.
Juče je Beograd bio šampion sveta po zagađenju. Da li je to isti smrad koji nam mesecima razbija noseve i udara u pluća? To nas podseća da živimo nad otvorenom septičkom jamom…
Nakon Samita u Parizu 2015. grupa od 140 medijskih meteorologa širom sveta se obavezala da tokom svojih prezentacija gledaocima objašnjava i klimatske promene. Oni pokrivaju oko 375 miliona ljudi…
Svega 20 kompanija za fosilna goriva, od kojih su neke državne, a neke u vlasništvu deoničara, odgovorne su za 35% ukupne količine ugljen dioksida i metana proizvedenih ljudskim aktivnostima.
Prema jednom istraživanju svaka osoba nedeljno unese oko 2.000 komada mikroplastike, što je oko 250g godišnje, što je količina plastike dovoljna za izradu jedne kreditne kartice.
Ona je mlada, a on star. Ona je iskrena, a on laže po navici. Ona se oslanja na nauku, a on samo na svoj osećaj. Ona je fokusirana na predvidivu budućnost, a on živi u imaginarnoj prošlosti.
U uključenju iz Njujorka u dnevnik RTS-a Vučić je „idiotske“ stavove studenata iz blokade Rektorata Univerziteta u Beogradu uporedio sa ekološkim aktivizmom 16-ogodišnje Grete Tunberg.
Balzakova izreka da svako veliko bogatstvo počiva na dobro prikrivenom zločinu nije sasvim tačna. Ali ogromna bogatstva utiču presudno na životnu sredinu, bez obzira na namere svojih vlasnika.
Intervju o novoj knjizi, uz današnji globalni štrajk za rešenje klimatske krize: To što je mnogima zgodnije da govore o ličnoj potrošnji nego o sistemskim promenama je proizvod neoliberalizma…
Brazil je čuveni graditelj ruševina. On stvara ruševine epohalnih razmera: od 16. veka kada su ga osvojili Evropljani, do danas kada ga je porobio predatorski oblik života zvani bolsonarizam.
Duboko povezan sa našom globalnom krizom demokratije, bolsanarizam utiče na čitavo područje Amazonije, izvlačeći na površinu ljude koji su se krili po kanalizaciji godinama, ponekad i decenijama.
„Žalim što Makron gleda da jedno unutrašnje pitanje Brazila i drugih amazonskih zemalja iskoristi za ličnu političku korist“, tvitovao je Bolsanaro kritikujući Makronov „senzacionalistički ton“.
Područje inače pokriveno snegom, od presudnog značaja za Zemljin rashladni sistem, izbacuje ugljen-dioksid i otežava klimatske poremećaje koje je izazvao čovek, a koji su stvorili uslove za požar.
Badava nam industrijski miomirisi, osveživači prostora i dezodoransi koji menjaju strukturu skorelog znoja ispod balkanskih pazuha. Teško je priznati, ali Beograd smrdi na sopstveni leš.
Iz arhive (2018), o klimatskim promenama: Klizimo ka zagrevanju od 1,5 stepena koje će izazvati katastrofu. A niko nikad nije sprečio tako velike promene.
Iz arhive (2015), o klimatskim promenama: EK je pozdravila klimatski program Srbije pripremljen za samit UN-a u Parizu, iako se radi o 15 odsto povećanja emisije štetnih gasova do 2030.
Iz arhive (2014), o klimatskim promenama: Racionalno rešavanje klimatskih problema otežano je ne zbog ličnih interesa, već zbog otrovne mešavine ideologije i antiintelektualizma.
Iz arhive (2014), o klimatskim promenama: Klimatolozi su neiskusni u žanru tragične apokalipse. Nauka govori hladnim jezikom, odražavajući nesigurnost koja je sastavni deo naučnog procesa.
Iz arhive (2013), o klimatskim promenama: Američko javno mnjenje je bliže svetskom standardu od državne politike i sklonije delovanju neophodnom za suprotstavljanje ekološkoj katastrofi.
Toliko je mnogo ljudi, a tako malo resursa, vode, zemlje; svuda je očaj. A onda vidim pticu koja svija gnezdo i kažem: hajde da ostavim zapis o tome šta nam je učinjeno, našem umu, našoj imaginaciji.
Klimatske promene su katastrofa koju može sprečiti samo dramatična strukturna transformacija u funkcionisanju kapitalizma. To je jedini način da se do 2030. ostvari cilj smanjivanja emisija za 45%.