Beogradska škola meteorologije
Ova „škola“ je naš najveći izvor pseudonauke, tzv. klimatskog skepticizma, teorija zavere i, da se razumemo, notornih besmislica – bizaran, autentično srpski projekat proizvodnje nadriznanja.
Ova „škola“ je naš najveći izvor pseudonauke, tzv. klimatskog skepticizma, teorija zavere i, da se razumemo, notornih besmislica – bizaran, autentično srpski projekat proizvodnje nadriznanja.
Juče je Beograd bio šampion sveta po zagađenju. Da li je to isti smrad koji nam mesecima razbija noseve i udara u pluća? To nas podseća da živimo nad otvorenom septičkom jamom…
Nakon Samita u Parizu 2015. grupa od 140 medijskih meteorologa širom sveta se obavezala da tokom svojih prezentacija gledaocima objašnjava i klimatske promene. Oni pokrivaju oko 375 miliona ljudi…
Svega 20 kompanija za fosilna goriva, od kojih su neke državne, a neke u vlasništvu deoničara, odgovorne su za 35% ukupne količine ugljen dioksida i metana proizvedenih ljudskim aktivnostima.
Prema jednom istraživanju svaka osoba nedeljno unese oko 2.000 komada mikroplastike, što je oko 250g godišnje, što je količina plastike dovoljna za izradu jedne kreditne kartice.
Ona je mlada, a on star. Ona je iskrena, a on laže po navici. Ona se oslanja na nauku, a on samo na svoj osećaj. Ona je fokusirana na predvidivu budućnost, a on živi u imaginarnoj prošlosti.
U uključenju iz Njujorka u dnevnik RTS-a Vučić je „idiotske“ stavove studenata iz blokade Rektorata Univerziteta u Beogradu uporedio sa ekološkim aktivizmom 16-ogodišnje Grete Tunberg.
Balzakova izreka da svako veliko bogatstvo počiva na dobro prikrivenom zločinu nije sasvim tačna. Ali ogromna bogatstva utiču presudno na životnu sredinu, bez obzira na namere svojih vlasnika.
Intervju o novoj knjizi, uz današnji globalni štrajk za rešenje klimatske krize: To što je mnogima zgodnije da govore o ličnoj potrošnji nego o sistemskim promenama je proizvod neoliberalizma…
Brazil je čuveni graditelj ruševina. On stvara ruševine epohalnih razmera: od 16. veka kada su ga osvojili Evropljani, do danas kada ga je porobio predatorski oblik života zvani bolsonarizam.
Duboko povezan sa našom globalnom krizom demokratije, bolsanarizam utiče na čitavo područje Amazonije, izvlačeći na površinu ljude koji su se krili po kanalizaciji godinama, ponekad i decenijama.
„Žalim što Makron gleda da jedno unutrašnje pitanje Brazila i drugih amazonskih zemalja iskoristi za ličnu političku korist“, tvitovao je Bolsanaro kritikujući Makronov „senzacionalistički ton“.
Područje inače pokriveno snegom, od presudnog značaja za Zemljin rashladni sistem, izbacuje ugljen-dioksid i otežava klimatske poremećaje koje je izazvao čovek, a koji su stvorili uslove za požar.
Badava nam industrijski miomirisi, osveživači prostora i dezodoransi koji menjaju strukturu skorelog znoja ispod balkanskih pazuha. Teško je priznati, ali Beograd smrdi na sopstveni leš.
Iz arhive (2018), o klimatskim promenama: Klizimo ka zagrevanju od 1,5 stepena koje će izazvati katastrofu. A niko nikad nije sprečio tako velike promene.
Iz arhive (2015), o klimatskim promenama: EK je pozdravila klimatski program Srbije pripremljen za samit UN-a u Parizu, iako se radi o 15 odsto povećanja emisije štetnih gasova do 2030.
Iz arhive (2014), o klimatskim promenama: Racionalno rešavanje klimatskih problema otežano je ne zbog ličnih interesa, već zbog otrovne mešavine ideologije i antiintelektualizma.
Iz arhive (2014), o klimatskim promenama: Klimatolozi su neiskusni u žanru tragične apokalipse. Nauka govori hladnim jezikom, odražavajući nesigurnost koja je sastavni deo naučnog procesa.
Iz arhive (2013), o klimatskim promenama: Američko javno mnjenje je bliže svetskom standardu od državne politike i sklonije delovanju neophodnom za suprotstavljanje ekološkoj katastrofi.
Toliko je mnogo ljudi, a tako malo resursa, vode, zemlje; svuda je očaj. A onda vidim pticu koja svija gnezdo i kažem: hajde da ostavim zapis o tome šta nam je učinjeno, našem umu, našoj imaginaciji.
Klimatske promene su katastrofa koju može sprečiti samo dramatična strukturna transformacija u funkcionisanju kapitalizma. To je jedini način da se do 2030. ostvari cilj smanjivanja emisija za 45%.
Noam Chomsky govori o socijalizmu, anarhizmu i borbi za napredniji politički sistem u SAD: Uvek nam se čini da je naše doba presudno, da baš sada nastupa istorijska prekretnica.
Međunarodni zeleni nju dil bi sproveo preraspodelu resursa za rehabilitaciju iscrpljenih oblasti i zaštitu od rastućeg nivoa mora, te garantovao pristojan životni standard svim klimatskim izbeglicama.
Izveštaj UN-a pokazuje da je naš uticaj na prirodu tako dramatičan da je čak milion biljnih i životinjskih vrsta u opasnosti od izumiranja u sledećoj deceniji. To su ekosistemi od kojih neposredno zavisi opstanak ljudi.
Tu postoje neke očigledne paralele. I jedno i drugo su globalni problemi koji se ne mogu rešavati na nivou nacionalne države, društvene grupe ili pojedinca…
VIDEO i transkript – Jedna državna službenica nam kaže: „Ograničite kretanje, živite u gradu a ne na Zlatiboru“. Govore Aleksandar Macura i Jasminka Oliverić Young, razgovor vodi Svetlana Lukić.
Gondola je vašarsko-smučarski ornamentum, za posmatranje panorame koja se sa Kalemegdana već savršeno vidi. Nedostaju luna park na Trgu Nikole Pašića, akva park na Trgu Republike i legat Šabana Šaulića.
Isečeno je i najlepše kalemegdansko drvo, uz koje su rasle generacije Beograđana. Postavlja se pasarela koja će povezati Donji grad sa tvrđavom, dok bi je gondola povezivala sa Novim Beogradom.
Opraštamo se, tužni i ljuti, od drveća posečenog na obalama Save, kalemegdanskoj i novobeogradskoj. Decenijama smo od njega dobijali po žezi hlad, a po svakom vremenu kiseonik i radost oku.
Previše je nagomilanih dugova da bismo nastavili po starom, a uz to smo previše zavisni od ugljenika. Kreditori i vlasnici prava na emisiju ugljenika moraće da bankrotiraju, inače nam preti klimatski kolaps.
Tekst nacrta Rezolucije predložene američkom Kongresu: Budući da su istorijski odgovorne za nesrazmjernu količinu emisija štetnih gasova, SAD moraju preuzeti vodeću ulogu u smanjivanju emisija gasova…