Strah od robota
Govori se o velikim profitima „vlasnika robota“, kao da su oni robovlasnici. Robot je mašina kao i svaka druga. Opsesija robotima u vezi je sa našom fascinacijom njihovim antropomorfizmom.
Govori se o velikim profitima „vlasnika robota“, kao da su oni robovlasnici. Robot je mašina kao i svaka druga. Opsesija robotima u vezi je sa našom fascinacijom njihovim antropomorfizmom.
Zagovornici univerzalnog dohotka kažu da ako se ljudski rad udaljava od proizvodnje, to treba da važi i za zarade. Ako mašinama nisu potrebni ljudi, onda ljudima više ne treba plaćeni posao.
On nam je pre tri godine otkrio da američke tajne službe nisu sredstvo u borbi protiv terorizma, već oružje u borbi za političku, ekonomsku i vojnu hegemoniju. One su sredstvo sile.
U „info-kapitalizmu“ cenu ne diktiraju rad, degradacija materijalne baze, troškovi proizvodnje. Zbog dostupnosti „besplatnih stvari“ cene se određuju arbitrarno.
Nova ekonomija menja prirodu podele rada. Nestaju specijalizacije (struka), svako je katica za sve i majstor ni za šta – ali problem nezaposlenosti je rešen, jer skoro svi mogu da rade sve.
Laburisti su ovladali novim tehnologijama informatičke revolucije, ali da bi pridobili glasače treba da redefinišu ulogu države u političkoj ekonomiji digitalnog doba.
Milioni ljudi shvataju da im je prodat san koji se kosi sa onim što stvarnost nudi. Reakcija je bes – i povlačenje u nacionalne oblike kapitalizma koji mogu razoriti svet.
Kongres je usvojio, a predsednik Obama potpisao Akt o slobodi SAD, koji ograničava nadzor Državne bezbednosne agencije nad američkim građanima. Ostala su još neka neobavljena posla.
Ovu nagradu mogu da primim samo u ime mnogih. Ona je priznanje za sve koji su shvatili da su „ljudska prava“ samo novi naziv za jedan stari koncept. Koncept slobode.
U svetskom trendu udaljavanja od demokratije ugrožena je sloboda medija, a novinari su postali potrošna roba. Često nemaju podršku javnosti, a u nekim zemljama su predmet mržnje i mete nasilja.
Prema postojećem Zakonu o policiji, odavanje poverljivih podataka neovlašćenim licima predstavlja tešku povredu službene dužnosti. Za ovu povredu dužnosti predviđen je, kao najoštrija kazna, prestanak radnog odnosa.
Razgovor sa Lorom Poitras, autorkom filma “Citizenfour”: Bez Snoudena, svi bismo još uvek živeli u neznanju o količini informacija koje država prikuplja. Promenio nam je svest o opasnostima nadzora. Posle njega makar bolje shvatamo prirodu mraka koji nas okružuje.
Ispostavilo se da američke građane nije posebno iznenadilo Snoudenovo upozorenje o masovnom kršenju jednog od osnovnih ljudskih prava. Svaki prosečan korisnik interneta već odavno zna: tradicionalni koncept prava na privatnost stvar je prošlosti.
Novi sistemi operišu u sasvim različitim oblastima – od konzumerizma, preko brige o telu, predviđanja budućih zločina, pokušaja stabilizacije globalnog finansijskog sistema – pa do politike. Kumulativni efekat je džinovski frižider koji nas sve zamrzava.
Snouden navodi nemački Štazi kao primer organizacije čiji su saradnici mislili da štite stabilnost svog političkog sistema, za koji su verovali da je ugrožen.
Obama američkoj javnosti duguje objašnjenje izbora pred kojim se nalazi – i neprijatelja s kojim se očito sprema da zarati. On o tome ne treba da pita samo Kongres. Potrebno mu je i naše ovlašćenje.
Prikaz knjige Glenn Greenwalda No Place to Hide: Ako prisluškujete dovoljan broj telefonskih poziva, pročitate dovoljno mejlova, na kraju će neko uraditi nešto protivzakonito da opravda čitav poduhvat.
Istražiće se serveri prodavnice zen nameštaja iz Britanije, poljskog časopisa o duhovnim opasnostima i turskog dilera frižidera, što su neki od kidnapovanih servera korišćenih u prvim napadima na ovaj sajt. Za ovo je zatražena i pomoć Interpola!
Prošle nedelje Evropski sud pravde je izrekao presudu o „pravu na zaborav“, koja je korisnicima Gugla dala mogućnost da uklone linkove o sebi iz rezultata Guglove pretrage.
Za samo 6 meseci Britanska obaveštajna agencija prikupila je slike sa veb kamera 1,8 miliona korisnika Yahoo servisa.
Feketić će postati značajan toponim iz rane povesti razvoja srpskog informatičkog društva.
Ako imate mobilni telefon, NSA može da vas locira: čini to 5 milijardi puta dnevno, ljudima širom sveta.
Privukli su me Anonimusi, jer verujem u autonomnu, decentralizovanu direktnu akciju.
Političari su na jedan kvazi-religiozan način opsednuti tajnim nadzorom građana.
Onaj ko govori istinu, nije počinio nikakav zločin.
Prisluškivanje je upitno na nacionalnom, a na međunarodnom nivou problem nestaje.
Za demokratsku zemlju ovo nije samo iskorak na klizav teren, nego kolosalni sunovrat.
NSA otvara centar u kome je za svakog čoveka na planeti rezervisan jedan terabajt memorije.
Brazil je jedno od najvažnijih čvorišta koji prenose naše internet podatke širom sveta.
U Kini ima dvadeset do trideset miliona nadzornih kamera, koje se sada povezuju u jedinstveni sistem.
Ne sumnjam da je Snouden u poslednjih mesec dana najzad saznao kako izgleda prava kontrola.