Širenje ideja radikalne desnice
Uspon Nacionalnog fronta / okupljanja rezultat je spremnosti mnogih sa centra da prihvate desničarske teme i tako normalizuju radikalnu desnicu. To se dešava i van Francuske.
Uspon Nacionalnog fronta / okupljanja rezultat je spremnosti mnogih sa centra da prihvate desničarske teme i tako normalizuju radikalnu desnicu. To se dešava i van Francuske.
Boris Johnson ima neobično mesto u istoriji. Teško je setiti se osobe koja je s manje pameti napravila više štete, koja je svojom lakomislenošću trajno uticala na sudbine tako mnogo ljudi.
Poziv da se Putinu dozvoli da „sačuva obraz“ ne znači prihvatanje sitnog teritorijalnog kompromisa u Donbasu, već Putinove imperijalne ambicije.
Verovatno je da će entuzijazam za proširenje uskoro opasti. Ukrajina i Moldavija mogle bi se naći u čistilištu u kom veći deo zapadnog Balkana boravi već gotovo dve decenije.
Usred inflacije, pandemije, globalnog zagrevanja, oružanog nasilja, napada na pravo na abortus, rata u Ukrajini – američki narod želi da se Kongres suprotstavi moćnim privatnim interesima.
Poslednjih nedelja zapadna javnost je opsednuta pitanjem šta se dešava u Putinovoj glavi. Zapadni komentatori nagađaju da li mu ljudi iz užeg okruženja govore istinu. Da li je bolestan ili poludeo?
U novoj stvarnosti čekaju nas inflacija i sporiji rast. Uzroci stagflacijskog udara kriju se u 11 šokova na strani agregatne ponude, koji su izazvali rast troškova i teškoće u organizaciji proizvodnje.
Budući mirovni pregovori će se neizbežno baviti povlačenjem novih granica što će značiti, ma koliko to bilo nepravedno, da će Ukrajina morati da odluči koliko teritorije je spremna da izgubi.
Brexit nastavlja da jede svoju decu. To je presudilo na ovim izborima. Broj glasova koje je osvojio Šin Fejn nije previše porastao. Presudili su gubici brexitovske Demokratske unionističke partije.
Biblioterapija je profesija u usponu. Lekari opšte prakse upućuju ljude u lokalnu biblioteku da nađu „lekove koji se čitaju“, to jest književnost koja bi bila blagotvorna za njihovo stanje.
Granica SAD je pomerena u Centralnu Ameriku, a granica EU na teritoriju Afrike. Evropska unija daje milione evra diktatorima i gospodarima rata da za nju obavljaju posao granične policije.
Ako ćemo ponovo slati ljude na Mesec, a potom i na Mars, kome treba dati da upravlja tim poduhvatom? Hoće li cilj biti korist za stanovnike celog sveta ili otvaranje svemira za korporativnu pohlepu?
„Uspeli smo. EU je div u svetu divova kao što su Kina i SAD“. Da li će Makron ovo moći da kaže i 2027. u rezimeu svoje decenije na vlasti? Sve zavisi od toga šta podrazumeva pod tim „mi“.
Dok sam u nedelju uveče na ledenom trgu u centru Budimpešte slušao lidera mađarske opozicije kako priznaje izborni poraz, na telefonu sam gledao slike ubijenih ukrajinskih civila u mestu Buča.
Evropljani danas prihvataju Ukrajince kao svoje, ali nije uvek bilo tako. Iza nas je duga istorija bigoterije u odnosima sa slovenskim narodima koji su često bili opisivani kao primitivni i azijatski.
Mnogo toga dugujemo ukrajinskoj odlučnosti da se odupre Putinovom ratu za rekolonizaciju. To je dakle Ukrajina učinila za Evropu. Postavlja se pitanje šta će Evropa učiniti za Ukrajinu.
Ovo nije treći svetski rat, ali jeste ozbiljnije od invazije Mađarske 1956. i Čehoslovačke 1968. Ratovi u Jugoslaviji su bili užasni, ali se međunarodni rizici proizašli iz njih ne mogu porediti sa ovim.
Država koja je spremna da koristi nasilje bez zazora ima ogromnu prednost nad onima koje se odriču upotrebe sile. Kako stara poljska poslovica kaže: „Mi s njima igramo šah, a oni s nama čvrge.“
50.000 ukrajinskih civila bi izgubilo život, milioni izbeglica bi preplavili susedne zemlje u najvećem sukobu u Evropi posle 2. svetskog rata. Bilo bi i hiljade mrtvih u ukrajinskoj i ruskoj vojsci…
Istoričar Tyler Stovall je pokazao da je rasizam bio motivisan i strahom od socijalnih nemira i težnjom zaštite privatne imovine. Ideja rase je poslužila i kao opravdanje za ograničenja prava radnika.
Dok Rusija gomila trupe na granici sa Ukrajinom, svi se bave pogađanjem Putinovih namera, iako pitanje na koje zemlje Evrope i severne Amerike treba da odgovore glasi: koje su naše namere?
Neki naučnici smatraju da je virus isti onaj iz marta 2020. Drugi kažu da je masovna zaraza neizbežna. Treći tvrde da je kovid-19 sličan drugim zaraznim bolestima nad kojima imamo kontrolu.
Kada libertarijanci to prestaju da budu? Onda kada se slobode oduzimaju ljudima do kojih im nije stalo. Neki od njih iz redova torijevaca pobunili su se protiv mera za suzbijanje pandemije…
Prošlog petka Kremlj je ispostavio zahteve Vašingtonu i Natou koji bi revidirali bezbednosni aranžman na bivšim sovjetskim teritorijama i u ruskim satelitskim državama.
Ekološki populizam uznemirenost javnosti zbog klimatske krize kanališe u prezir prema elitama, stare ideje prirode i naroda, zahteve za proterivanje imigranata i jačanje nacionalnih granica.
Visoki predstavnik za BiH Kristijan Šmit u svom izveštaju UN-u upozorava da je zemlja na ivici raspada. Šmit opisuje „vrlo realne“ izglede za obnovu sukoba, 26 godina nakon Dejtonskog sporazuma.
Antirodni pokret nije samo reakcionaran, već fašistički trend koji podržava autoritarnu vladavinu. Tipično za fašističke pokrete, oni racionalnost podređuju nacionalističkim ciljevima.
Članstvo u britanskim sindikatima opalo je sa 13,2 miliona 1979. na 6,2 miliona 2016. U sindikate je učlanjeno manje od četvrtine radnika. Radnici u gig ekonomiji po pravilu nisu članovi sindikata.
Za vreme Trampa proglašena je poslednjom branom liberalnog poretka. Čak se i Alexis Tsipras, grčki premijer koga je primorala da prihvati teške mere štednje, divio njenoj iskrenosti i poštenju.
Blizu tri decenije svetske vlade se sreću jednom godišnje zbog zajedničkog odgovora na klimatsku krizu. Ove godine okupiće se u Glazgovu 31.10. Prošle godine skup je otkazan zbog pandemije.
Zastoji koji su počeli kao nestašica igračaka uoči Božića prerastaju u pravu nestašicu energenata i radne snage i zastoje transporta od Liverpula do Los Anđelesa i od luke Ćingdao do Kvinslenda.
U Evropi su svi pogledi uprti u Nemačku u kojoj vlada neizvesnost uoči izbora 26. septembra. Jedno je sigurno: nova nemačka vlada biće koalicija, sastavljena od verovatno tri partije.