Može li se razgoreti Savamala?
Naravno da on zna ko je naredio, organizovao i pod fantomkama izvršio nelegalno rušenje u Hercegovačkoj. On samo čeka da krene letnja sezona, građani se raziđu i ceo slučaj padne u zaborav.
Vesna Pešić, političarka, borkinja za ljudska prava i antiratna aktivistkinja, sociološkinja. Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Beogradu, doktorirala na Pravnom, radila u Institutu za društvene nauke i Institutu za filozofiju i društvenu teoriju, bila profesorka sociologije. Od 70-ih pripada peticionaškom pokretu, 1982. bila zatvarana sa grupom disidenata. 1985. osnivačica Jugoslovenskog helsinškog komiteta. 1989. članica Udruženja za jugoslovensku demokratsku inicijativu. 1991. članica Evropskog pokreta u Jugoslaviji. 1991. osniva Centar za antiratnu akciju, prvu mirovnu organizaciju u Srbiji. 1992-1999. osnivačica i predsednica Građanskog saveza Srbije (GSS), nastalog ujedinjenjem Republikanskog kluba i Reformske stranke, sukcesora Saveza reformskih snaga Jugoslavije Ante Markovića. 1993-1997. jedna od vođa Koalicije Zajedno (sa Zoranom Đinđićem i Vukom Draškovićem). 2001-2005. ambasadorka SR Jugoslavije, pa SCG u Meksiku. Posle gašenja GSS 2007, njegovim prelaskom u Liberalno-demokratsku partiju (LDP), do 2011. predsednica Političkog saveta LDP-a, kada napušta ovu partiju. Narodna poslanica (1993-1997, 2007-2012).
Naravno da on zna ko je naredio, organizovao i pod fantomkama izvršio nelegalno rušenje u Hercegovačkoj. On samo čeka da krene letnja sezona, građani se raziđu i ceo slučaj padne u zaborav.
Šta se dešava u Srbiji? Gotovo istovremeno sa masovnim protestima zbog rušenja Savamale, uleteli smo u krizu odnosa sa Zapadom, čije posledice su još uvek nepredvidive. I sve to izgleda nije slučajno.
All prime minister’s tirades about combative government and squatting in army barracks ended in an unexpected and urgent visit to Moscow, which was, naturally, private, i.e. for medical attention.
SNS se navadio da diže suparničke spomenike, kako bi otimao simbole s kojima zapravo nema nikakve veze. Izgleda se o tome radi kad je u pitanju spomenik Đinđiću.
Sva ona smaračina sa borbenom vladom, logorovanjem po kasarnama, nagađanjem o koalicijama, razrešila se u hitnoj poseti Moskvi, koja je naravno bila privatna, radi lekarskih pregleda.
Ekstremisti u Banja Luci treba da odvuku pažnju sa fantoma u Savamali, da se neredima zataška rušenje. Jer “dokle više ta Hercegovačka ulica”, kako je lepo primetila novinarka Studija B.
VIDEO i transkript, govore: Vesna Rakić-Vodinelić, Dimitrije Boarov, Vesna Pešić i Dejan Ilić.
Uvažavam primedbe na moj tekst o belom glasu. Tu temu sam obnovila da bih započela raspravu o izborima. Ali izbori nisu previše zainteresovali Peščanikove saradnike, mada je trebalo.
Meni se čini da teorija o neglasanju za manje zlo u situaciji kada postoji veliko zlo, nije ispravna. I više od toga – to je čak glupo, naročito u slabim društvima fragilne (“mlade”) demokratije.
Vucic is the same as Serbia, i.e. the sum of all those differences – from Russia to NATO lovers. That mess is advertised for the elections under the slogan “Serbia wins – Aleksandar Vucic”.
U životu je sasvim nesvakidašnje da jedan čovek proživi ceo svoj život, od detinjstva do smrti u strastvenom javnom angažmanu i dnevnom društvenom aktivizmu, bukvalno od jutra do mraka.
Meni se čini da je „policija u civilu“ samo detalj, odnosno da za ove izbore postoji čitav veliki plan, ili tačnije „mapa puta“ kako da Vučić dobije 50 posto na izborima koje je sebe radi i raspisao.
Zauzimanjem pozicije države Vučić je sebi obezbedio mogućnost da krade sve ostale partijske političke programe i da tajno uspostavlja meru stvari o tome šta je zapravo današnja Srbija.
13 godina posle atentata, predavanje iz 2009: Govoriću o političkoj filozofiji Zorana Đinđića, u svetlu kontroverzi da je on bio nacionalista, beskrupulozni pragmatik i imoralist koji je moral proterivao u crkvu.
Ekipa SNS-a je formirala grupu građana „Patkica – Ne Beogradu na vodi“ koja je podnela svoju izbornu listu. Autentična incijativa Ne da(vi)mo Beograd se pobunila protiv ovog zbunjivanja građana.
Ono što karakteriše ove izbore je strateški plan da se unište ona mala i preostala utvrđenja koja nazivamo građanskim. Zato se na najvećem udaru našla beogradska opština Vračar.
Treba motivisati građane da izađu na birališta i glasaju protiv autoritarnog režima Aleksandra Vučića, koji se nameračio da plebiscitom dokrajči parlamentarnu demokratiju u Srbiji.
Priprema se normalizacija Šešelja, glavnog balkanskog razbojnika. On se sprema za ulazak u skupštinu na ovim izborima, koji su i zbog toga raspisani.
Do spoznaje šta predsednik Nikolić podrazumeva pod pojmom nacije je došlo greškom. On naime (u oba pokušaja) nije znao šta su matične čelije i da one ne služe za veštačku oplodnju.
Dušan Bajatović je predvideo stabilni politički prostor sa dve velike stranke, pri čemu će SPS zauzeti poziciju levog, a SNS desnog centra. Ostali su suvišni.
Ljudi moji, šta da se radi sa tim Dežulovićem! Izgleda da smo ga nadrljali. Pojavio se neprijatni komšija, pa kaže da ima „mnogo materijalnih dokaza da je Srbija grupna psihijatrijska seansa”.
Vučić će sa svojom vladom 9. januara otići u Banjaluku na proslavu Dana RS. Toga dana 1992. srpski poslanici su napustili parlament RBiH i toga dana se, kako kaže Karadžić, slavi pobeda nad Turcima.
Vucic’s claims about us realizing the distinction between the mythical Serbia in heaven and the real one without Kosovo, aren’t confirmed by the reality.
Vučićeve tvrdnje o tome da mi sada uviđamo razliku između nebeske i realne Srbije u kojoj više nema Kosova, u stvarnosti se ničim ne potvrđuju.
Najnovija tragikomedija o rušenju Vučića ne bi bila pokrenuta da istraživački novinarski centri nisu otkrili niz podataka i dokumenata koji razotkrivaju koliko je Vučićeva vlast korumpirana.
Ispostavilo se da u stvari nije prisluškivan Pajtić nego Aleksandar Vučić. Kako to sad, Vučić se prisluškuje? Pa lepo, evo šta kaže sam Vučić. On kaže da je on stalno „na merama“.
Šta Vučić očekuje od svojih zapadnih „prijatelja“? Podršku za ulazak u EU i reforme? Ma ne, on čini onoliko koliko je potrebno da ga oni ne bi rušili spolja.
Nema dana da ne pomislim da bi zbog neke izjave, događaja, napisa u novinama ili nekog političkog skandala trebalo sesti za kompjuter i napisati koju reč. Ali dani se ipak nižu kao da su prazni.
Ako zastupa teoriju kolektivne odgovornosti građana srpske nacionalnosti za zločine koje su u njihovo ime počinili neki Srbi, zašto se po istom principu ne bi tražila i njihova odgovornost za stanje u zemlji.
There is an innovation here – Vucic now clothes the radical party hooliganism in the suit of a great statesman and a peacemaker, something that he personally, as well as his servants, are going to sing about.
Inovacija je u tome što Vučić sada radikalski huliganizam oblači u odelo velikog državnika mirotvorca, o čemu će pevati on lično i njegove sluge.
Kad vi pompezno slavite dvadeset godina „Oluje“, mi ćemo vam uzvratiti pompeznim prolivanjem naših krokodilskih suza nad stradalništvom srpskog naroda.