Hapšenje Asanža i sloboda medija
Ovo je politički motivisana tužba, koja pokreće pitanje da li istraživački novinari i izdavači imaju zaštitu Prvog amandmana u odnosima sa poverljivim izvorima, ili ne.
Ovo je politički motivisana tužba, koja pokreće pitanje da li istraživački novinari i izdavači imaju zaštitu Prvog amandmana u odnosima sa poverljivim izvorima, ili ne.
Dok god, dakle, u Hrvatskoj imamo vlast HDZ-a, iz vladajuće je perspektive savršeno jasno da u Hrvatskoj imamo slobodu medija, i to u neograničenoj količini, proporcionalnoj neograničenoj vlasti HDZ-a.
Promene u vrhu policije su atraktivna tema za medije. Reč je o moćnim pojedincima i zato je važno da komuniciranje o tome bude profesionalno i transparentno, što nije bio slučaj poslednjih dana u Srbiji.
Istraživanja su otkrila indikatore zajedničkog evropskog identiteta kod građana EU i neočekivano visoku spremnost da se podrže evropske politike koje bi podrazumevale redistribuciju preko državnih granica.
Transkript regionalnog razgovora održanog 6. juna 2018. u Sarajevu u organizaciji forumZFD-a i Peščanika. Govorili su Snježana Milivojević, Fra Drago Bojić, Viktor Ivančić i Svetlana Lukić. Razgovor vodio Boro Kontić.
Lažne vesti, kako obaveštava Politika, uzdrmale su građane Srbije, mada dosada nije jasno šta je lažno u slučaju novinara Cvetkovića. Ili je sve lažno („kabinetski scenario“), ili nestanak nije bio lažan.
Najava tribine „Kultura – čelična metla nacije“ u CZKD-u, u organizaciji Građanske akcije Pančevo i Peščanika uz podršku forumZFD-a. Osim Viktora Ivančića govorili su reditelj Oliver Frljić i pisac Saša Ilić.
Moguće je da su uspon digitalne tehnologije i besplatna komunikacija doveli u sukob slobodu govora i stabilnost političkog sistema.
Histerija zbog lažnih vesti, naročito u SAD, razumljiva je reakcija na gubitak monopolskog položaja anglo-američkih medija u svetu uspostavljenog još 1945.
Vodstvo Hrvatske radiotelevizije se ogradilo od svoga novinara Aleksandra Stankovića, jer je ovaj u emisiji Nedjeljom u dva „u više navrata Domovinski rat doveo u vezu s građanskim ratom…“
Iz novog broja REČI: U pitanju je nova oblast, ne samo društvenih praksi ili komunikacije, nego znanja. Ne treba samo usvojiti nove tehnologije, već treba promeniti način mišljenja o medijima.
Zar predsednika nema dovoljno u medijima? Nema! O tom skandalu će ovde biti reči. Kao i mnogi drugi hejteri, pogrešno sam mislila da ga ima previše. Zato je moj televizor godinama uglavnom ugašen.
Najnovija packa ide kablovskoj televiziji jer je „cenzurisala predsednika države“. Kako ga je cenzurisala? N1 je, umesto da u direktnom prenosu prikaže partijsko slavlje – imala samo izveštaj.
Šta znači kada predsednik Upravnog odbora javnog medijskog servisa tvrdi da je „realnost u klasičnom smislu prestala da postoji“? Šta znači kada isti čovek zaključi da je sloboda medija samo „mit“?
Hrvatski nacionalisti ne bi imali ništa protiv da se Novosti bave folklorom i temama koje su ekskluzivno vezane uz srpsku zajednicu. U suštini se želi reći: dobit ćete pare ako se vratite u geto!
Cenzurisanje govora ukida našu slobodu da biramo šta da prihvatimo od drugih i šta da izrazimo pred drugima i neminovno vodi u depresiju. Kada strah dominira, prava sreća nestaje, a individualna snaga volje presušuje.
To što se vlast trudi da nas navikne na to da građanin u savremenoj Rusiji može biti osuđen „nizašta“ i da se treba radovati što je kazna blaža, a mogla je biti oštrija – e to je zaista gnusno.
KRIK – U najmanju ruku zbunjuje to što tužilac Nenadić, umesto da pozdravi i ohrabri profesionalna novinarska istraživanja o korupciji i organizovanom kriminalu, rad medija karakteriše kao pritisak.
Najava ministarstva pravde SAD da će podići optužnicu i krivično goniti WikiLeaks i možda uhapsiti Juliana Assangea nečuven je potez koji preti da ugrozi slobodu medija.
Riječi Balkan i Jugoslavija su manje-više zamjena za psovke. Nacionalistička naracija uvijek gradi mit o ekskluzivitetu svoga naroda i želi uspostaviti što veću distancu prema drugima.
VIDEO i transkript, o medijima u Srbiji govore: profesorka Fakulteta političkih nauka Snježana Milivojević, Saša Gajin iz Centra za unapređenje pravnih studija i Dragan Janjić, potpredsednik NUNS-a.
Globalne tehnološke kompanije su odlučile da nas (i svoje prihode od reklama) zaštite od lažnih vesti. Ova odluka ugrožava nezavisne medije, koji mogu postati kolateralna žrtva ove čistke.
Ako ona pobedi, to će se dogoditi zahvaljujući građanima koji su ustali u odbranu osnovnih principa naše nacije, koji su razumeli veličinu uloga na ovim izborima i nisu podlegli medijskoj buci.
Novinari RTV Kragujevac su izašli na ulicu, jer 5 meseci nisu primili plate. Konkurentskom Kanalu 9 signal je već ugašen. Ni u nedeljniku Kragujevačke novinari ne primaju plate.
Za poslednje četiri godine u lokalnim glasilima nema objave u kojoj se Gašić negativno pominje. Lokalni (režimski) mediji nisu objavili ni vest o aferi helikopter.
„Opskurne starlete i napucane pevačice“ nisu postale popularne same od sebe. Mediji su ih učinili popularnim, oni su im dali ideju na koji način da dođu do slave i novca.
REČ – Proteste povodom „slučaja Savamala“ možemo videti kao (neformalni) obrazovni proces za obnavljanje političke zajednice u kom učestvuju i mediji i građani.
REČ: O knjizi Majkla Epla Obrazovanje na „pravom“ putu i zatvaranju osnovnih škola po Srbiji. U Beogradu se za sada gase OŠ „Đuro Strugar“ i OŠ „Stari grad“.
Novinarka je dobila zadatak da napravi prilog „o tome kako u Srbiji posla ima, ali ljudi neće da rade“. Da ponovimo, pošto zvuči nestvarno ili kao neslana šala: „u Srbiji posla ima, ali ljudi neće da rade“.
Osobno nisam u prijateljskim odnosima ni s nacionalizmom ni s kapitalizmom. Liberali obično ne uviđaju da su nacionalističke parole služile prije svega uzurpaciji javnoga dobra…
Kada tvoj glas nema nikakvu težinu, svaka informacija o tome da u državi nešto nije u redu postaje ne samo besmislena, već i štetna. Jedino na šta ona može da utiče je tvoje raspoloženje.