Sramotna priča
Američka carina je zadržala bakar kompanije „Serbia Zijin Copper“ po zakonu koji zabranjuje ulazak robe proizvedene prinudnim radom. Ranije je nalog izdat za proizvode Linglonga iz Zrenjanina.
Američka carina je zadržala bakar kompanije „Serbia Zijin Copper“ po zakonu koji zabranjuje ulazak robe proizvedene prinudnim radom. Ranije je nalog izdat za proizvode Linglonga iz Zrenjanina.
Uspešno nadmetanje na svetskim tržištima zahteva veštine i tehnologije kakvih u siromašnim zemljama nema. Proizvodnja više nije prečica kojom se zaobilaze početna ograničenja.
Debata o broju sati rada u različitim zemljama sveta poprimila je političku dimenziju. Trampistički ekonomisti rado govore o snazi američke ekonomije i propasti evropskog modela države blagostanja.
Tekst zakona o radnoj praksi po treći put je na javnoj raspravi, kao obnovljeni pokušaj da se cementira oduzimanje radnih prava. To ne čudi u situaciji kada vlasti tretiraju mlade kao najvećeg neprijatelja.
Povećanje minimalne zarade, koje stupa na snagu 2026, zaoštrilo je raspravu o širenju jaza između plata i produktivnosti. Reč je o meri koja direktno obuhvata manje od 4% zaposlenih.
S obzirom na jačanje autoritarizma i ekonomskog nacionalizma, nema mnogo povoda za optimizam na bilo kom frontu izazova našeg doba: klimatskih promena, nestajanja srednje klase i siromaštva.
Ideologija slobodnog tržišta, uz naglasak na „društveni uticaj“, pretvorila je umetnost u robu i instrument za podsticaj ekonomskog rasta, urbane obnove i, na prvom mestu, „društvene inkluzije“.
Novo izdanje Anarhističke biblioteke – Kako objasniti prevashodno mentalnu i moralnu promenu od shvatanja rada kao muke, kazne ili neizbežne nužnosti do rada kao vrednosti i dobra?
Liberalizam je postao simbol za brojne probleme, ali kritika često zanemaruje vrednosti bez kojih društvo ne može opstati i sužava prostor za ljudska prava i grupe kojima ta prava pripadaju.
Fokus na identitet, na rasu i rod, uz zanemarivanje materijalne stvarnosti klase bio je pogubna strateška greška. Položili smo oružje pred protivnikom koji je preuzeo priču koje se levica odrekla.
Ministarka Đurđević Stamenkovski izjavila je da će minimalna zarada od januara pokriti 111% minimalne potrošačke korpe. Kako je ministarka došla do ovog obračuna nije jasno.
Mnogi smatraju da će prekarni radnici koji su glasali za Trampa, kada ih zaboli njegov „veliki prelepi zakon“, shvatiti da su izdani i okrenuti mu leđa. Ali većina njih će nastaviti da mu slepo veruje.
Najava da će Srbija strancima izdati 100.000 radnih dozvola, pokrenula je buru teorija zavere, ukazujući na duboke strahove od siromaštva, socijalnog raslojavanja, kulturne promene i političke nemoći.
Radnička klasa je mnogo šira kategorija koja obuhvata više od radnika koji udaraju čekićem ili pokreću mašine. Na svetskom nivou zapravo je dosta opao samo broj industrijskih radnika.
Fotogalerija – Nekoliko slika sa protesta studenata u blokadi i 5 nacionalnih sindikata koji su se 1. maja okupili ispred zgrade Vlade u Beogradu tražeći izmene i dopune Zakona o radu i Zakona o štrajku.
U svojoj knjizi „Kapitalistički realizam“ pokušao sam da istražim veze između postpolitike, postideologije, uspona neoliberalizma i povezane epidemije depresije, posebno među mladima.
Protesti nisu uticali na realnu ekonomiju. Oni su okrenuti sektorima kao što su obrazovanje, kultura, neke profesije (advokati) i zdravstvo, što su oblasti sa malim uticajem na proizvodnju.
Sastanak studenata Filozofskog fakulteta u Beogradu sa glavnim sindikatima predstavljen je kao neviđeni uspeh. Prosvetni radnici nisu bili srećni.
Pozivanje predstavnika srpskih vlasti na rast plata, ekonomski rast i infrastrukturni razvoj prevazilazi sferu ekonomskog upravljanja i služi jačanju legitimiteta režima u odsustvu demokratije.
U osnovnim i srednjim školama je prisutan miks potpune obustave nastave i minimuma procesa rada. Zahtevi su umnogome u skladu sa studentskim, kao i originalnim zahtevima sindikata prosvete.
U januaru 2014. počela je rasprava u kojoj su do sada uzeli učešće: Mijat Lakićević, Milutin Mitrović, Dejan Ilić, Vladimir Gligorov, Rastislav Dinić, Stefan Aleksić, Biljana Stojković…
Ustav Srbije kaže da zakoni ne smeju biti u suprotnosti sa međunarodnim pravom. Propis koji reguliše pravo na štrajk star je 30 godina i očigledno suprotan međunarodnim standardima rada.
Prekid rada kao izraz opšteg nezadovoljstva i podrške zahtevima od društvenog značaja, preskače ograničenja zakona iz 1996. koja su u suprotnosti sa međunarodnim standardima.
Ima i među sindikatima i među radnicima onih kojima je dosta prodaje sudbinski važnih interesa. Oni koji znaju vrednost civilizacijskih borbi za ugrožene slobode, poslušaće studente.
Kompanija u vlasništvu Folksvagena obustavila je saradnju sa kineskim Linglongom u Srbiji zbog kršenja ljudskih prava. To je efekat primene zakona o dužnoj pažnji u lancima snabdevanja.
Bajden i Haris su iskoristili gotovo sve mehanizme da ojačaju sindikate. Ali kad je samo 6% radnika iz privatnog sektora u sindikatima, oni više nisu legitimni predstavnici radničke klase.
Baš kao što su se borci za društvenu pravdu odrekli borbe za materijalni napredak u korist kulturnog osnaživanja, tako i mnogi njihovi kritičari ignorišu materijalne korene moći.
Najnoviji Izveštaj Međunarodne konfederacije sindikata potvrđuje da nema razloga za zadovoljstvo. Kvalitet uslova rada u svim delovima sveta opada. A najviše u Evropi.
Napad na radnice Jure je višestruko simboličan jer je menadžer, a da verovatno to nije ni znao, svrstao sebe u dugi niz nasilnika zbog kojih je i nastao pokret za pravo da se sedi na radnom mestu.
Nastavnici su pozvali na štrajk u ponedeljak. Neka ne strepe, i sad će im prihvatiti sve zahteve. I nijedan neće biti ispunjen. Tako se igra ta igra. Nastavnici bi morali biti pametniji.
Treba ponovo čitati Karla Polanjija, danas naspram prekarnog rada, komercijalizacije zemljišta i s tim direktno povezanih klimatskih promena, kao i monetarnih manipulacija banaka i berzi.
Utvrđena je nova minimalna cena rada za 2025. Država je u pregovore ušla sa predlogom povećanja od 10%, poslodavci oko 8%, a sindikat oko 30%. Kompromisom se došlo do povećanja od 13,7%.