Budućnost frilensera
Ničim izazvan i van svojih ustavnih nadležnosti, predsednik Vučić je nedavno pružio zrnce nade frilenserima da će njihov problem zaostalih neplaćenih poreza biti rešen veoma povoljno.
Ničim izazvan i van svojih ustavnih nadležnosti, predsednik Vučić je nedavno pružio zrnce nade frilenserima da će njihov problem zaostalih neplaćenih poreza biti rešen veoma povoljno.
Kako to da država na kršenje zakona – rad na crno može biti i krivično delo – reaguje izmenom zakona u korist onih koji zakon krše?
29. decembra skupština Beograda usvojila je plan regulacije Makiškog polja. Građani ispred Sava centra, gde je zbog pandemije sednica održana, pokušali su da spreče donošenje te odluke.
Pomoć poslodavcima a ne zaposlenima samo je jedan od skandala koji nam se događaju. Zato su neki okupili svoje zaposlene i sa njima podelili kapital…
Bio jednom jedan poslodavac. I čuje on da postoji zemlja u kojoj može puno da zaradi, ako nema savesti i ne brine previše za sudbinu radnika koji rade za njega. I poslodavac dođe u tu zemlju…
Samoupravljanje je zaista bilo svetski hit. Recimo, u Parizu je još 1968. osnovan časopis Samoupravljanje koji je čitav jedan broj 1981. posvetio jugoslovenskoj samoupravnoj praksi.
U proleće 1973. Milton Friedman je posetio Jugoslaviju. Nekoliko sedmica kasnije nastao je zanimljiv intervju čiji je snimak sačuvan. Friedmanova zapažanja i zaključci su lucidni i tačni…
VIDEO i transkript – Prošle godine u EU je izdato 52.000 boravišnih dozvola građanima Srbije. Oni koji su ostali u zemlji prepušteni su Vučićevim investitorima i preduzetnicima. Govori Mario Reljanović.
Investitori su izgubili interesovanje za realnu ekonomiju. Tržišta kapitala nastavila su da rastu dok se ekonomija raspadala i to je prihvaćeno kao nova normalnost. A onda je došla pandemija.
Ovaj sistem predviđa da država svakom građaninu godišnje isplaćuje određeni iznos bez postavljanja prethodnih uslova. To je novac koji dobijamo zato što postojimo, a ne zato što radimo.
Ministarstvo za rad je serviralo novi udar na vladavinu prava (tehničkoj?) vladi, a vlada je to sa oduševljenjem prihvatila i usvojila Uredbu o Programu podsticaja zapošljavanja mladih „Moja prva plata“.
Tipičan nemački radnik je saznao da će se Nemačka zadužiti za 100 milijardi evra da bi „iz evropskog fonda za oporavak Italija dobila 80 milijardi evra, Španija 78, a Grčka 23 milijarde“.
Mi smo gotovo jedina država koja poznaje tako oštro razlikovanje rada u radnom odnosu od rada van radnog odnosa. Tako u novom modelu više nema privremenih i povremenih poslova…
Kriza evra koja je počela pre desetak godina dugo je prikazivana kao rezultat sukoba štedljivog severa i rasipničkog juga. Odgovor EU na pandemiju dodatno će produbiti ovaj klasni sukob…
Zbog čega naprednjačka vlast ne smeta nezaposlenima, ni mnogima koji imaju povremene i privremene poslove, pa ni brojnim ljudima koji žive u pravom, najcrnjem siromaštvu?
Za vreme vanrednog stanja smanjen je broj kontrola inspekcije rada, a onda su troškovi putovanja za inspektore rada smanjeni za 70%. Time je produženo vanredno stanje za sve nas koji radimo.
Našim zdravljem i životom ne mogu upravljati samo tržišne sile. Hiljade akademskih radnika širom sveta peticijom upućuju na izlaz iz krize: ljudska bića koja rade nisu samo „resurs“.
U situaciji poremećaja ekonomskih aktivnosti i krize slične ratnom stanju fokusiranje na finansijske indikatore odvlači pažnju sa važnijih stvari. Pažnju treba usmeriti pre svega na fizičke veličine…
Rivalitet Kine i SAD često se prikazuje kao sukob geopolitičkih interesa, ali po svojoj suštini taj sukob više liči na sudar tektonskih ploča koji će odrediti dalji razvoj kapitalizma u ovom veku.
Ekonomisti su donedavno govorili samo o štetnim efektima egalitarističkih politika na tržišta. Sada ih više brine to što previše nejednakosti podstiče monopole i ugrožava tehnološki napredak.
Minimalna zarada je povećana na 173 dinara neto po času rada, što znači da će primanja zaposlenih na minimalcu biti oko 30.000 mesečno.
Nova autorova knjiga „Kapital i ideologija“ koja izlazi u martu 2020. ima preko 1.200 strana i 160 grafikona koji nam pružaju nove uvide u problem nejednakosti u poslednjih 250 godina.
Na meti države su sindikati koji se bore. Njima se oduzima svojstvo reprezentativnosti, a samim tim i mogućnost da kolektivno pregovaraju, kao i niz drugih prava, kako bi se oslabili, ućutkali, izolovali.
Sindikati često dolaze pod lupu javnosti zbog podaničkog odnosa prema vlastima, ali ne može se poreći da su oni nezamenjivi kao način organizovanja radnika i kao način iskazivanja radničke snage.
Neprihvatljivo loš položaj radnika na lizing traje već godinama. Pre nekoliko dana usvojen je predlog zakona koji reguliše tu oblast. Ali tekst koji je Vlada usvojila nije onaj koji je bio na javnoj raspravi…
Ministar Đorđević nalaže racije u kojima će se deca skupljati sa ulice i hitno oduzimati od roditelja, a direktor Mučibabić zabranjuje da nosači prtljaga kvare sliku novog beogradskog perona.
Iz Leonija tvrde da je preraspodela radnog vremena uvedena po zakonu, radi završetka ugovorenih poslova. Tako radna nedelja može biti šestodnevna i 60-časovna, a radno vreme 13 sati.
Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima Srbija je ratifikovala u okviru SFRJ 1971. A SRJ je 2001. ponovo pristupila paktu.
Ako 60% vašeg budućeg dohotka zavisi od mesta rođenja, 20% od pripadnosti vaše porodice određenom društvenom staležu, a svega 20% od ličnog truda i rada, to znači da vam je jedini izbor „glasanje nogama“.
Kada je 2018. generalna sekretarka britanskog Kongresa radničkih sindikata rekla da je četvorodnevna radna nedelja ambicija sindikata za 21. vek, nismo znali koliko brzo će ta ideja zaživeti.
VIDEO i transkript razgovora sa Brankom Milanovićem u CZKD-u. Razgovor vodila Svetlana Lukić, komentari iz publike: ekonomista Mihail Arandarenko i sociološkinja Vesna Pešić.
Da li ste u ovih 8 meseci primene Pravilnika čuli da je neki inspektor rada sankcionisan, da je pokrenut neki postupak, ili da je neki kontrolor doneo negativan zaključak o njegovom/njenom radu? Ni ja.