Preigravanje
U intervjuu na Foks njuzu Tramp je rekao da je on jedini koga Erdogan sluša i da ga svi svetski političari mole da zaustavi turskog predsednika – nešto što Bajden nikada ne bi mogao da uradi…
U intervjuu na Foks njuzu Tramp je rekao da je on jedini koga Erdogan sluša i da ga svi svetski političari mole da zaustavi turskog predsednika – nešto što Bajden nikada ne bi mogao da uradi…
Za samo sat vremena onlajn četa zbunjeni Erdogan je ismejan zbog svoje nespretnosti u toj vrsti komunikacije. Skupio je više od 350 hiljada dislajkova i hiljade jasnih poruka: „Neću glasati za tebe“.
Bilo je jasno da će Grčka produžiti zabranu ulaska građanima Srbije i nakon 15. jula, i pre nego što je zabrana proširena na sve zemlje EU. Samo je Dačić mogao da se nada ukidanju ove mere.
Mozaici Aja Sofije biće prekrivani tokom molitve, kao i tokom 482 godine koje je provela kao džamija, što je 10. jula ponovo postala odlukom vrhovnog suda, po želji predsednika Erdogana.
Sve je spremno za prvu svečanu molitvu u Svetoj Sofiji u petak 17. jula, kojom će se obeležiti 4 godine od gušenja pobune protiv Erdogana, koja je označila početak kraja njegove vladavine.
Ispred Svete Sofije 29. maja, na dan kada je sultan Mehmet II osvojio Carigrad, čitan je Kuran, uz najave Erdoganovih poslušnika da Sveta Sofija što pre mora biti vraćena u status džamije.
Turska se predstavljala kao država bez virusa, a glavna tačka propagande je bio čudesni turski gen koji odbija bolest.
Prva žena predsednica Grčke, Ekaterina Sakelaropulu, položila je zakletvu i započela svoj mandat u petak 13. marta usred vanrednog stanja u kome se Grčka i ceo svet nalaze zbog korona virusa.
Zbog neslaganja sa akcijama turske vojske oko sirijskog grada Idliba, Erdogan će 5. marta biti nevoljni domaćin skupa o Siriji u Istanbulu, gde će pored njega sedeti Merkel, Putin i Makron.
Erdogan je objavio megalomanske planove za izgradnju Kanala Istanbul, kojim bi se brodovi umesto kroz Bosfor prevozili veštačkim kanalom prokopanim kroz Trakiju od Crnog do Mramornog mora.
U petak 13. decembra nekadašnji Erdoganov ministar spoljnih poslova i premijer Ahmet Davutoglu objavio je početak rada svoje partije, koja je ponela krajnje nepolitičko ime: Partija budućnosti.
Postavljanje Orbanovog poslušnika Varhelija, dosadašnjeg predstavnika Mađarske pri EU, na mesto Komesara za proširenje EU ima poseban značaj za budućnost Turske i Balkana.
Jedan od najsnažnijih političkih mitova u Grčkoj je onaj o narodnom otporu vojnoj hunti, koji simbolizuje nasilno gušenje protesta na Politehnici u Atini 17. novembra 1973.
Erdogan putuje u Vašington 13. novembra. Jedna od tema ove posete je priča o tri zeta koji su svojim interesima vezali američkog predsednika za turskog.
Posledice kršenja obećanja Severnoj Makedoniji da će posle sporazuma u Prespi biti otvoren njen put u međunarodne institucije nisu samo još jedni aprilski izbori na Balkanu sledeće godine.
Fotografije sa sastanka sa Pensom svedoče o tome kako je, iako je Turska dobila privremenu kontrolu nad 32 kilometra sirijske pogranične teritorije – sam Erdogan izgubio sve.
Turska vojna ofanziva u Siriji već je iza sebe ostavila stotine ubijenih Kurda. Istovremeno je turski brod za eksploataciju zemnog gasa u pratnji vojnih krstarica uplovio u kiparske vode…
U petak 4. oktobra u Atinu dolazi američki državni sekretar Majk Pompeo. Izjave koje su prethodile ovoj poseti jasno stavljaju do znanja da je Grčka novo središte američke politike u ovom delu sveta.
Zasedanje Generalne skupštine UN-a u Njujorku u utorak 24. septembra obeležila su četiri govornika: Bolsonaro, Tramp, Sisi i Erdogan. Ovaj dan je zbog toga prozvan „danom diktatora“ u UN-u.
Ahmet Davutoglu, još jedan od najbližih saradnika turskog predsednika, napustio je vladajuću Partiju pravde i napretka pre nego što je Erdoganova odluka o njegovom isključenju postala izvršna.
Erdoganove pretnje da će preko 3 miliona sirijskih izbeglica gurnuti iz Turske u Evropu naišle su ne na strah evropskih političara kao pre 4 godine, nego na hladan prekor odmetnutom politikantu.
Evropska unija je predložila Bugarku Kristalinu Georgievu za novu direktorku MMF-a. Odluka o njenom predlaganju i skorom sigurnom izboru, iznenadila je mnoge u Evropi.
U utorak 23. jula pojavila se lažna vest da je Erdogan imao srčani udar od čijih posledica je ubrzo preminuo. On je to demantovao tako što je prvi čestitao Borisu Džonsonu…
Samo nedelju dana nakon istanbulskog političkog šamara, nekadašnji ministar finansija objavio je da će zajedno sa nekadašnjim predsednikom Turske Abdulahom Đulom formirati novu partiju.
Grčka je dobila dva lidera koji će obeležiti decenije koje dolaze: novog premijera Kirijakosa Micotakisa i Aleksisa Ciprasa koji je ipak ostvario značajnu pobedu zbog broja glasova koje je dobio.
Reč je o jasnoj poruci oko 9 miliona Carigrađana više ne tako svemoćnom predsedniku Turske – pobeda Imamoglua sa preko 700 hiljada glasova razlike znači kraj Erdoganove dominacije.
Pred Turskom je američki ultimatum: ili će se odreći ruskog raketnog sistema S-400 ili će od strane celog NATO-a biti isključena iz programa razvoja lovaca F-35 i podvrgnuta novim sankcijama.
Prvo su bili izbori za EU parlament 26. maja. Onda su posle poraza Sirize na lokalnim za 7. juli u Grčkoj raspisani vanredni parlamentarni izbori. A 23. juna odigravaju se izbori svih izbora: borba za Istanbul.
Svojim govorom povodom godišnjice pada Carigrada Erdogan insistira na danu kada je osmanska imperija postala sila u Evropi, nasuprot datumima nastanka moderne republike Kemala Ataturka.
Nema pravih ideja o srpskoj državnoj politici. A tamo gde nema ideja ne manjka neznanja i gluposti. Poslednji primer je proglašenje praznika svetih Ćirila i Metodija za državni praznik.
Turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu insistira da Turska ima pravo da, bukvalno, „buši“ u vodama Kipra, kako bi zaštitila narod i državne interese.
U senci proslave Dana pobede i Dana Evrope, devetog maja je održan neformalni sastanak Evropskog saveta u rumunskom gradu Sibiu. Uz hronični problem brexita, sastankom je dominirala tema Kipra.