Šta ostade od kapitalizma?
Povrh svega, vodeći menadžeri firmi koje su zabeležile gubitke i koje bi trebalo da bankrotiraju, a da oni ostanu bez posla, ne samo da nastavljaju da rade, nego i zadržavaju visoke plate…
Povrh svega, vodeći menadžeri firmi koje su zabeležile gubitke i koje bi trebalo da bankrotiraju, a da oni ostanu bez posla, ne samo da nastavljaju da rade, nego i zadržavaju visoke plate…
Radio emisija 27.06.2008, govore: Dejan Ilić, Dubravka Stojanović, Miroslav Prokopijević, Miodrag Zec, Milutin Petrović, Biljana Srbljanović, Ivan Čolović, Mirko Đorđević i Petar Luković.
Dnevne novine „Biznis“ objavile su 3. juna 2008. članak „Komisija ućutkala fondove“. To što piše u tekstu toliko je neverovatno da sam morao dva puta da čitam. I gledam vreme – nije 1948. i Staljinov Sovjetski Savez, nego 2008. i Srbija.
This is not the first time that the people from the Market, the Commission, the National Bank of Serbia and other institutions talk nonsense. No one hopes that they know anything about the economy and financial markets, although they like to call themselves experts.
Iako se u trenutku pisanja ovog teksta još ne zna ko će napraviti vladu, uzmimo da ishod bude trenutno najbolji dostupan. To nije koalicija DS i LDP sa podrškom socijalista, jer LDP neće sa socijalistima, a i socijalisti ne bi pristali na ovakvu ulogu.
U političkoj kampanji u Srbiji nacionalsocijalisti (koji se ovde zovu radikali i narodnjaci) otvoreno govore kako Srbija ne treba i ne sme da uđe u Evropsku uniju (EU) i vode zemlju u izolaciju i ekonomsko i političko propadanje.
Reakcije berzi na izbore su uglavnom standardne. Ako se predviđa pobeda privredno liberalnijih, desnih stranaka, berza raste. Da li će i koliko rasti dugoročnije, zavisi od politike te vlade.
Glavna tema narednih izbora je da li Srbija treba da ide u evro-atlantske integracije ili ne.
Kakve su šanse pojedinih stranaka na predstojećim parlamentarnim izborima? Iako je zanimljivo kako će proći pojedine stranke, ključno pitanje je kako će proći dva velika bloka – proevropski i izolacionistički.
Ako se po strani ostave Kuba, Severna Koreja ili Mugabeov Zimbabve, vrlo su retke situacije u kojima vlada radi na štetu države koju vodi i većine njenih građana. A upravo je takav slučaj sa Vojislavom Koštunicom i njegovom vladom.
Sa najnovijom plimom nacionalizma podstaknutog raspletom „kosovske krize“ pojavili su se razni pozivi na bojkot strane robe i stranih firmi, uključujući banke.
Radio emisija 22.02.2008, govore: Miša Vasić, Tatjana Tagirov, Miroslav Prokopijević, preslišavanje o Kosovu: Olga Popović-Obradović, Desimir Tošić, Mirko Đorđević, Slobodan G. Marković, Olivera Milosavljević, Srđa Popović, Mirjana Miočinović, građani Kosova… lider LDP-a Čedomir Jovanović.
Da li je Srbiji u interesu potpisivanje SSP i kasniji ulazak u Uniju. Odgovor je pozitivan.
Radio emisija 07.09.2007, govore: ekonomista Miroslav Prokopijević, profesorka prava Vesna Rakić-Vodinelić, narodni poslanik Nenad Prokić i antropolog Ivan Čolović.
Radio emisija, 27.04.2007, govore: Miroslav Prokopijević, Vladimir Todorić, Petar Luković i Srđa Popović.
Iako je preostalo još skoro mesec dana do isteka krajnjeg roka, neizvesno je da li će Srbija dobiti vladu ili će se ići na nove izbore.
U nekim zemljama poput Srbije je široko uvreženo mišljenje da javna komunalna preduzeća treba da budu u državnom (javnom) vlasništvu.
Prema objašnjenju Vlade, Nacionalni investicioni plan (NIP) treba da posluži za podsticanje razvoja i zapošljavanja. U članku pokazujem da NIP ne samo da neće doprineti tim ciljevima, već i da je ekonomski štetan.
Pri pravljenju naučne strategije se obično navodi koje će grane nauke država posebno stimulisati, čak se navode oblasti i teme. To je zastareo pristup koji pretpostavlja da su državni birokrati u stanju da anticipiraju pravac razvoja nauke.
Radio emisija 26.01.2007, govore: Miroslav Prokopijević, Sonja Biserko, Vladimir Todorić i Marko Vidojković.
Ukupan iznos novca u nekoj zemlji nije kapital. Da bi bio kapital, novac mora da se investira ili koristi na produktivan način (radi sticanja dobiti), obično putem ulaganja radi stvaranja dobara ili usluga, dakle, na komercijalni, poslovni način.
Reklame za laki keš vas pozivaju da uzmete kredit i rešite neki problem koji imate, dok vas osiguranje poziva da uplaćujete sredstva za lično osiguranje i tako smanjite neizvesnost u budućnosti.
The main point of this paper is that foreign aid fails because the structure of its incentives resembles that of central planning. Aid is not only ineffective, it is arguably counterproductive.
Od početka leta dinar nezadrživo raste u odnosu na evro i druge valute. Jedno vreme su se zvaničnici hvaliti da je to zahvaljujući snazi srpske privrede, ali odavno su prestali, jer je više nego očito da to nije razlog.
Radio emisija 22.09.2006, govore: Miroslav Prokopijević, Žarko Korać, Vojin Dimitrijević i Ivan Kuzminović.
Treba li strani investitori da strepe od eventualnog dolaska ekstremno nacionalističke Srpske radikalne stranke na vlast? I ko je odgovoran za loš razvoj političkih prilika u Srbiji poslednjih godina i uspon radikala.
Ministar finansija je upravo proklamovao da je borba sa inflacijom završena i da se Vlada sada posvećuje novim ciljevima – državnim ulaganjima i otvaranju novih radnih mesta.
Glavni protivnici osnivanja novih fakulteta su državni fakulteti i deo njihovih profesora. Oni ih doživljavaju kao nepotrebnu konkurenciju i često se žale kako nude obrazovanje sumnjivog kvaliteta. U nekim slučajevima su u pravu, ali načelno nisu.
Odlučujuće u 2006. će biti kako će se odvijati niz događaja, od kojih svaki može da podigne političku oluju. Tačnije, odlučujuće će biti koliko će politička zbivanja uticati na ekonomske tokove.
Samo krajnje naivni su otvaranje nekoliko slučajeva korupcije mogli da shvate kao Vladinu odlučnost da suzbije korupciju. Ti slučajevi su odabrani da bi bili dovoljno daleko od izvršne vlasti u Srbiji – locirani su u pravosuđu i na nivou SCG.
Radio emisija 02.06.2006, govore: Miroslav Prokopijević, Zoran Lučić, Dejan Ilić i Marko Vidojković.
Radio emisija 17.02.2006, govore: Miroslav Prokopijević, Dragoljub Stošić, Bogdan Ivanišević i Jelena Milić.